PADDY ASHDOWN: Korekcija granica vodi razbijanju BiH

31 Aug 2018

"Ako želite da idete i formirate monoetničke džepove na Balkanu, onda ćete morati da precrtavate mnogo granica i na kraju ćete završiti sa etnički čistim državama, koje ne mogu ništa drugo, nego biti u konfliktu sa svojim susjedima"

“Put ka korekciji granica između Srbije i Kosova je popločan opasnošću i daje samopouzdanje i podršku onima koji žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu”, smatra Paddy Ashdown, jedan od bivših visokih predstavnika u BiH.

On je sa dvojicom drugih bivših evropskih izaslanika, Carlom Bildtom i Christianom Schwarz-Schillingom, potpisnik otvorenog pisma upućenog visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federici Mogherini, povodom prijedloga o promjeni granice između Srbije i Kosova.

Ashdown je uvjeren da se rješenje za odnose Srbije i Kosova ne može tražiti na rušenju temeljnih principa EU o multietničkim zajednicama, a ne, kako ih naziva, “monoetničkim džepovima” koji bi se stvorili na Balkanu.

“Mogherini je ta koja unutar EU podržava ovu ideju”, kaže Ashdown, “a od njene realizacije najzadovoljnije bi trljao ruke ruski predsjednik Vladimir Putin, i potom primijenio na ukrajinsku krizu”.

RSE: Možemo li Vaše pismo upućeno evropskim zvaničnicima nazvati dramatičnim apelom?

Ashdown: Možete upotrijebiti riječ koju želite. To je važna izjava –upozorenje određenim ljudima na Balkanu i u Evropskoj uniji koji su skupa izabrali ovaj put da znaju da je on popločan opasnošću.

RSE: Možete li mi reći šta Vas najviše brine kada je riječ o Bosni i Hercegovini?

Ashdown: Mislim da je sve u pismu. Ovdje se navodno ne radi o uspostavljanju presedana, već teritorijalnoj razmjeni, ali ko god zna Balkan, kao što mislim da ga mi znamo, zna savršeno dobro da će ovo dati samopouzdanje i podršku onima koji žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu.

RSE: Bili ste visoki predstavnik u BiH od 2002. do 2006. Uspjeli ste da ujedinite Oružane snage i da neke od državnih institucija učinite mnogo snažnijim. Još od tada nema napretka u jačanju državnih institucija – već prije regresije. Zašto?

Ashdown: Mislim iz više razloga. Prije svega “evropski bazen” je u haosu. Drugo, Evropska unija i Brisel vode politike tako da ne koriste prednost uticaja koji imaju. Niko ne sugeriše da treba da se vratimo na vrijeme iz prošlosti, ali Evropska unija ima na raspolaganju prednost i više instrumenata u BiH nego u bilo kojoj drugoj državi na svijetu. Ali odlučili su da ih ne koriste, iz meni nepoznatih razloga.

Tako da je Evropska unija odabrala manje aktivan pristup tamo, što je ostavilo prazan prostor za druge. Gospodin Putin, na jednoj, i gospodin Erdogan (Recep Tayyip, turski predsjednik), na drugoj strani, koriste priliku da demonstriraju ono što mislim da će imati štetan ishod po Bosnu i Hercegovinu. Takođe će poslužiti procesu onih koji žele da vide destabilizaciju BiH.

Ali na kraju, iako je Evropska unija spremna da upre prstom u političare u BiH i rado ih naziva nemoćnima, te nema dileme da su neki od bosanskohercegovačkih političara čak i mnogo manje nego od pomoći u ovim pitanjima, Evropska unija je ipak ta koja nije uspjela da slijedi konzistentnu i efikasnu politiku i da osigura primjenu reformi neophodnih na putu punopravnog članstva ka EU.

RSE: Pomenuli ste bh. političare. Možete li napraviti poređenje između gospodina Dodika (Milorad, predsjednik Republike Srpske) prije i sada?

Ashdown: Nikada sebe ne uvlačim u komentarisanje pojedinih ličnosti u politici. Oprostite mi. Ljudi u Bosni i Hercegovini znaju odlično čija je krivica i to ne želim da koristim ovdje.

RSE: Šta mislite, odakle je stigla ideja o takozvanoj korekciji granice Srbije i Kosova?

Ashdown: Mislim da su ovo opasne okolnosti. Mislim da će pokrenuti seriju sličnih zahtjeva za korekcijom granica, te da će pokrenuti migraciju manjina i destabilizovati pojedine države, uključujući BiH.

Takođe, može dovesti u pitanje pojedine sporazume. Na primjer, Makedoniji uskoro predstoji veoma važan referendum o njenoj budućnosti i mogućnosti priključenja Evropskoj uniji. Međutim, nemam dilemu da, ako se Preševo priključi Kosovu, onda Albanci u Tetovu i Gostivaru mogu da kažu da i oni žele da se priključe Kosovu. Sve bi to podrilo dosadašnje napore u integraciji Zapadnog Balkana.

