Papa Trump

11 Nov 2016

Sličnost između Trumpa i ‘tradicionalne republikanske linije’ postoji već duže vrijeme. Republikanski program danas obilježavaju krajnje desno bunilo, bijes, iracionalnost i politika koja zadovoljava zahtjeve religijske desnice, korporativnih i neokonzervativnih krila Republikanske stranke

Multimilijarder Donald Trump novi je američki predsjednik, unatoč suprotnim predviđanjima gotovo svih relevantnih anketa, dominantnog broja analitičara i prekasno probuđenog korporativnog medijskog sektora, koji je dao nemali doprinos u njegovoj preobrazbi iz redikula u ‘lidera slobodnog svijeta’. Analiza izbornih rezultata pokazuje da je Trump osvojio i više od potrebnih 270 elektorskih glasova zahvaljujući dobrim rezultatima u ‘neodlučnim’ i industrijskim državama, nekoć bastionima Demokratske stranke, koju već duže vrijeme napušta radnička klasa.

U netipičnom pobjedničkom govoru Trump je čestitao protukandidatkinji Hillary Clinton na snažnoj borbi, pozvavši na ujedinjenost svih američkih političara i nuđenje partnerske ruke ostatku svijeta. Već je i objava prvih rezultata uzrokovala neuobičajena podrhtavanja na burzama i u američkoj javnosti, koja je najmanje očekivala ovakav epilog.

Za uvid u razloge zbog kojih su birači podržali Trumpa korisno je zaviriti u komentar na financijskom portalu Market Watch, inače u vlasništvu konzervativnog medijskog mogula Ruperta Murdocha. Diana Furchtgott-Roth tamo piše da Trump, unatoč tome što se čini ‘drugačijom vrstom republikanca’, zapravo ima stavove koji su u potpunosti u skladu s tradicionalnom republikanskom linijom. Trumpovi birači uvjereni su da će ta linija ‘poboljšati američku ekonomiju i njezin položaj u svijetu’, za razliku od Obaminog osmogodišnjeg mandata u kojemu je rast BDP-a iznosio jedva nešto više od jedan posto, a udio Amerikanaca koji su zaposleni ili traže posao spao na razinu iz 1978. godine.

Sličnost između Trumpa i ‘tradicionalne republikanske linije’ nešto je što prema pojedinim američkim intelektualcima doista postoji već duže vrijeme. Nedavna analiza organizacije Right-Wing Watch pokazala je da ‘republikanski program danas obilježavaju krajnje desno bunilo, bijes, iracionalnost i politika koja zadovoljava gotovo sve zahtjeve religijske desnice, pokreta Tea Party, korporativnih i neokonzervativnih krila Republikanske stranke’.

Zahvaljujući izbornim rezultatima, republikanci će sada dobiti većinu u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Iako je teško predvidjeti u kojoj će mjeri ovaj odnos snaga radikalno utjecati na američko društvo, predizborni prijedlozi novog američkog predsjednika ilustrativan su pokazatelj budućeg smjera svjetske supersile.

Kada su u pitanju najvažniji aspekti Trumpove ekonomske politike – porezi i regulativa – on je predložio smanjenje najviše razine osobnog poreza sa 44 na 33 posto, smanjenje korporativnog poreza sa 35 na 15 posto i ukidanje poreza na nekretnine. Za provođenje tih politika trebat će mu suglasnost oba doma Kongresa, koje kontroliraju republikanci, dok će se za smanjenje regulatornih pravila Trump morati obračunati direktno s pojedinim državnim agencijama.

Na meti je najviše Agencija za zaštitu okoliša, koja unatoč poboljšanju kvalitete zraka u Americi želi da se emisije štetnih plinova i dalje smanjuju, i to putem smanjenja broja tvornica i elektrana u pojedinim državama. U nemilosti obje stranke već je godinama i Komisija za jednake šanse u zapošljavanju, koja je poslodavcima nametnula, navodno skupu, obavezu da bilježe podatke o zaradi zaposlenika na temelju rase i spola.

