Zdravko Grebo: Ne valja vlast – treba mijenjati narod

16 Aug 2012

Mi nemamo čovjeka od formata, nemamo državnika, da ne govorim državnike koji bi imali viziju, koji bi znali kuda vode i svoj narod i ovu zemlju i koji bi bili spremni i na nepopularne poteze jer takvi moraju biti u ovakvoj nesretnoj situaciji

Malo je onih koji u Sarajevu, BiH, ali i regiji ne znaju ko je dr Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu, koji za nepuna dva mjeseca ide u penziju. Vje?iti opozicionar (svim vlastima) za Dane govori o katastrofalnoj politici Zlatka Lagumdžije, Milorada Dodika, Dragana ?ovi?a i ostalih te priznaje da priželjkuje revoluciju koja ?e ih skinuti s vlasti, mada priznaje da je to SF (nau?na fantastika – op. aut.), jer historija više ne poznaje prave revolucije, ali se pribojava gra?anskog bunta koji bi neko mogao zloupotrijebiti i donijeti u BiH fašizam. Otkriva i svoj san da jednog dana, koji, siguran je, on ne?e do?ekati, svaki ?ovjek, muškarac i žena, izgovore re?enicu u sebi i javno: da, ja sam državljanin Bosne i Hercegovine.

DANI: Profesore, zamislite da sam neka strana novinarka, koja vrlo površno poznaje situaciju u BiH, i koja Vas pita: Izvinite, a ko je sad na vlasti u BiH?

GREBO: Dragi Bog zna ko je na vlasti, a ko nije. Narodna kaže: da nije tužno bilo bi smiješno. Ovdje zaista više niko ne zna, šestorka, sedmorka, platforma-neplatforma, stara ve?ina – nova ve?ina, ?era?emo se još, uvo?enje, izvo?enje…. ?ak mislim i formalno-pravno, ovi obra?uni što se spremaju kod O.K. Marindvora za septembar, ?ak ni puko brojanje ruku, ne govori ko ima ve?inu. Zaista, da me neko sa strane pita ko je u BiH na vlasti rekao bih: ne zna se. I to nije moj retori?ki trik nego ja stvarno kad, narkomanski svezan na novine, ujutru u šest pokupim Oslobo?enje i Avaz, ne znam šta ?e me do?ekati: ko vlada ovom zemljom u tom trenutku. Slu?ajevi rezolucija o Siriji, rezolutno traženje ostavke ili opoziva Zlatka Lagumdžije, Živka Budimira… pokazuju da se ne zna ko donosi odluke i u ?ije ime.

DANI: Mislite li da je glasanje za rezoluciju o Siriji stvarni razlog zbog kojega je
Milorad Dodik zatražio ostavku Zlatka Lagumdžije?

GREBO: Nemam skoro nikakvih, ne samo simpatija nego ni razumijevanja za Dodika, ?ovi?a i Lagumdžiju. Skoro da bih se složio sa Tihi?em, jer i oni spremaju svoju strategiju protiv Zlatka Lagumdžije, da Lagumdžiju ne treba smijeniti zbog rezolucije o Siriji, što složno traže Dodik i Radmanovi? koji je bio njegov megafon, ali svakako ga treba smijeniti. I to je još jedna tempirana bomba. Svi oni u politi?kom prostoru jednostavno ?ekaju nekakve povode. Sigurno je Har?enko lobirao da se tako glasa i zato je Radmanovi? tako reagovao. Je li to povod da se izvla?e iz koalicija i partnerstava – mislim da jeste, jednostavno im se to namjestilo.

DANI: Dodik je rekao da glasanje o rezoluciji nije sporno koliko kršenje Ustava.

