Nurija Pozderac, pravednik među narodima, predak Vuka Jeremića

20 Mar 2013

Grupa Jevreja koja je odbjegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je u jeku užasnog rata na vrata porodice Pozderac u Cazinu. Preživjeli su nacističku okupaciju Jugoslavije i holokaust.

Ko su Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina kojima je Muzej holokausta Jad Vašem posthumno dodijelio medalju Pravednik me?u narodima.

Nakon što je Muzej holokausta Jad Vašem donio odluku da se Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina nagrade medaljom Pravednik me?u narodima za svoje požrtvovanje za spašavanje Jevreja u Drugom svjetskom, šira javnost, a pogotovo mla?e generacije pitaju se ko je bio ?ovjek koji je skoro 70 godina nakon smrti dobio priznanje za promicanje ljudskosti u najtežim uvjetima rata.

Pozdercima su visoka odlikovanja dodijeljena zbog, kako je saopšteno iz Ambasade Izraela u Beogradu, hrabrosti i plemenitosti koju su iskazali spašavaju?i Jevreje upu?ene u ustaški koncentracioni logor Jasenovac.

Naime, grupa Jevreja koja je odbjegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je u jeku užasnog rata na vrata porodice Pozderac u Cazinu. Zahvaljuju?i njihovoj pomo?i, oni su preživjeli nacisti?ku okupaciju Jugoslavije i holokaust. Izraelci danas isti?u da generacije nasljednika spomenutih Jevreja svoje postojanje trebaju zahvaliti muslimanima Pozdercima.

Prema istorijskim izvorima, Nurija Pozderac ro?en je 15. januara 1892. godine u Cazinu. Bio je sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine pred kraj Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini.

Pozderac, ina?e u?itelj, prvi ozbiljniji politi?ki angažman imao kao poslanik u cazinskom srezu 1939. godine, što je bilo lokalno zakonodavno i administrativno tijelo.

U Narodnosolobodila?koj borbi (NOB) u?estvao je od 1941. godine. Godinu kasnije izabran je za predsjednika Narodnog oslobo?enja u Cazinu i Narodnooslobodila?kog odbora. Za to vrijeme Pozderac je bio u stalnom kontaktu sa najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima Republike što ?e rezultovati njegovim gotovo plebiscitarnim izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora Antifašisti?kog vije?a narodnog oslobo?enja Jugoslavije (AVNOJ) na Prvom zasjedanju tog vije?a 26. novembra 1942. u Biha?u.

U toku Pete neprijateljske ofanzive 1943. godine u blizini Sutjeske, Nurija Pozderac je teško ranjen.Umro je ?etiri dana kasnije.

Nije mnogo poznato da su Nurija i Devleda Pozdarac pradjed i prabaka aktuelnog predsjedavaju?eg Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) i bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremi?a. I ne samo njega ve? i aktuelnog premijera Unsko-sanskog kantona, visokog funkcionera Socijaldemokratske partije (SDP) i bivšeg dugogodišnjeg gradona?elnika Biha?a Hamdije Lipova?e.

Lipova?a je potvrdio da su on i “Vuk Jeremi? od dvije sestre unuci” i da je “Vuk moj brat”. Lipova?a je ponosan na svoje korijene, pa i na ?injenicu da su njehovi preci spašavali nevine Jevreje.

Naime, Nurija Pozderac imao je osmoro djece, ?etiri sina i ?etiri k?eri. Dvojica sinova, Hamdija i Hakija, bili su Jugoslaviji važni bosanskohercegova?ki komunisti?ki politi?ari. Posebno Hamdija Pozderac, koji je 80-ih bio ?ak i u vrhu jugoslovenske države. Unutar BiH snažno se zalagao za afirmaciju muslimana i stoga se sukobljavao sa srpskim politi?kim kadrovima.

Potkraj 80-ih pokrenuta je korupcionaška afera Agrokomerc, u koju su neke struje u vlasti upetljale i Hamdiju Pozderca i njegova brata Hakiju. Hamdija Pozderac je smijenjen 1987. godine, a sljede?e je godine umro.

Njihova sestra Sadeta Pozderac, koja je živjela u Beogradu i bila direktorka Prve beogradske gimnazije, udala se za diplomata Šerifa Buljubaši?a. Imali su sina Seada i k?erku Senu. K?erka Sena udala se kasnije za Mihajla Jeremi?a i rodila sina Vuka.

Vuk Jeremi?, koji se spominje i kao mogu?i nasljednik Ban Ki-moona na ?elu UN-a, u nekoliko navrata je otvoreno isticao da “jeste Srbin i pravoslavac, ali da je ponosan i na svoje bošnja?ko porijeklo”. U jednom autorskom tekstu to je i posebno podvukao.

“Elem, moj daleki predak, moj ?ukundeda, Murat-aga Pozderac, dobri i ?estiti vladar Cazinske krajine, jedan od poslednjih aga Otomanskog carstva na Balkanu, imao je obi?aj da kaže: bujrum, rajo, ?ini što ti drago, ali plati hara?, metni dukat u carske bisage, pa onda serbez, široko ti polje! Imam ja vladarsko iskustvo, genetika je to… Bilo je u familiji diplomata, narodnih heroja, ali ja se uvek vra?am na pretka moga, premudrog krajiškog agu Murata Pozderca, koji je pre sto pedeset godina ro?en i ceo život je proveo u islamskoj veri i šerijatu… Eee, da mi je danas jedan takav u vladi Srbije, ne bi mi imali muke ni sa Kosovom ni sa Bosnom. Sve bi bilo naše!”, napisao je Jeremi?.

Hamdija Lipova?a, tako?e jedan od potomaka Nurije Pozderca, ina?e predsjednik Vlade Unsko-sanskog kantona i bivši biha?ki na?elnik komentariše Jeremi?evo ponašanje:

„Ja li?no nisam zadovoljan s njegovim politi?kim ponašanjem, koliko kao šefa srpske diplomacije, toliko i kao šefa Skupštine UN-a, pogotovo nakon zadnjih doga?anja sa dovo?enjem i intoniranjem Marša na Drinu, jer mislim da se naš djed Nurija Pozderac nije borio za ono što Vuk Jeremi? danas zagovara i ono što Vuk Jeremi? danas u svjetskoj diplomaciji prezentira kao stavove i nas, svoje porodice, a i zemlje koju predstavlja.“

(Anadolija, Sandžak Live, RSE)

Podelite ovu stranicu!