Navijači Lazija besramno iskoristili lik Anne Frank, reakcija talijanskog saveza je – fantastična

26 Oct 2017

Predsjednik kluba je nakon incidenta najavio da će mlade navijače odvesti u posjet Auschwitzu, a talijanski nogometni savez donio je odluku da se na utakmicama čitaju odlomci Dnevnika Anne Frank

Provokativno korištenje slika Anne Frank koje su navija?i talijanskog nogometnog kluba Lazija polijepili u nedjelju oko rimskog Olimpijskog stadiona, u svom još jednom izljevu antisemitizma, izazvalo je u Italiji niz kritika koje ne jenjaju danima, a na današnjim ?e se utakmicama Serije A za pouku ?itati odlomci iz njezina dnevnika.

Talijanska policija otvorila je istragu nakon što su ekstremni navija?i Lazija, koji imaju povijest koketiranja s fašizmom, u nedjelju polijepili postere i naljepnice jedne od najpoznatijih žrtava holokausta u dresu nogometnog rivala Rome, uz popratne antisemitske slogane.

Predsjednik kluba je nakon incidenta najavio da ?e mlade navija?e odvesti u posjet Auschwitzu, a talijanski nogometni savez donio je odluku da se na utakmicama Serije A u srijedu ?itaju odlomci Dnevnika Anne Frank.

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella je cijelu stvar nazvao »uznemiruju?om«, ministar sporta Luca Lotti je poru?io da ?e odgovorni biti »identificirani« i »kažnjeni«, a predsjednik kluba Claudio Lotito posjetio je sinagogu u Rimu i donio cvjetni vijenac u znak sje?anja na žrtve holokausta.

»Koristiti fotografiju Anne Frank kao znak uvrede i prijetnje, osim što je i neljudski, uznemiruju?e je za našu zemlju koja je prije 80 godina bila pogo?ena okrutnoš?u antisemitizma«, kazao je šef države.

»Nema opravdanja. Postoje stvari koje se moraju bezuvjetno osuditi«, kazao je ministar sporta Lotti.

»Ovdje sam kako bih izrazio naš potpuni odmak od svih oblika ksenofobije, rasizma i antisemitizma«, prenosi La Repubblica rije?i predsjednika Lazia.

Kazao je i da ?e klub od 2018. svake godine odvesti 200 mladih navija?a u posjet nacisti?kom koncentracijskom logoru Auschwitzu, u kojem je ubijeno preko milijun ljudi, uglavnom Židova.

?elnica Židovske zajednice u Rimu Ruth Dureghello objavila je sliku naljepnica na Twitteru i poru?ila: »To nije nogomet, to nije sport. Izbacimo antisemitizam sa stadiona«. Njezin tvit je podijelila i rimska gradona?elnica Virginia Raggi.

Oglasio se i predsjednik Europskog parlamenta, Talijan Antonio Tajani, koji je kazao da »antisemitizam pripada prošlom stolje?u«.

Predsjednik vlade Paolo Gentiloni je kazao da je to »nevjerojatno i neprihvatljivo i da se smije minimalizirati ili podcijeniti«.

Talijanski nogometni savez je priop?io da ?e se u srijedu i ?etvrtak održati minuta šutnje i da ?e se prije svake utakmice Serije A, B, C i sljede?i vikend ?itati odlomci iz poznatog dnevnika te mlade Židovke preminule u koncentracijskom logoru Bergen-Belsenu.

Lazio danas gostuje u Bologni i o?ekuje se da ?e igra?i na zagrijavanju nositi majice s likom Anne Frank, dok ?e njihovi navija?i biti smješteni na dijelu stadiona posve?enu Arpadu Weisz, ma?arskom Židovu koji je prije rata igrao u Milanu i trenirao Bolognu, a zatim skon?ao u Auschwitzu 1940. godine.

Kako javlja talijanski tisak, za sada je identificirano 16 osoba za koje se sumnja da su sudjelovali u incidentu. Trojica su maloljetnici, a najmla?i ima samo 13 godina.

Anna Frank postala je simbol holokausta nakon objavljivanja dnevnika o životu svoje obitelji, njema?kih Židova u Amsterdamu u Drugom svjetskom ratu. Skrivali su se od srpnja 1942. Sa sestrom Margot je odvedena 1944. u Auschwiz, a potom su preba?ene u Bergen-Belsen gdje su obje preminule 1945.

»Promatram kako se svijet polako mijenja u jednu pustoš, sve glasnije ?ujem tutnjavu oluje koja se približava i koja ?e nas ubiti, osje?am patnje milijuna ljudi i usprkos svemu, kada podignem pogled prema nebu, mislim kako ?e se sve posložiti, da ?e ovoj okrutnosti do?i kraj«, ulomak je iz njezinog dnevnika »Pri?a jedne mladosti: Dnevnik Anne Frank 1942-1944« koji ?e se ?itati prije utakmica.

Annelisa Maria Frank umrla je nekoliko dana nakon smrti svoje sestre Margot Frank u dobi od 15 godina. Tri tjedna nakon njene smrti Saveznici ?e osloboditi logor.

U svoj je dnevnik 4. travnja 1944. zapisala: »Želim da živim i poslije smrti! I stoga sam zahvalna Bogu što mi je pružio ovaj dar, ovu mogu?nost da razvijem sebe i pisanjem izražavam sve ono što je u meni. Želim da živim i poslije smrti. Sigurno ?e do?i vrijeme kada ?emo opet biti ljudi, a ne samo Židovi«.

(Buka)

Podelite ovu stranicu!