- Autonomija - http://www.autonomija.info -

Može li se poništiti privatizacija u regionu?

Privatizacija je proces transformacije imovine, kapitala, iz javne, državne, u privatnu svojinu. Nove politi?ke elite u državama regije, dolaskom na vlast, željele su pobrisati sve ono što se doga?alo u prethodnom sistemu, pa i ono što je bilo dobro.

Naravno da su nacionalizacije poslije Drugog svjetskog rata bile nepravedne, a da se državnom imovinom loše i neefikasno upravljalo, ali da li se mogla izbje?i nova otima?ina i nova nepravda – odgovor je jednostavan – morala se izbje?i.

U sve što se politika dotaknula, to je gotovo do savršenstva i uništila. Privatizacija je bila plja?ka na legalan na?in, na temelju zakona. Stvorena je nova društvena kasta – tajkuni, bliski vladaju?im strankama.

Od devedesetih do danas nestale su velike firme, uništene pojedine industrije, ljudi ostali na cesti. Ako bi bilo mogu?e poništiti takve privatizacije, da li bi se u uvjetima krize, moglo po?eti tamo gdje se stalo prije dvadesetak godina? Tko bi radnicima koji su ostali bez posla trebao vratiti izgubljene godine, pla?e, pa i ljudsko dostojanstvo?

U svijetu poznati bosanskohercegova?ki privredni giganti, poput Energoinvesta, Šipada, Famosa, Hidrogradnje, Vranice, UPI-ja, TAS-a, više ne postoje. Ostale su tek u tragovima upravne zgrade i zaboravljeni natpisi. Ove, nekada velike privredne sisteme, sa lica zemlje nije zbrisao rat, nego kriminalna privatizacija.

Stotine tisu?a radnika ostalo je bez posla a ove kompanije bez imovine – kako u BiH, tako i širom svijeta. Novac je završio na privatnim ra?unima pojedinaca. Štete nastale ratnom i poslijeratnom privatizacijom u BiH mjere se milijardama, ali zbog toga još niko nije odgovarao. Iako postoje zakoni o reviziji privatizacije , za sada ne daju nekog rezultata, navodi u tekstu Preispitivanje privatizacije samo na papiru Žana Kova?evi?.

U Srbiji je državna Agencija za privatizaciju poništila 25 posto privatizacija, što samo po sebi govori o transparentnosti i zakonitosti promjene vlasni?ke strukture državnih i društvenih poduze?a. Slu?ajevi Luka Beograd, C market, Novosti, Nacionalna štedionica, Sartid – ponovno su na listi Evropske komisije koja traži preispitivanje privatizacije.

Sve raskinute privatizacije u Srbiji, pokazala su istraživanja nezavisnih tijela, sadrže elemente krivi?nog djela, dok se nadležni državni organi za sada „mudro“ ne izjašnjavaju, piše Radovan Borovi? u tekstu Revizija privatizacije strpala bi elitu u zatvor.

Vlasti u Crnoj Gori nastoje relativizirati neuspjeh privatizacijskog procesa. ?injenice ipak govore da se radi o potpunom debaklu.

Privatizirana poduze?a su uglavnom, ili propala, ili obilježena korupcionaškim aferama, a Vlada ne poduzima nikakve mjere ekonomske politike kojima bi sanirala štetu i posrnulu privredu stavila na noge, ocjena je iz teksta Esada Krci?a Vlast ne želi priznati debakl privatizacije.

Šteta koja je u?injena nemoralnom privatizacijom u Hrvatskoj, nikad se ne?e popraviti. Ve?ina tvrtki nepovratno je uništena.

Zakon o nezastarijevanju kriminala u toj „legaliziranoj plja?ki stolje?a“, samo je bacanje prašine u o?i osiromašenim i prevarenim gra?anima – ocjenjuju analiti?ari, ekonomisti, bivši radnici i sindikalni ?elnici u tekstu Ankice Barbi-Mladinovi? Ništa od revidiranja privatizacije.

Privatizacija društvenih poduze?a na Kosovu po?ela je 2002. godine. Danas, deset godina kasnije, mnogi upozoravaju da su Kosovari bili samo promatra?i, dok je me?unarodna zajednica bila ta koja je držala stvari u svojim rukama, piše Amra Zejneli u tekstu Privatizacija nije dovela strane investitore.

(Mirjana Rakela, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!