Otvorena sarajevska Vijećnica

09 May 2014

Vijećnica je zapaljena 25. augusta 1992. i tada je uništeno blizu dva miliona knjiga

Vije?nica, simbol Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nakon 22 godine ponovo je danas otvorena.

Program sve?anog otvorenja po?eo je rije?ima dobrodošlice na šest svjetskih jezika i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u izvo?enju Sarajevske filharmonije, a za one koji nisu bili u prilici prisustvovati ovom ?inu, na službenoj stranici Grada Sarajeva postavljen je virtualni obilazak unutrašnjosti Vije?nice.

Obra?aju?i se prisutnima, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je kako su svi danas ponosni gra?ani divnog grada Sarajeva te da su danas svi tu da kažu kako im je Vije?nica pri srcu. Podsjetio je na proces obnove Vije?nice, koji je trajao 18 godina, kao i na sam njen zna?aj i karakteristike.

“Spaljivanje knjiga u ovoj zgradi 1992. godine bio je vandalski ?in, kojim je Starom kontinentu oduzet jedinstven dio njegovog intelektualnog i kulturološkog naslije?a”, istakao je Inzko.

“Drage Sarajke i Sarajlije, sarajevska Vije?nica se digla iz pepela i isto tako ?e Bosna i Hercegovina ponovo da stoji uzdignute glave. Danas i zauvijek neka obnovljena Vije?nica bude izvor snage i inspiracije za sve one koji obnavljaju i izgra?uju suživot, zajedništvo, toleranciju te civilizaciju ljubavi kao centralne stubove ove prekrasne zemlje”, naglasio je.

Simbol vizije i izdržljivosti

Danas je veliki dan za Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad Sarajevo, kazao je obra?aju?i se prisutnima predsjedavaju?i Predsjednišva BiH Bakir Izetbegovi? te se zahvalio svima koji su pomogli obnovi Vije?nice u vidu donacija, kao i svima onima koji su radili na njenoj restauraciji.

“Ova ve?er ispunjena je emocijama kao rijetko koja druga. U kolektivnoj memoriji gra?ana Sarajeva još je živa slika buktinje koja je progutala zgradu Gradske vije?nice i neprocjenjivo knjiško blago u njoj tog 25. i 26. augusta 1992. godine”, rekao je Izetbegovi?.

Gradona?elnik Sarajeva Ivo Komši?, obra?aju?i se na prvom prijemu koji organizira u sve?anoj sali Vije?nice, podsjetio je kako je danas Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, dodavši da su se evropske zemlje i narodi ujedinili u ovoj pobjedi i u temelj svoje budu?nosti postavili nove vrijednosti.

“Danas sve?ano otvaraju?i sarajevsku Vije?nicu, potvr?ujemo da su se te evropske vrijednosti objedinile na njoj, da su dobile još jednu dimenziju i formu, a to je njena raskošna ljepota. Otvaraju?i Vije?nicu nakon 18 godina obnove, vra?amo je, ustvari, njenim gra?anima u onom obliku i sjaju u kome su je oni izgradili prije 120 godina”, istakao je Komši?.

Paljenje i uništavanje Vije?nice bio je zlo?ina?ki ?in proveden pod opsadom grada koja je trajala više od 1.400 dana, rekao je Komši?.

Izrazivši veliko zadovoljstvo što se 9. maj, Dan Evrope, obilježava u Vije?nici, specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Peter Sorensen kazao je kako je ona simbol arhitektonske vizije, u?enja, institucionalne memorije, zanatskog umije?a i izdržljivosti gra?ana Sarajeva.

“Vra?anje ovog dragulja gradu, Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu, predstavlja trajnu poruku solidarnosti gra?ana Evropske unije sa gra?anima BiH, a posebno sa gradom Sarajevom. Zaštita kulturne baštine od klju?ne je važnosti za sve nas. Ona nam daje osje?aj pripadnosti, oboga?uje društva i zajednice te promovira uzajamno poštivanje i razumijevanje. Imaju?i u vidu nedavnu prošlost BiH, zaštita njene kulturne baštine ima istinsku ulogu u podršci gradnje povjerenja i pomirenja”, kazao je Sorensen.