GREBO: Mislim da ovo nije uvjerljiv razlog i da me?u njima ima drugih razloga zbog kojih jedni druge osporavaju i time beskrajno ovu zemlju drže u stanju šizofrenije, ludila, ne znam više koju rije? da upotrijebim. Radmanovi? je na toj famoznoj konferenciji za štampu izgledao kao dijete koje se uneredilo, spominju?i grijehe Zlatka Lagumdžije i ono što je bilo bitno – rekao je da imaju dokumentaciju o svim njegovim kršenjima Ustava i zakona. Sutradan je neko tijelo SDP-a reagovalo tvrdnjama da SDA nema nikakvo pravo da postavlja pitanje odgovornosti Zlatka Lagumdžije i pobrojali su 10-12 firmi u kojima je po?injen kriminal i sve to pod mentorstvom i kapom SDA, da bi onda izašao spisak sa 12 ta?aka zbog ?ega Tihi? treba da podnese ostavku. U ovoj zemlji se politi?ki partneri drže za gušu, samo što je ne iš?upaju jedan drugom. Radmanovi? ima dokumentaciju o Lagumdžijinom kriminalu, a Lagumdžija, zajedno sa svojim partnerskim drugovima iznosi prijetnju da ?e tražiti ostavku Tihi?a zbog zloupotreba. Ako je išta od toga ta?no, onda bi neko, SIPA ili državni tužilac, morao podnijeti krivi?nu prijavu protiv SNSD-a i SDP-a za prikrivanje krivi?nih djela. Ono što su nam oni pokazali je da svi u krugu, dancingu od 6-7, i Radon?i? voli zaplesati u tom kolu, imaju dokaze protiv drugih i ?ekaju priliku da to iznesu u javnost. Ali to je o?igledno na?in na koji oni me?usobno funkcionišu.

DANI: Zbog ?ega su se neposredno nakon izbora pojavili ti problemi u njihovom me?usobnom funkcionisanju?

GREBO: Krenulo je sa tzv. Platformom, gdje su stubovi bili SDA i SDP. Da su SDA i SDP prije izbora svojim bira?ima objavili svoje partnerstvo, ?ak ni zagarantovani bira?i ne bi glasali za njih. Bira?i SDA ne bi glasali zato što idu u koaliciju sa Titovim nasljednicima i komunjarama, a glasa?i SDP-a, sentimentalno vezani za Savez komunista, ne bi glasali, jer šta ?e tamo sa vjerskom strankom. Pa su onda uveli one dvije egzoti?ne stranke, dragi Bog zna ko su i šta su.

DANI: Govorite o Lijanovi?ima i HSP-u?

GREBO: Ne znam smijem li to tako re?i, kobasi?arsko-ustaška koalicija, i to nema nikakve veze ni sa principima ni s ideologijom, ali u to vrijeme je trebala kakva-takva i tadašnja legitimacija da i Hrvati u?estvuju u svemu tome.

DANI: Cilj je bio izbaciti HDZ-ove, ili ako ?emo precizno ?ovi?a.

GREBO: Da, da, ali ljubav nije dugo trajala. Dobro, o ovim mališanima niko nije ni vodio ra?una, mada bi Lijanovi? – kupuj doma?e, kupuj srcem – ostao u bilo kakvoj koaliciji taman i sa Ravnogorskim pokretom.

DANI: Ali situacija je takva da od Lijanovi?a sada zavisi puno toga.

GREBO: Znam, ali stvaranje tih koalicija, oni su sebe nazvali platformom – jedini misterij je kad je i sindikat potpisao tu platformu, dragi Bog zna šta ih prevari i šta su oni tražili u tome – koje nisu imale nikakvih idejnih, ideoloških, principijelnih, zajedni?kih ta?aka izme?u tih stranaka, moralo je pu?i.

DANI: A kakve ideološke ili principijelne zajedni?ke ta?ke sad imaju SDP i SBB?

GREBO: Nemaju i to je samo dokaz kontinuiteta neprincipijelne politike. Sad odjednom, dva HDZ-a koja nikako nisu mogla u?i u partnerstvo, jesu apsolutno prihvatljiv partner. Negdje sam pro?itao nekakvo otužno objašnjenje da je u me?uvremenu ?ovi? evoluirao. Jako. A zašto Radon?i?, koji o?igledno snažnim korakom gazi politi?kom scenom BiH, jeste prihvatljiv partner? U po?etku, valjda zbog SDA, nisu imali, mislim na SDP, dovoljno ruku za Radon?i?a, sad imaju i ulazi SBB, dva HDZ-a, ?ak i onaj brojke i slova, što samo govori da u toj politici nema ni nijedan promil ni principa, ni ideoloških zajedni?kih dodirnih ta?aka. Što bi naš zgaženi narod rekao: borba za fotelje. Dakle radi se o borbi za vlast što su izborni pobjednici demonstrirali, kako su sjeli po?eli su smjenjivati ljude, upravni odbori, ministarstva itd., i to zaista u impresivnim koli?inama. Ljudi koji su kako-tako, ali ipak dobili glasove bira?a, ne brinu ni o ?emu nego o raspodjeli onog kola?a za koji misle da su ga dobili i to vodi samo u dalje produbljivanje krize u ovoj zemlji.