U intervjuu koji je prije mjesec dana dao ‘Novostima’, američki intelektualac Noam Chomsky također je kao jednu od najozbiljnijih prijetnji naveo upravo ‘udar Trumpove administracije na okoliš’. ‘Trump, kao i ostali istureni republikanci, negiraju da se klimatske promjene dešavaju i da treba nešto poduzimati. Štoviše, pozvao je na snažno povećanje korištenja fosilnih goriva i termoelektrana, micanje državnih regulacija i razvrgavanje klimatskog sporazuma u Parizu’, rekao nam je tada Chomsky.

Krajem rujna američki magazin ‘Mother Jones’ objavio je listu ‘svega što je Donald Trump obećao učiniti već prvog dana u predsjedničkom uredu’, pa ovdje navodimo još neke od dojmljivijih obrisa buduće američke unutarnje i vanjske politike: ukinuti Zakon o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti (Obamacare), prekinuti ‘rat protiv ugljena’, započeti deportaciju ilegalnih imigranata, izgraditi zid prema Meksiku i prepustiti nadzor nad južnom granicom Ministarstvu domovinske sigurnosti, sazvati generale i obavijestiti ih da imaju 30 dana da osmisle plan za zaustavljanje ISIL-a, obavijestiti vlasnike velikih kompanija koje sele svoje operacije izvan zemlje da ih čeka carina od 35 posto, štititi nerođene, izaći iz Transpacifičkog trgovinskog sporazuma i ponovno pregovarati o uvjetima Sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma, proglasiti Kinu valutnim manipulatorom, suspendirati program naseljavanja sirijskih izbjeglica, riješiti se zona bez oružja u školama, ali i pritisnuti oružani lobi ‘da se smanji broj ljudi koji umiru od oružanog nasilja’, raditi s obje stranke da se provede ‘najveći investicijski program nakon Drugog svjetskog rata’, te na koncu naučiti razliku između Hamasa i Hezbolaha.

Osvrćući se na Trumpovu vanjsku politiku, koja varira od mirenja s Putinovom Rusijom do poziva na jačanje američkog vojnog prisustva u teritorijalnim vodama Kine, Chomsky je ‘Novostima’ rekao da je ‘ideja da megaloman ima prst blizu prekidača za nuklearnu bombu zastrašujuća’ te podsjetio da je Trump, između ostalog, pozvao na raskidanje nuklearnog sporazuma s Iranom.

Iako se još ne zna tko će sve sjediti u novoj američkoj administraciji, poznato je da je potpredsjednik države postao Mike Pence, dosadašnji guverner Indiane koji je predvodio ‘najveće smanjenje poreza u povijesti’ Indiane i srezao proračune za javne usluge. Pence je inače jedan od ideologa ultrakonzervativnog pokreta Tea Party, a prošle je godine donio Zakon o obnovi vjerskih sloboda kojim se privatnim i pravnim osobama dozvoljava da odbiju pružati usluge, primjerice sklapanja braka ili posluživanja u restoranu, onima čija im se vjerska ili naročito seksualna orijentacija ne sviđa. Također, kao izvjesni državni tajnik spominje se ultrakonzervativni stranački ideolog Newt Gingrich.

Komentirajući upravo socijalni i ljudskopravaški aspekt Trumpove Amerike, Noam Chomsky kazao je ‘Novostima’ da je budućnost poprilično mračna: ‘Čuli ste njegove pretjerane izjave o imigrantima, Meksikancima, hispano zajednici… Podržao je i praksu policijskog zaustavljanja i pretraživanja ljudi bez povoda, iako je targetiranje manjina, dominantno Afroamerikanaca, rezultiralo povećanjem konflikta između policajaca i deprivilegiranih zajednica.’ Dodao je da su Trumpovi proračunski prijedlozi izrazito regresivni jer će ‘koristiti superbogatima, a štetiti ostatku stanovništva’, ali i kontradiktorni jer on primjerice želi ‘drastično povećati vojni budžet i u isto vrijeme smanjiti poreze, uzrokujući urušavanje takvog sustava’. Nejasno je, kazao je Chomsky na kraju, ‘misli li Trump ozbiljno kada govori navedene stvari, i zna li uopće što govori, no jasno je da moguće posljedice njegova mandata variraju od katastrofalnih do užasnih’.

(Hrvoje Šimičevič, Tena Erceg)