Sve?anom otvorenju obnovljene Vije?nice prisustvovalo je više stotina visokih zvani?nika, predstavnika politi?kog, vjerskog, javnog, kulturnog i umjetni?kog života u BiH, kao i brojni predstavnici i ?lanovi diplomatskog kora.

Ukupna obnova koštala je više od 16 miliona eura.

Spašavanje Vije?nice

Vije?nica je zapaljena u bombardiranju Vojske Republike Srpske 25. augusta 1992. i tada je uništeno blizu dva miliona knjiga.

„Ova obnova je vratila Vije?nicu u njenu autenti?nu formu i oblik, onaj enterijer i eksterijer kao kad je prvi put otvorena. Važno je što ?e Vije?nica biti otvorena 9. maja, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, jer je ona simbol otpora fašizmu. Vije?nica je prošla i preživjela sve faze fašizma, pa i ovu posljednju, kad je potpuno izgorjela i uništena. S uništavanjem zgrade, administrativnog i kulturnog središta grada, izgorio je i njen sadržaj“, kazao je gradona?elnik Komši?.

Istakao je zna?aj vatrogasaca i gra?ana koji su taj dan gasili Vije?nicu: „Vije?nicu su spasili vatrogasci i radnici iz biblioteke, uz pomo? gra?ana koji su rizikovali svoje živote kako bi spasili ono na ?emu je zabilježeno naše kolektivno pam?enje.“

Prvi projekt gradnje Vije?nice povjeren je arhitekti Karlu Parižiku, ali je on kasnije dodijeljen Alexandru Witteku, jer se Parižik nije složio s primjedbama predstavnika vlasti na njegov uradak. Kako je objekat projektovan u pseudo-maurskom stilu, arhitekta je dva puta putovao u glavni grad Egipta Kairo radi studiranja objekata ra?enih u tom arhitektonskom stilu, kao što su džamija i medresa Hasana II. Kako je Wittek tokom rada na projektu umro, njegov rad je nastavio ?iril M. Ivekovi?.

Dugogodišnja obnova

Gradnja Vije?nice trajala je dvije godine, a objekt je sve?ano otvoren 20. aprila 1896, dvije godine nakon okon?anja gradnje. Zgradu je koristilo Gradsko poglavarstvo.

Od 1947. godine u Vije?nici je smještena Narodna i univerzitetska biblioteka BiH.

Nova Vije?nica u starom ruhu autenti?no je restaurirana, a na projektu restauracije radili su deseci arhitekata, slikara, radnika, istraživa?a i drugih ljudi ?ije ?e ideje, misli i ruke ostati utkane u sve dijelove ovog velebnog zdanja.

“Šteta, koju smo mi gledali izvana ovih 18 godina, zapravo nije odražavala pravo stanje. Prava šteta na tom objektu bila je iznutra”, pri?a glavni arhitekta projekta obnove Ferhad Mulabegovi?.

Obnova Vije?nice, smatra, dugo je trajala zbog nedostatka sredstava i cjelokupne situacije.

“Bilo je i teško i velika odgovornost raditi na restauraciji ovakvog objekta. Iz naših ekonomskih razloga i situacije, obnova je ra?ena dosta dugo, ?ak 18 godina. Austrijska uprava izgradila je Vije?nicu za ?etiri godine. Izvorna dokumentacija i projekt nije prona?en, a mi smo istražuju?i po arhivima u Sarajevu i drugim gradovima uspjeli prona?i dio dokumentacije”, istakao je Mulabegovi?.

I tri porodice u plamenu

Baš kada se rat u Bosni i Hercegovini zahuktavao, 1992. godine, nekadašnja zaposlenica Nacionalne biblioteke BiH Kadira Mujanovi? odlu?ila se, zbog radne obaveze koju je imala, sa porodicom preseliti u Vije?nicu – na svoje radno mjesto.

Jednaku odluku donijele su i njene dvije kolegice, pa su u zgradi Vije?nice, neposreno prije nego što ?e biti zapaljena i izgorjeti, bile nastanjene i tri porodice.