DANI: ?ak i oni koji proizvode ove krize sad su se doveli u pat poziciju. Prijeti se blokadom institucija. Ko od svega toga ima koristi?

GREBO: Ti ljudi ako nisu neuki, onda su zaista zlo?esti i vlastoljubivi. Slijedom neke, njima poznate politi?ke logike, možda i nije besmisleno ako jedni druge pozivaju na pristojnost, na pamet, zahtjeve za ostavku Nermina Nikši?a. Ako se Federalna vlada rekonstruiše – izvoli de?ko i ti i?i. Ako ?e do?i do zamjene ministara iz redova SDA nekim novim Bošnjacima, Bog te pita ko ?e do?i, onda imamo zahtjeve i za ostavku Bevande. Hajde brate i ti, vlada ti ne funkcioniše, sve je haos, i jedino što neko iz prikrajka, vi?e: vanredni ili prijevremeni izbori.

DANI: Iz opozicije su se ve? ?uli takvi zahtjevi, ali sad i Bakir Izetbegovi? govori o vanrednim izborima. Da li bi to nešto riješilo?

GREBO: Sad ?e dvije godine od izbora. Zakulisnu strategiju neko ima proizvode?i haos. U oktobru nas o?ekuju lokalni izbori i to ?e biti i prvi test da se nova konstelacija snaga i njihova percepcija u bira?kom tijelu provjeri. Ne?e se u predizbornoj kampanji, nema ni previše vremena, pokretati temeljna pitanja, ure?enja zemlje, promjena ustava pa ?ak ni Sejdi?-Finci. Ko bi, ako se jednog dana i desi taj scenario, ne zato što oni to vole, nego što ?e država biti u totalnoj blokadi, raspisao vanredne izbore i ko u svojim ku?nim analizama ima kalkulaciju da ?e narod njima dati svoj glas, pa ?e onda oni dobiti ve?inu i nesmetano nastaviti da vladaju? Zaista se bojim da postoji velika sumnja, ako se to i desi, da ?emo dobiti iste rezultate. Možda ?e neke stranke malo napredovati, neke malo pasti zbog gafova svojih lidera. Mada ne navijam, SDP ?e malo pasti, SBB porasti.

DANI: Koriste?i sukob SDP-SDA?

GREBO: Da, ali i koriste?i tu populisti?ku retoriku, kombinaciju nacionalizma, autoritarnosti i fraza o socijalnoj pravdi. To uspijeva pogotovo kod izbezumljenog naroda. Naravno, imam ja i rezervnu varijantu, ne znam da li da je izgovorim, jer i to podliježe krivi?nom sankcionisanju, a i zbog godina koje sam sabrao više nisam igra? za špic, ovu zemlju bi mogla promijeniti nešto što bi li?ilo na revoluciju.

DANI: Mislite na gra?anski bunt ili nešto više?

GREBO: Ovo je SF, ne samo zbog BiH, nego nigdje u svijetu nema više klasi?ne revolucije kao što su bile Kubanska, Kineska, Oktobarska.

DANI: A “arapsko prolje?e”?

GREBO: Da li je to revolucija? Ne?u…

DANI: Hajde, recite.

GREBO: Možda bi bilo dobro to “arapsko prolje?e”.

DANI: Ali koga dovesti na vlast?

GREBO: Nema nikoga. Možda bi bilo dobro, mada to nije moja paradigma revolucije, budu?i da ?emo za manje od 200 dana znati ko je novi reisu-l-ulema, ovaj aktuelni, koji je o?igledno bio i politi?ka figura, više ne može da se kandiduje – što je Mujki Spahi? rekao, nije da se on ne?e kandidovati nego ne može – pa možda ta vrsta, da efendija Ceri?, povede “bosansko prolje?e”. Mislim da je nekad i spominjao tu varijantu.

