NATALIJA JAKOVLJEVIĆ: Problem o kojem nema razgovora

01 Dec 2014

Hrvati i Bunjevci u kontekstu odnosa Srbije i Hrvatske

Sve?ano otvaranje Festivala „Mesec ljudskih prava“ na Otvorenom univerzitetu u Subotici u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, obeležen je bojkotom debate, koja je trebalo da se bavi položajem Bunjevaca u Srbiji, od strane predstavnika hrvatske nacionalne zajednice.

Rasprava je imala za cilj da ponudi odgovore na pitanja koja optere?uju odnose hrvatske i bunjeva?ke zajednice na lokalnom nivou, a koji se reflektuju i na me?udržavne odnose Srbije i Hrvatske. Upravo je projekat „Mesec ljudskih prava“ deo Programa prekograni?ne saradnje Srbije i Hrvatske kroz IPA fond.

Problemi o kojima je trebalo da se razgovara na ovoj neuspeloj debati ve? decenijama su prisutni u javnosti i izazivaju razne, pa i žestoke reakcije: ko su Bunjevci, da li imaju pravo na svoju nacionalnu posebnost ili su deo hrvatskog etni?kog korpusa, šta stoji iza podele ?irili?nih udžbenika na bunjeva?kom jeziku, ali i pitanja kao što je manifestacija Dužijanca i druga zbog kojih ne postoji dijalog izme?u ove dve zajednice u Subotici i Vojvodini.

Glavni u?esnici debate trebalo je da budu: Mirko Baji? (Bunjeva?ki nacionalni savet) i Mijo Mandi? (Bunjeva?ka matica), kao i predstavnici hrvatske zajednice koji se nisu odazvali pozivu – Slaven Ba?i?, predsednik Hrvatskog nacionalnog vije?a, i Tomislav Žigmanov iz Zavoda za kulturu vojvo?anskih Hrvata. Zamenik predsednika Hrvatskog nacionalnog vije?a, koji je prisustvovao po?etku debate, demonstrativno ju je napustio.

Razgovor je jedini put

Predstavnik Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda ?or?e Bojovi? rekao je novinarima da je na osnovu istraživanja i razgovora sa mladima iz Srbije i Hrvatske ustanovljeno da je „bunjeva?ko pitanje jedno od goru?ih pitanja u Vojvodini, pa tako i u odnosima izme?u dve države i da je otvoreni razgovor – jedini na?in da se problemi reše“.

Me?utim, ovi problemi spadaju u prili?no osetljive i kompleksne teme u kojima se, izme?u ostalih, prepli?u nesporna prava nacionalnih manjina, pravo na samoidentifikaciju, ali i mogu?e politi?ke zloupotrebe prava manjina u kontekstu narušenih odnosa Srbije i Hrvatske. Tome treba pridodati i probleme unutar samim organizacija nacionalnih zajednica. U javnosti je prisutno mišljenje da pojedini lideri odre?enih nacionalnih zajednica manipulišu pravima sopstvene zajednice kako bi obezbedili sebi i sebi bliskima li?nu ili politi?ku korist. Zauzvrat, predstavnici države od njih imaju blanko-podršku.

Primer štampanja ?irili?nih udžbenika za potrebe u?enika koji u školama izu?avaju bunjeva?ki govor, a koji je finansiran iz li?ne donacije predsednika Srbije Tomislava Nikoli?a, ostavlja prostora za sumnju da u Srbiji postoje takozvane podobne i nepodobne, „kooperativne“ i „nekooperativne“ nacionalne manjine.

U celoj ovoj debati, Inicijativa mladih za ljudska prava, sigurno ne iz loše namere, napravila je grešku ve? u samom naslovu skupa, koji je umesto „Položaj Bunjavaca u Srbiji“ možda mogao da se nazove „Položaj Bunjevaca i Hrvata u Srbiji“ ili „Položaj bunjeva?ke i hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji“.

Josipovi? priznao Bunjevce?

Obra?aju?i se novinarima, predsednik Izvršnog odbora Bunjeva?kog nacionalnog saveta Mirko Baji? rekao je da su predstavnici ove zajednice nekoliko puta pokušavali da uspostave institucionalni dijalog sa hrvatskom nacionalnom zajednicom, ali do njega nikada nije došlo.

