Nove prijetnje Rusije Crnoj Gori ekonomskim mjerama

09 Dec 2014

Zvaničnici Rusije su ponovili optužbe na račun Vlade Crne Gore da vodi antirusku politiku

Zvani?nici Rusije su ponovili optužbe na ra?un Vlade Crne Gore da vodi antirusku politiku, pa je posredstvom provladinog lista „Roskaja gazeta“ upu?en izme?u ostalog poziv za smanjenje ?arter letova iz Rusije ka Crnoj Gori, zbog težnji Crne Gore ka ?lanstvu u NATO i pridruženja sankcija EU prema Rusiji zbog krize u Ukrajini. Reakcije i komentari na sve otvorenije oštre poruke zvani?ne Rusije prema Crnoj Gori.

Iz Ministarstva vanjskih poslova o?ekujemo reakciju i komentar na posljednje pisanje ruskog provladinog lista „Rosiskaja gazeta“ u kojem je ekonomski savjetnik predsjednika Rusije Sergej Glazjev optužio Vladu Crne Goru da vodi antirusku politiku i pozvao na smanjenje broja ?arter letova iz Rusije. U tekstu “Zahla?enje u balkanskom ljetovalištu”, koji je prenio dnevni list „Vijesti“, ponovljeno je da je politika premijera Mila ?ukanovi?a posljednih godina izuzetno neprijateljska, da Rusi bivaju istiskivani iz svih sfera života, da se od velikih kompanija oduzima imovina i preprodaje se, a da se plijeni nepokretna imovina koja pripada ruskim gra?anima. Podsje?a se da je prioritet Crne Gore ?lanstvo u NATO-u i Eu i da se Crna Gora pridružila sankcijama EU i SAD protiv Rusije, a pozivaju?i se na ukrajinske medije, “Gazeta” navodi da ?e u Crnoj Gori biti besplatno smješteno više od sto ranjenih pripadnika ukrajinskih snaga.

Komentarišu?i navode ruskog provladinog lista, ?lan odbora za evropske integracije iz Demokratske partije socijalista Obrad Mišo Staniši? odbacuje optužbe da zvani?na Crna Gora vu?e poteze koji su upereni protiv bilo koje zemlje pa i Rusije: „Što se ti?e zvani?ne Crne Gore, mi ne vodimo ni antirusku ni bilo koju anti-politiku prema bilo kojoj državi na svijetu. Ono što su nacionalni prioriteti i nacionalni ciljevi Crne Gore su – evropske i evroatlantske integracije. To su nama prioriteti nad prioritetima i mi vodimo te politike – za evropske i za evroatlantske integracije. A ako neko smatra da su ti naši nacionalni ciljevi upereni protiv bilo koje druge države, a ona nije u tim integracijama, to je njihovo pravo. A ja tvrdim da to nema nikakve veze sa antiruskom ni sa bilo kojoom drugom anti politikom države Crne Gore.“

Na drugoj strani ?lan odbora za ekonomiju i finansije iz Nove srpske demokratije Strahinja Bulaji? ocjenjuje da ?e najava zvani?ne Rusije da ?e upotrijebiti ekonomske mehanizme kao odgovor na politiku zvani?ne Crne Gore, imati posljedice po turizam i privredu. Prema rije?ima Bulaji?a to je ve? najavljeno zabranom reeksportovanja mesa, a i tokom ovogodišne turisti?ke sezone:

„Ovo što ‘Rosiskaja gazeta’ govori to je potvrda i mogu?a najava nekih oštrijih sankcija. Do kog nivoa ?e ruska strana i?i to ostaje da vidimo. A da li je o?ekivano, po mom sudu jeste. Mislim da su Rusi, po nekom mom skromnom vi?enju, ipak bili tu strpljivi, ?ekali su izvjestan period. Me?utim od kad je premijer otišao u SAD i poslije onih izjava tamo datih, pa sve što se kasnije dešavalo, zavo?enje takozvanih sankcija sa crnogorske strane prema pojedincima i zvani?nicima iz ruske državne politike, zabrani ulaska i ostalo – dakle potpuno je za o?ekivati da svaka država koja drži iaole do sebe do svog dostojanstva, mora da ispoštuje princip reciprociteta.“

