Novinari, glineni golubovi BiH

28 Aug 2017

Medijima se sve manje vjeruje, ugled im pada, novinari su u BiH slabo organizovani, slabo plaćeni, često bez ugovora o radu i sindikalnog udruživanja, pri čemu su često izloženi nasilju, zastrašivanju i uznemiravanju

U BiH djeluje veliki broj medija, njih preko 500 razli?ite strukture koja sve više ide u korist interneta. Me?utim, medijima se sve manje vjeruje, ugled im pada, novinari su u BiH slabo organizovani, slabo pla?eni, ?esto bez ugovora o radu i sindikalnog udruživanja, pri ?emu su ?esto izloženi nasilju, zastrašivanju i uznemiravanju, navedeno je u prvom izvještaju Institucije ombudsmena u BIH. Ocjenjeno je da je stanje u medijima lošije nego ranijih godina, a BiH je po slobodi medija na 65. mjestu me?u 180 država.

Bosanskohercegova?ki novinar Dragan Bursa?, koji piše za portal Buka i Aljazeera Balkans dobio je prijetnje smr?u zbog iznesenog stava o protestima podrške Ratku Mladi?u u Banjaluci, na dan obilježavanja genocida u Srebrenici. Bursa? je me?u rijetkima u Republici Srpskoj koji otvoreno i kriti?ki pišu o ponašanju vlasti, ali i društva, naro?ito o ratnim zlo?inima. Zbog prijetnji, Bursa? je morao napustiti državu.

„Kada napišete tekst i u onom trenutku kada ga pošaljete, a imate ve? svijest da ?e biti reakcija toga tipa, prijetnji smr?u vašim ?lanovima porodice prije svega, zaista su pomiješana osje?anja. Zadovoljni ste što je tekst dobar i što otkrivate istinu. Zadovoljni ste što radite kako treba svoj posao. U isto vrijeme nikako niste zadovoljni zato što treba da pokupite stvari sa najbližim i da se iselite iz grada. To nikako, bar do sada, nije uticalo na cenzure, kada je moj rad u pitanju“, rekao je za Radio Slobodna Evropa Dragan Bursa?.

Omalovažavanje i vrije?anje svojstveno je, prije svega, politi?arima koji ne vole neugodna pitanja. U proteklih pet godina udruženje „BH novinari“, a prema evidenciji Linije za pomo?, registrovalo je 266 napada na novinare.

„Problemati?no je to što su ?esto napada?i na novinare nositelji javnih funkcija, dakle osobe koje bi trebale da štite slobodu izražavanja kao temeljno ljudsko pravo. Ali, problemati?no je i to što ne postoje adekvatne sankcije napada?a na novinare. Imate dosta situacija u kojima ministri napadaju novinare, u kojima predsjednici entiteta napadaju novinare, da same institucije krše prava novinara, a za to ne postoji adekvatan odgovor pravosu?a. Mi nemamo nijednu zna?ajnu presudu protiv funkcionera u Bosni i Hercegovini koji su napadali novinare“, objašnjava Borka Rudi?, sekretarka udruženja „BH novinari“.

Zbog pritiska na rad novinara, pritužbe je dobijala i Institucija ombudsmana u BiH.

„Zbog prijetnji koje su im upu?ene kao reakcije na tekstove, koje objavljuju bilo samostalno, bilo kao zaposleni u medijskim ku?ama. Jedna od njih prošle godine je žalba v.d. ravnatelja Radio Kupresa zbog prijetnji i politi?kog pritiska na?elnika op?ine Kupres, koji su zapo?eli još za vrijeme preizborne kampanje, gdje su ombudsmani uputili i preporuku“, navela je primjer ombudsman Nives Juki?.

Pro?itajte: Medijska situacija na Balkanu se pogoršava I Kako se ubija novinarstvo na Balkanu
Napadi na novinare nisu toliko efikasno procesuirani i kada budu prijavljeni tužilaštvima. Policija dobro uradi svoj posao, ali onda, iskustvo je pokazalo da „zapne“ u pravosu?u.

„Naše iskustvo jeste zapravo da su tužilaštva najslabija karika u procesuiranju napada na novinare. Dakle, kad se obave kvalitetne istrage od strane policije, kada se podnese krivi?na prijava protiv napada?a, tužilaštva ne reaguju dovoljno efikasno“, kaže Borka Rudi?.

Zbog toga su se me?u preporukama Institucije ombudsmana našle izmjene Krivi?nog zakona, tako da se kao posebno djelo ozna?i – napad na novinara. Podaci udruženja novinara pokazuju da se oko 100 prijava godišnje podnese za klevetu protiv novinara.

„Tužbe za klevetu protiv novinara se ?esto mnogo efikasnije rješavaju u sudskom postupku, nego kada se govori o krivi?nim djelima klevete protiv nekih drugih osoba. Ovo je posebno zna?ajno ako je ta kleveta po?injena u odnosu na nekog predstavnika javne vlasti. Sti?e se dojam da se na taj na?in nastoje novinari onemogu?iti i obeshrabriti u objavljivanju tekstova sa ?ijim se sadržajem odre?ene li?nosti ne slažu“, smatra ombudsman Jasminka Džumhur.

Prema indikatorima medijskih sloboda, novinari u BiH imaju bolji položaj nego njihove kolege u zemljama bivše Jugoslavije, izuzimaju?i Sloveniju. Ali suštinski, navodi ombudsman Jasminka Džumhur situacija je sli?na u svim državama. Medijsko tržište u BiH je prezasi?eno, a to se odražava i na položaj novinara. Tako da ostvarivanja ekonomsko-socijalnih prava i sigurnost novinara nije na nivou na kojem bi trebala biti.

„Mnogi novinari rade po ugovoru o djelu, volonterski rad. Sve se to odražava na kvalitet samog medijskog izvještavanja. Ne smijemo zanemariti da to stavlja direktno odgovornost samih novinara, odnosno medijskih ku?a. Ako nemate kvalitetne novinare da kvalitetno izvještavaju onda se ?esto dolazi u situaciju da se pojavljuju dezinformacije, da se pojavljuju tužbe za klevetu. Postoji obaveza medijskog esnafa da se samoorganizuje na na?in koji ?e garantirati da gra?ani ne?e biti izloženi razli?itim manipulacijama novinara“, smatra Jasminka Džumhur.

Koliko su novinari zašti?eni u BiH objašnjava Dragan Bursa?:

„Novinari su glineni golubovi u Bosni i Hercegovini. Ako neko sa platom od 700 (350 eura) do 1.000 maraka (više od 500 eura), živi i preživljava svaki dan, a izložen je napadima od unutrašnjih struktura, samih medijskih ku?a, pa do svakovrsnih spoljašnjih napada, to je u najmanju ruku nezašti?ena osoba. Pri tome, javnost ima sliku da su novinari maltene krivi za sve. To je sasvim šizofrena situacija.“

U prvom „Specijalnom izvještaju o položaju i slu?ajevima prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini“, Institucije ombudsmana u BiH navedeno je da je novinarstvo danas nisko prestižna, visoko stresna i nisko pla?ena profesija.

Vlasnici medija vrše pritiske na redakciju. Cenzura i autocenzura dio je svakodnevnog rada novinara. To je slu?aj u privatnim medijima, ali bilježi se i u javnim, jer zbog straha da ?e izgubiti posao novinari podliježu cenzuri.

Udruženje „BH novinari“ zbog toga traži usvajanje zakona o trasparentnosti medijskog vlasništva, ?ime bi se oja?ala socijalna i ekonomska prava novinara.

(Aida ?ugum, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!