Nevladine organizacije u RS – Dodikov ‘izmišljeni neprijatelj’

23 juna 2018

Predsjednik RS-a opet najavio usvajanje zakona o stranim donacijama, navodeći da nevladine organizacije destabiliziraju društvo

Iako je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik za ovo ljeto najavio usvajanje zakona o stranim donacijama, koji se tiče rada nevladinih organizacija, i to u hitnoj skupštinskoj proceduri, vrlo je malo vjerovatno da će do toga doći.

Posljednja sjednica Narodne skupštine RS pred ljetnu pauzu održana je, bez spominjanja ovog zakona, a nakon toga slijedi predizborna kampanja i opći izbori u Bosni i Hercegovini.

Ovo su nam potvrdili i iz Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), rekavši da nije izvjesno da će se takav prijedlog uskoro naći pred zastupnicima.

Uprkos tome, Dodikovo pompezno najavljivanje jednog takvog zakona već nekoliko posljednjih godina za nevladine organizacije predstavlja prijetnju.

Dodik tvrdi da se pojedinim organizacijama u tom entitetu daju sredstva za destabilizaciju društva, a ne za razvoj demokratije, te da je zbog toga potreban zakon kojim će se kontrolisati od koga dobijaju pare i na šta ih troše.

Međutim, predstavnici nekoliko nevladinih organizacija u RS-u, koji svoje projekte finanasiraju putem stranih donacija, tvrde da je već sada to transparentno i dostupno javnosti a da je ovakva izjava predstavnika vlasti problematična iz više razloga.

“U BiH i RS postoje zakoni kojima je to regulisano i potpuna mogućnost vlasti da u svakom momentu transparentno sagleda šta to nevladine organizacije rade, od koga dobijaju novac i kako ga troše”, kaže Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

Osim toga, postoje revizije i kontrole poresko-finansijskih organa RS koje pokazuju kako nevladine organizacije troše novac u skladu sa odobrenim projektima, uz plaćanje svih dadžbina državi.

“Tvrdim da su finansije nevladinih organizacija hiljadu puta čistije, transparentnije i profesionalnije nego zvaničnih institucija. Prilikom revizija, nama se ne može potkrasti ni najmanja greška jer bio donator oštro reagovao, a revizije pokazuju da sama Vlada RS, samo Ministarstvo finasija – imaju ozbiljne propuste u trošenju sredstava, i niko zbog toga ne odgovara. Većina donatora ima tako zahtjevne i precizne finansijske procedure da su one na mnogo višem nivou nego u BiH, a pametna i normalna vlast bi nešto mogla da nauči iz toga, kako se prave projekti, kako se konkuriše za novac kod međunarodnih donatora i kako transptrentno i precizno to trošiti”, dodaje Todorović, ističući da se postavlja pitanje zašto vlasti ponovo pokreću to pitanje.

Paranoja i izmišljeni neprijatelj

Mladen Mirosavljević, univerzitetski profesor iz Banjaluke, objašnjava da je još prije par godina vladajuća koalicija pokušala da u Narodnoj skupštini RS „progura“ takav zakon ali zahvaljujući pritiscima predstavnika nekih država od toga se odustalo.

“Međutim, to se, kao mogućnost, konstantno koristilo kao vrsta pritiska na nevladine organizacije a sada se, u jeku predizborne kampanje, ponovo aktuelizovalo. Nastojanja da se usvoji jedan takav zakon spada u kontekst stalnog ponavljanja kako stranci žele u RS izvesti obojenu revoluciju a nevladine organizacije su jedan od njenih generatora. Pri tome se sve nevladine organizacije trpaju u isti koš pri čemu im se nameće etiketa stranih plaćenika i protivnika režima.”

Šef kluba poslanika opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS Miroslav Brčkalo kaže da je o prijedlogu zakona čuo iz medija, ali da ga nikad nije vidio u Skupštini. Stoga, dodaje, ne može komentarisati jer ne zna šta prijedlog sadrži.

Međutim, smtara da je u pitanju “neka vrsta paranoje u SNSD-u, jer se radi o političkoj organizaciji koja je svojevremeno najviše radila sa međunarodnim organizacijama i dobijala njihova sredstva”.

“Međunarodne organizacije su ih i dovele na vlast, i u RS-u i u BiH, i oni se boje tih sličnih iskustava, misleći da će neko drugi sada biti u povlaštenom polažaju i dobiti sredstva, oni su se prepali. Mada, mislim da to njima služi u dnevnopolitičke svrhe, jer potenciraju da su oni jedini branioci interesa RS-a, što nije tačno, i da neko ima nešto protiv njih”, ističe Brčkalo.

Vlast ima jednu vrstu straha od onoga što ne razumije i izmišlja neprijatelja koji nešto hoće da ruši, mišljenja je Todorović. Napominje da su iste te međunarodne organizacije dale mnogo više sredstava državnim i entitetskim institucijama, gradovima i općinama, nego što su dobile nevladine organizacije.

Postavlja i pitanje zašto vlasti iz budžeta ne izdvajaju novac za obrazovanje, ekologiju, ljudska prava, pomoć manjinama, umjesto što organizacije traže sredstva u Briselu, Parizu, Londonu…

“Ono što mene iznenađuje je da ova vlast narodu u RS želi prikazati neku staljinističku priču za koju smo mislili da je istrošena u prošlom vijeku, o nekim stranim uplatama da se ta vlast ruši. Neka nam za to pokažu dokaze, a dokaza za njihovu korupciju ima, a to se vidi i prema stanju u kojem mi živimo.”

Utišavanju bilo kakve riječi kritike

Ipak, Brčkalo kaže da ne vjeruje da će se prijedlog zakona koji se tiče finansiranja nevladinih organizacija naći na skupštinskim klupama.

S druge strane, Mirosavljević ističe da vladajuća koalicija može da usvoji sve što želi, samo ako to želi, jer ima većinu koja će to izglasati i slabu opoziciju, nevladin sektor koji je ionako jedva vidljiv i apatičnu javnost koju takvo nešto apsolutno ne zanima.

“Mislim da bi usvajanje takvog zakona samo još više doprinijelo utišavanju bilo kakve riječi kritike o bilo čemu.”

Za Todorovića, “sadašnja vlast u RS-u je toliko nesposobna, loše organizovana, i zaokupljena korupcijom, političkim borbama i kontrolama”, da je sasvim izvjesno da neće uspijeti da realizuje jedan takav zakon, ni hitnoj ni u bilo kojoj drugoj proceduri.

Vlasti trebaju ‘pogledati u svoje dvorište’ jer se neodgovorno ponašaju sa novcem koji dobiju od istih međunarodnih donatora, a pri tome često i zadužuju građane, zaključuje Todorović.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!