DANI: Spominjao je on “vru?e sarajevsko ljeto”. Mislite li time na objedinjavanje bošnja?kog korpusa?

GREBO: To su moji snovi, a ovo ve? li?i na poetiku Avde Sidrana, stvarno ponekad to sanjam: da li je uopšte mogu?e stvoriti ambijent u kome ?e se ne samo Bošnjaci (situacija u bošnja?kom korpusu je najviše haoti?na), naravno ako postoje želje i iskrene namjere svih ljudi u BiH, bez foliranja da se obožavamo – Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali i Sejdi? i Finci – ne moramo re?i da se baš najviše na svijetu volimo, imamo razli?ite percepcije, politi?ke, religijske, kulturološke, ali može li se do?i u stanje gdje ?e ljudi biti spremni, oslobo?eni straha – treba ljude prvo osloboditi straha: ne?e te, bolan, niko ubiti, ne smije te niko ubiti – i stvaranjem svijesti o tome da jedino iz pozicije u kome ?e svaki ?ovjek, svaki muškarac i svaka žena, izgovoriti re?enicu u sebi i javno: da, ja sam državljanin Bosne i Hercegovine. Sve ostalo je podložno dogovoru, sporazumu, vitalnim interesima, dvodomnim skupštinama, paritetnom predstavljanju. Da se prestanemo bojati, a ne smijemo baš ni zaboraviti šta je bilo, i misliti kao ljudi koji moraju imati nekakav zajedni?ki cilj, ure?enu državu, nezavisno sudstvo, medije i koliko toliko pristojan život. Pro?itao sam u nekom ?lanku jednog ameri?kog politi?kog filozofa da u politi?koj historiji postoje popravljive i nepopravljive štete. Mislim da je na mnogo na?ina u BiH, ne naravno izborom naroda koji tu živi, napravljena ogromna, nepopravljiva šteta. Teško se to briše iz glave, iz duše, iz kolektivnog sje?anja tih naroda, ali ako bi se našla, nemojte pitati: ko – ne znam, politi?ka snaga prvenstveno od ljudi koji imaju ?iste ruke, ako bi se njima dala šansa vjerovatno bi postojala nekakva nada za BiH.

DANI: Kada biste, recimo, odlu?ili da napravite okrugli sto o ovoj ideji, koga biste pozvali od intelektualaca?

GREBO: Nema puno ljudi u ?iju ja vrijednosnu orijentaciju, a pogotovo ekspertno znanje vjerujem. Postoji jedna grupa ljudi, hajmo da se šalimo, da ponovo bude Srbin, Hrvat, Bošnjak – Zdravko Grebo, Miodrag Živanovi? i Slavo Kuki?. Ima još ljudi, naravno. Ta vrsta angažmana je iscrpila svoje mogu?nosti, a nije ni to bilo bezna?ajno da imate glas iz Banjaluke i Mostara koji govore druga?ije od preovla?uju?e nacionalisti?ke retorike. Prva varijanta je da pozovete ljude koji istinski vjeruju, mada su vjerovatno poljuljani u temeljima svoga vjerovanja, da BiH može biti normalna i prosperitetna država. U posljednje vrijeme jedini ?ovjek koji je tu nešto konstruktivno uradio je Edin Šar?evi? koji je napisao analizu predustavnog stanja u BiH. To je zaista dobro, naravno u ovom trenutku apsolutno utopijski, ali nekada moramo krenuti i zahtijevati nemogu?e. Druga varijanta, mada se ne bi znao ishod: u sve tri su se zajednice me?u intelektualcima pojavili neki novi intelektulaci, ali oni zastupaju poprili?no ekstremne stavove. Nije ni to loše ako su ljudi pristojni i ako znaju da svoju tezu brane. Me?u bošnja?kim intelektualcima, uvijek mi pada na pamet jedna sjajna ekipa islamskih intelektualaca, obrazovani su, tolerantni, mudri ljudi, naravno drže svoju stranu, od Enesa Kari?a, Fikreta Kar?i?a, Adnana Silajdži?a, Rešida Hafizovi?a, Hilme Neimarlije. To su ozbiljni ljudi. Takvih ljudi ima oko ?asopisa Status u Mostaru. Postoje i u Banjoj Luci.