On je istakao da „ne može biti razgovora,dijaloga ni dilema oko toga ko su Bunjevci, da li Bunjevci postoje, da li su autohtona nacionalna manjina u Srbiji ili su deo hrvatskog naroda“.

„Bunjeva?ko pitanje ne spada u korpus otvorenih pitanja izme?u Srbije i Hrvatske zato što su Bunjevci samostalna nacionalna manjina u Srbiji“, kazao je Baji?.

Prema njegovim re?ima, predsednik Hrvatske Ivo Josipovi? je na sli?na novinarska pitanja, pre nekoliko godina, izjavio da je li?no pravo svakoga da se izjašnjava onako kako se ose?a i da je samim tim, po Baji?u, priznao i da Bunjevci u Srbiji postoje i da tu nema nikakvih problema iz pozicije Republike Hrvatske.

„Ako ovakav problem postoji me?u pojedincima na nivou manjinskih institucija, onda je to problem onih zajednica koje to dozvoljavaju u okviru svojih institucija“, zaklju?io je Baji?.

Vulgarno politikantstvo

Da je pitanje Bunjevaca problemati?no i kompleksno, svedo?i ne samo demontrastivni odlazak predstavnika HNV-a sa skupa i neodazivanje Ba?i?a i Žigmanova, ve? i pismo kojem se predsednik HNV-a Slaven Ba?i? obratio organizatorima nakon skupa, a neposredno pre davanja izjava novinarima.

Predsednik Hrvatskog nacionalnog vije?a Slaven Ba?i? u svom je pismu obavestio organizatore debate da „pozvani sugovornici iz hrvatske zajednice (ili preciznije, onih Bunjevaca koji se osje?aju Hrvatima) ne?e sudjelovati u debati, prije svega jer umjesto da su na razgovor koji se ti?e odnosa dvije država, uz predstavnike hrvatske zajednice, pozvani i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, pozvani zapravo predstavnici Bunjevaca ne-Hrvata, koji s temom me?udržavnih odnosa Srbije i Hrvatske nemaju nikakve veze. Bunjeva?ko pitanje je prije svega stvar odnosa državnih vlasti Srbije prema istome, a bez sudjelovanja vlasti, kao klju?noga subjekta koji inducira, promovira i održava isto, debata je tako?er više nego upitna“.

U pismu se navodi da je „bunjeva?ko pitanje tek jedno od niza pitanja s kojima se suo?avaju predstavnici hrvatske zajednice, pri ?emu su neusporedivo važnija provedba bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina, politi?ko predstavljanje Hrvata, razmjerna zastupljenost u javnim i državnim službama, kompleksno pitanje obrazovanja na hrvatskom jeziku, itd“.

Predstavnici Hrvatskog nacionalnog vije?a smatraju da je neprimereno održavati razgovore o bunjeva?kom pitanju u vreme puštanja na slobodu haškoga optuženika Šešelja i „njegovog širenja govora mržnje uz odsustvo bilo kakve reakcije vlasti, imaju?i na umu kalvariju koju su prošli Hrvati u Srijemu devedesetih godina“.

„I na kraju, ali ne i najmanje važno, prijeporno je i sudjelovanje u raspravi predstavnica iz zajednice Bunjevaca ne-Hrvata, od kojih se može o?ekivati svo?enje ovoga pitanja na vulgarno politikanstvo kojem smo svakodnevno izloženi“, navodi se u pismu.

„Me?utim, predstavnici hrvatske nacionalne zajednice su spremni na saradnju kada su u pitanju manjinska prava u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa, ali o?ekuju da im sagovornici budu pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj i eventualno predstavnici ovdašnjih vlasti. Zajednica koja se ne smatra ni Hrvatima ni Srbima ne bi trebala biti subjekt u razgovorima o hrvatsko-srpskim odnosima“, zaklju?io je u svom pismu predsednik Hrvatskog nacionalnog vije?a Slaven Ba?i?.

„Mesec ljudskih prava“ obeležava se do 23. decembra u nekoliko gradova u Srbiji i u Hrvatskoj, a projekat je deo programa prekograni?ne saradnje dveju država kroz IPA fond.

(Autonomija)

Podelite ovu stranicu!