RSE: U pismu ste naveli da izgleda da je Evropska unija spremna da podrži sporazum Srbije i Kosova koji bi uključivao i razmjenu teritorija. Ko se zalaže za tu ideju u evropskim krugovima? Njemačka kancelarka Angela Merkel je svakako zauzela čvrst stav da ne može biti promjene granica na Balkanu, mada je u utorak djelimično ublažila taj stav. Vaša zemlja, Velika Britanija, takođe je protiv promjene granica.

Ashdown: Mogu da Vam kažem samo ono što sam čuo. Shvatio sam da je visoka evropska predstavnica Mogherini spremna da podrži tu ideju. Mislim da je evropski komesar za proširenje (Johannes Hahn) manje entuzijastičan prema toj opciji, ali je ona svakako spremna da to učini.

Međutim, kao što ste ispravno ukazali, postavlja se pitanje da li Mogherini ima mandat za to, ako su najvažnije evropske zemlje, naročito njemačka kancelarka Merkel, protiv takvog rešenja. Uprkos tome, Moghereni je nagovijestila da je EU spremna da prihvati pomenutu opciju. Veoma se nadam da to nije tačno.

RSE: Šta je sa pozicijom SAD? Nagovještaj gospodina Boltona (John, savjetnik američkog predsjednika Donalda Trump za nacionalnu bezbjednost) od prošle sedmice, da su oni spremni da prihvate svako rješenje između Srbije i Kosova, je bilo pomalo iznenađenje ili ne?

Ashdown: Ne previše iznenađujuće iz dva razloga. Oni ne misle da je teško precrtavati granice sa daljine. Oni ne razumiju koje su posljedice toga na terenu i ne razumiju kompleksnost. Da su Sjedinjene Države sa ovom novom administracijom više sklone da to učine a manje sklone da znaju šta se dešava na terenu, me ne iznenađuje.

Drugo, pretpostavljam da gospodin Trump, kao veliki zagovornik postizanja sporazuma po svaku cijenu, vidi to kao šansu da kaže “ovo je sporazum”. I ako na to gledate samo kao na sporazum, umjesto da razmislite o veoma opasnim posljedicama, vjerovatno mislite da je to zavodljiva ideja, ali biće velika greška ako se saglase.

RSE: Vi takođe vjerujete, kako ste rekli u pismu sa druga dva bivša visoka predstavnika, da promjena granica na ovaj način neće razriješiti podjele, već da će ih produbiti. Međutim, takođe je činjenica da je već veoma dugo postojeći dijalog između Beograda i Prištine u ćorsokaku i nikako da se pomjeri naprijed, a neophodno je da se nešto učini. Pitanje je kako?

Ashdown: Da, pitanje je kako. Jedna stvar koju Evropska unija ne može da uradi je da ide dalje na bazi podrivanja cijelog principa Evropske unije. Princip Unije je, mi ne mijenjamo granice, mi stvaramo bazu u kojoj su ljudi spremni da žive u multietničkim zajednicama, umjesto da formiraju monoetničke. Sam život unutar Evropske unije čini granice nevažnim.

Ja sam nekada govorio mojim prijateljima u Skupštini Republike Srpske da, ukoliko zaista žele da budu sa Srbima u Beogradu, najbolji način da to učine je da se priključe EU, a onda granica između njih neće biti važnija nego granica između Francuske i Njemačke. To je evropski princip. Naravno da je potrebno pokrenuti stvari naprijed, ali ne možemo pokrenuti stvari naprijed na bazi onoga što negira i dovodi u kontradikciju temelje EU.

RSE: Da li je tačna procjena da ste zabrinuti za posljedice, ne samo po BiH već isto tako za druge i ne samo na Balkanu?

Ashdown: Apsolutno. Jedna od osoba koja bi zadovoljno trljala dlanove ako se ovo dogodi je predsjednik Vladimir Putin u Moskvi, jer je ovo tačno ono što bi on želio da vidi u Ukrajini – hajde da riješimo ukrajinski problem tako što ćemo predati dio Ukrajine Rusiji. To je tačno ono što on želi da vidi – presedan koji će se uspostaviti i koji će mu pomoći da to učini. Vi ste u pravu kada kažete da se ovo ne odnosi samo na BiH. Ako krenemo da mijenjamo granice ovo će voditi dalje.

Hoćemo li onda da mijenjamo granice Makedonije, da razmijenimo albansku populaciju na zapadu Makedonije, sa Kosovom takođe? Hoćete li da precrtavate mađarsko-srpske granice u oblasti Vojvodine, hoćete li da govorite o Sandžaku? Ako želite da idete i formirate monoetničke džepove na Balkanu, onda ćete morati da precrtavate mnogo granica i na kraju ćete završiti sa etnički čistim državama, koje ne mogu ništa drugo, nego biti u konfliktu sa svojim susjedima.

RSE: Kao što ste pomenuli, Rusija je jedan od ključnih igrača na Balkanu posljednjih godina. Međutim, prilično je tiha u ovim raspravama o promjeni granica. Da li je njena ćutnja indikativna?

Ashdown: Naravno da jeste. Ako bi se uključila i rekla da je za to rješenje, onda ne bi bilo ništa od njega. Ali, svakako bi bili oduševljeni da se to realizuje.

(Biljana Jovićević, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!