DANI: Ima li BiH ljude koji je mogu izvesti iz ove, kako ste rekli, šizofrene situacije?

GREBO: Mi nemamo ?ovjeka od formata, nemamo državnika, da ne govorim državnike koji bi imali viziju, koji bi znali kuda vode i svoj narod i ovu zemlju i koji bi bili spremni i na nepopularne poteze jer takvi moraju biti u ovakvoj nesretnoj situaciji. Politi?ari su krivi jer nisu politi?ari. Politika zna?i briga za opšti interes i ako bi dobili takvu vrstu politi?ara koji brine, ne skrivaju?i i svoje druge identitete, nacionalne, religijske, o op?em interesu, onda bi tu imali neku nadu. Mi jesmo primjer za sve najgore na planeti, od u?eš?a na Olimpijadi do korupcije, ali ne mislim da su politi?ari u Britaniji ili Francuskoj moralne cvje?ke, tamo javnost sankcioniše ljude koji se ne ponašaju prema pravilima u kome i politi?ar jeste profesija koja podrazumijeva ponašanje u skladu sa nekim standardima. Ne možeš biti kabadahija, otima?, razbojnik, reketaš, opuhiva? tu?ih sefova i sli?no i pro?i nekažnjeno. Kod nas koliko znam nema nijednog lidera politi?ke stranke koji nema krivi?nu prijavu, mada mislim da je ?ovi? šampion, ali imaju ih i Dodik i Lagumdžija.

DANI: Zašto i pored toga imaju podršku bira?a?

GREBO: ?esto i sam sebi postavim pitanje: pa jebem mu mater, kako je mogu?e da ljudi glasaju kako glasaju, a pri tome žive teško? Strah je veoma zna?ajan faktor u politici, pogotovo u ovim kompleksnim, složenim društvima gdje se ljudi boje. Eto, hajmo govoriti o Bošnjacima. U našem nacionalnom korpusu, pa onda i politi?kom, postoje ljudi koji su besprizorno bogati tajkuni, a ja sam besprizorno siromašna bijeda i proleterijat na ulici, ali poruka glasi: ako mi Bošnjaci ne ostanemo zajedno, ona druga dva ?e nas potamaniti. Vjerovatno poruka i za ta druga dva glasi isto. Na neki na?in postoji i odgovornost bira?a. Postoji izreka: ako ne valja vlada, treba promijeniti narod. Bilo bi potrebno da i mediji i kulturna i akademska zajednica i taj poprili?no šaroliki nevladin sektor, porade na tome da ljudima stvore svijest o tome da njihov uba?eni glas, koji je tajni, i koji ubacuju u strepnji da ako njegovi ne pobijede njemu ?e biti loše, da to nije ta?no. Zašto bi nekakva solidarnost ili makar zajedni?ka akcija izme?u srpskog, hrvatskog, bošnja?kog i Sejdi?-Finci sirotana, ?ovjeka koji živi u bijedi, izostala kada ljudi znaju da nemaju od ?ega da žive.

DANI: Govorite o solidarnosti i zajedni?kim akcijama, a upravo toga nema. Kakvi smo to ljudi postali?

GREBO: Zato što su ljudi još uvijek predstavljeni. Mogu razumjeti, ali ne mogu shvatiti. Ljudi u ovoj zemlji su jako propatili u ?etiri godine rata. Znaju da su bili protjerivani, silovani, ubijani samo zato što su drugi i to u kolektivnoj svijesti jeste ostalo. I zato se ljudi boje i zato glasaju kako glasaju za svoje lidere za svoje nacionalne stranke i onda oni to zloupotrebljavaju u korist primitivne plja?ke i boga?enja tankog sloja ljudi. Pri ?emu se cijela ta nacionalna, vjerska i kulturološka podrška koju su dobili zaboravlja. Iskreno se bojim da u dogledno vrijeme – kao ozbiljna alternativa ovim postoje?im elitama – neko me zbog toga “ošamario” govore?i da su elite nešto pozitivno, a ovo je šljam – koje su prvenstveno etnokratske, može da se desi, ako se stvari budu do jeseni odvijale na ovaj na?in, sa daljim otpuštanjem radnika, kašnjenjem penzija, plata, poskupljenjima, ne treba dalje, da se stvari po?nu razrješavati na ulici. Nasilno. Tu?i ?emo vas motkama; Jebemo vam majku, kupujete Audije 8 za ministarstvo inostranih i ministarstvo komunikacija, koincidencija je li, kupuju najskuplje automobile. Ljudima ?e dodijati, krenu?e da stvari istjeraju na nasilan na?in nemaju?i nikakvu viziju, dodijat ?e im i re?i ?e: Ma jebe mi se, imam troje djece, a nemam šta da jedem, sve ?emo vas slomiti. Taj scenarij je mogu?, mada ja to ne bih volio, jer postoji opasnost da taj opravdani socijalni bunt neko zajaše i preuzme vodstvo i dobijemo fašizam. Dobijemo Ivicu Da?i?a.