Kada je, kako se prisje?a, tog 25. augusta 1992. godine po?ela „užasna oluja“ iznad Vije?nice, a požar po?eo gutati sve u historijskoj zgradi, pozvala je u pomo?.

Kada je plamen buknuo na svim stranama zgrade i oteo se kontroli, oni koji su se našli unutra mogli su samo s bolom posmatrati kako gori i propada stogodišnje zdanje.

„Stajali smo i gledali kako to sve propada. Žalosno! Gledala sam kako sve propada u sekundi. Gorjele su knjige. Sve sam gledala svojim o?ima“, pri?a Mujanovi?.

Zaposlenici su tada pokušali spasiti neke knjige, a porodice koje su bile u drugim dijelovima Vije?nice, morale su pro?i kroz podrum kako bi uspjele iza?i iz zgrade.

Granatiranje je trajalo punih 15 sati, prisje?a se dalje Mujanovi?, a kada su uspjeli ponovno u?i u Vije?nicu pronašli su samo neke knjige koje su bile u podrumima i zatekli vodu do koljena.

I danas zahvaljuje Bogu da ljudskih žrtava nije bilo.

Uništene su knjige koje su bile od neprocjenjive vrijednosti, stare i po nekoliko desetaka i stotina godina, a cjelokupna šteta na samoj zgradi Vije?nice bila je nemjerljiva.

Svjedok poslijeratne obnove

Vije?nica, iako uništena, svjedok je i poslijeratne obnove Sarajeva. Nakon rata, kao i prije njega, Vije?nica predstavlja jedan od najfotografiranijih kulturno-historijskih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i nesumnjivo je jedan od simbola Sarajeva.

Jedan od u?esnika ceremonije sve?anog otvaranja Vije?nice – Vedran Smajlovi?, poznati violon?elista, koji je u razrušenoj Vije?nici svirao Albinonijev Adagio, odaju?i time po?ast tom svojevrsnom hramu znanja, rekao je: „Dok sam svirao, oko mene je bila nevjerovatna energija. Taj prostor je i dalje živio i disao. Iako je bio zapaljen, i dalje je imao nevjerovatnu mo?.“

Za gra?ane i goste grada dvosatni sve?ani program bio je dostupan putem mnogih ekrana raspore?enih ispred Vije?nice.

Da ova pri?a dopre do najudaljenijih krajeva svijeta, pobrinuli su se BHT1 i Al Jazeera, koji su sliku otvaranja Vije?nice putem eurovizijske razmjene (u 84 zemlje), odnosno satelita odaslali po cijelom svijetu.

Povratak 120 godina u prošlost

Vije?nica je jedan od objekata u BiH koji svojim arhitektonskim stilom, kao i historiografijom predstavlja istinsko nacionalno blago. Ona je svjedok vremena, promjena vlasti i svoje namjene u skladu sa društvenim sistemom i kretanjima.

Vije?nica je svjedok smjene politi?kih sistema, Sarajevskog atentata, uzdizanja Sarajeva i BiH u svjetskim okvirima za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, prvih granata koje su pale na Sarajevo 1992., me?u kojima i onih kojima je zapaljena zajedno sa neprocjenjivim knjižnim fondom.

Prije nego što je po?eo raditi kao jedan od arhitekata na projektu obnove Vije?nice i slikarske dekoracije, Nedžad Mulaomerovi? u Vije?nici je prije rata bio jednom. Nije se sje?ao kako je ona izgledala niti je bio svjestan njenog zna?aja, a rade?i na projektu upoznao se sa blagom koji je Sarajevo imalo u ovoj zgradi.

“Vije?nica je obnovljena i danas izgleda baš kako je izgledala i prije 120 godina. Ljudi su poprili?no izgubili osje?aj šta je Vije?nica, kako ona izgleda iznutra i koje to bogatstvo ona ima. Sada je nova, ali ljudi kada u?u u nju imat ?e osje?aj da se vrijeme vratilo 120 godina unazad”, kaže Mulaomerovi?.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!