Poruka važna, ali nekompetentna

Najnoviju politi?ku poruku Crnoj Gori iz Moskve odaslao je savjetnik predsednika Rusije Sergej Glazjev koji se založio za smanjenje ?arter letova ka Podgorici i Tivtu, da bi se turisti demotivisali da putuju na crnogorsku obalu i preusmjerili ka Krimu. Predsjednik najve?eg crnogorskog turistickog udruženja Žarko Radulovi? tu poruku ocjenjuje važnom, ali nekompetentnom:

“Politi?ari su nužno zlo. Trenutkom stupanja na funkciju, daju im se sva prava da pri?aju i ono što znaju i ono što ne znaju. I time bi ih ?ovjek mogao shvatiti kao neozbiljne, nekompetentne. Me?utim, ja ih doživljavam kao najozbiljnije, možda kao nedovoljno kompetentne, ali ih veoma ozbiljno prihvatam. A ove poruke koje stižu zadnje vrijeme, potencijalno nisu dobre. One nisu utemeljene na faktima, tu ima dosta emocija, li?nog stava.”

Neutemeljenost Glazjevih stavova Radulovi? nalazi u ?injenici da ?e se i bez smanjenja broja ?arter letova, zna?ajno smanjiti broj turista iz Rusije prvenstveno zbog drasti?nog pada rublje. Tako se organizatori novogodišnjih praznika u Rusiji vec drže za glavu jer bilježe pad tražnje i do 50% u odnosu na lani. Kada je rije? o bukingu inostranstva, taj pad je najmanje 30%. No. ve? je po?etkom godine survavanjem rublje i rasplamsavanjem ukrajinske krize bilo jasno da ?e posljedice osjetiti i sva turisti?ka tržišta koja su se oslanjala primarno na Rusiju.

“Kupovna mo? prosje?nog ruskog turiste je pala preko 50%, kada je inostranstvo u pitanju. Jer njemu treba 67% više novca da kupi dolar, i 47% više novca da kupi EUR. Zna?i, ve? taj faktor je dovoljan da bude manje turista. Neovisno od politi?ara, prijetili oni ili ne prijetili, smanjivali ?arter letove ili ne smanjivali, tržište ?e se samo od sebe redukovati.”

Sve ovo preusmjerava doma?e hotelijere novom-starom tržištu zapadne Evrope. Ali, da li crnogorski proizvod zadovoljava njegove potrebe? Odgovor tražimo u predstavništvu Tomas Kuka u Crnoj Gori.

“Naši gosti troše na izlete, vanpansione, najviše bukiraju hotele sa all inclusive ponudom, gdje unaprijed znaju što je sve pla?eno. Ono na što se žale i što izbjegavaju su destinacije u kojima je gužva, galama”, kaže Marko ?uri?.

Iz ugla inostranih turoperatora, za zapadnoevropsku tržišnu utakmicu Crna Gora mora najprije unaprijediti infrastrukturu, ali i sniziti cijene. Menadžer Travel Sun agencije Ewald Koening preporu?uje: “Prilagodjavanje morate po?eti snižavanjem cijena i poboljšanjem infrastrukture. To su neophodne promjene da biste ponovo zadobili zapadna tržišta. ”

I u Crnogorskom turisti?kom udruženju o?ekuju da ?e se cijene doma?eg turisti?kog proizvoda morati sniziti za naredno ljeto, a da ?e nivo dosadašnje posjete biti mogu?e održati jedino uvodjenjem novih niskobudžetskih avio linija.

“Ja ovako krstim naredne dvije turisti?ke godine: treba tri do ?etiri puta više da radimo, isto toliko više gostiju da imamo, da bi zara?ivali novca koliko smo imali od Rusa. Kako to ostvariti u 2015. i 2016. godini? Može se ostvariti produženjem predsezone i postsezone, i pove?anjem broja niskobudžetskih avio linija. Dakle, da od aprila po?nu da lete Montenegroairlines i još najmanje sedam-osam low costera sa dvadesetak ili više aerodroma širom Evrope. Da se desi ono što se ve? desilo u Dubrovniku, Zadru, na Krfu, gdje tim avionima dolazi godišnje od 1,8 – 2,1 milion turista godišnje. To su brojke za svaki od tih aerodroma posebno”, kaže direktor CTU Žarko Radulovi?.

U CTU o?ekuju da ve? do nove godine iz Vlade dobiti odgovor na njihove predloge o zajedini?kim ulaganjima i subvencijama u niskobudžetske avio kompanije.
(Jasna Vuki?evi?, Sr?an Jankovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!