DANI: Da?i?a su sami Srbi izabrali.

GREBO: Neko je napisao da Srbi vole musolinijevski podignutu bradu Ivice Da?i?a. Dakle, oni vole taj tip politike koji nema nikakve veze sa tolerancijom, ne govorim samo prema Kosovu nego i prema nama. Situacija u okruženju ne?e biti dobra i ako kod nas bude ovako loše, bogami, svi katastrofi?ni scenariji su mogu?i. Jedino ?emu se nadam, sa naravno puno gor?ine, da rata ne?e biti. Ne zato što nema razloga, možda bi imali razlog da zaratimo ponovo pa da pobijedimo, nego zato što momci, najbolji dio bosanskohercegova?kog naroda je izginuo, vjerovatno više ne bi htjeli da ratuju. Za koga još jednom? Da nam se desi ova tajkunska otima?ina, prevare, podvale, nepotizam, klijentelizam, a zašto? Prema tome, spavajte mirno rata ne?e biti, ali struja i hljeb ?e biti skuplji.

(BH Dani)

Za osnivanje REKOM-a
Ideja od historijskog zna?aja

DANI: Podržavate inicijativu za osnivanje REKOM-a mada ona od po?etka ima puno protivnika i u BiH i u regionu. Zašto Vi mislite da je potrebno osnivanje te komisije?

GREBO: Bio sam uz REKOM od samog po?etka, u?estvovao na konferencijama kojih je bilo bezbroj. Kad je Inicijativa došla u fazu kad je treba zagovarati kod politi?ara aktivno sam se priklju?io i pokuša?u da dam svoj doprinos. Od samog po?etka Inicijativu prate razne kontraverze, optuživanja. Mislim da se radi o sukobu sujeta ljudi koji su vodili sli?ne inicijative i tu je uvijek ko je glavni, ko nije i ono pri ?emu se takve inicijative neslavno završe je: “?e su pare”. Ja vjerujem da ideja REKOM ima smisla. Ne?u re?i, ako ?e to nekome olakšti život i ako govorimo o BiH i ljudima koji su izrazili odre?ene sumnje prema tome i koji su lansirali i direktne napade, da osporavam ono što rade. Ne vidim da izme?u tih inicijativa ako su pošteno motivisane, pošteno vo?ene, postoji nekakva konkurencija, a pogotovo rivalitet ili kako je to Branko Todorovi? rekao da REKOM guši i uništava druge inicijative. To mi je posljednja zamisao. U?estvovao sam u mnogim sli?nim inicijativama, neke pokretao, u mnogima i trijumfalno propadao, ali u ovom svemu jesam i dok budem trebao, bi?u. Po prvi put u životu ne?u podnositi ostavku, prvo zato što zaista, zaista vjerujem da je to ideja od historijskog zna?aja i ako se to ne uradi sada otvara se Pandorina kutija da se za narednih 10, 20, 30 godina ne razriješe stvari, ne utvrde ?injenice. Ono što je Press RS-a objavio da mi to radimo zbog novca, to je bezo?no laganje i podmetanje. Radimo zbog ideje. Za neke druge stvari sam izgubio i energiju i motiv, ali ovo ho?u da radim. Bez obzira kako ?e to ko pro?itati, ?ak i blanko, na osnovu onoga što o tim ljudima znam, vjerujem Nataši Kandi?, Žarku Puhovskom, Dini Mustafi?u, Dženani Karup.

Podelite ovu stranicu!