Moj je život švicarski franak

07 Jul 2012

Oko 120.000 građana Hrvatske, koji imaju kredite u "švicarcima" podiglo je kolektivnu tužbu protiv osam banaka

David Protiv Golijata. Ko ne voli ovakve priče? Dio su naše kolektivne fascinacije vijekovima unazad. Trijumf slabijeg nad nadmoćnijim. Pravde nad nepravdom.

Pravna borba koju u Hrvatskoj vodi Udruga Potrošač protiv tamošnjih najvećih banaka mogla bi se svrstati u takve priče.

Da li će i ovaj put ishod biti identičan onom iz antičke mitologije istraživala je Al Jazeerina reporterka Martina Kiseljak.

U ovoj priči s jedne strane našla se Udruga Potrošač, a sa druge osam banaka. Udruga je podnijela kolektivnu tužbu putem koje traži da se ukine valutna klauzula u švicarskim francima, te da se zabrani jednostrana promjena kamatne stope.

Banke su angažirale najskuplja odvjetnička društva i sva su u odgovoru na tužbu napisala – tužba je neosnovana. Jest ili nije, to će se tek dokazivati u sudskom postupku.

Drastično povećanje kamata

“Tu je zapravo tužen bankarski sektor, odnosno glavnina banaka. Ako i bude nešto, posljedice mogu bit relativno velike”, kaže Radovan Dobrinić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.

U Udruzi Potrošač vjeruju da će posljedice biti – masovne odštete. Dokažu li da su banke postupale nedopušteno i nepošteno, korisnici kredita u švicarskim francima kasnije će moći sami pojedinačno tužiti banke i tražiti odštetu.

Nicole Kwaitkowski, odvjetnica Udruge potrošač kaže da je 15-ak veoma stručnih ljudi oko sedam mjeseci radilo na tužbi.

Udruga, kažu, zastupa interese oko 120.000 hrvatskih građana koji imaju kredite u švicarskim francima. Zbog promjene kursa, ali i zbog promjenjive kamatne stope, rate su im narasle od 35 do čak 100 posto.

Jedan od njih je i liječnik Branko Kolarić. On je uzeo kredit u švicarskim francima u protuvrijednosti 78.000 eura, a rata mu je sa 440 narasla na 650 eura.

Te rate plaća već četiri i po godina, ali je danas dužan više nego što je bio kad je podigao kredit. Glavnica mu je sada 80.000 eura!

Kolarić kaže da se banka štiti promjenjivom kamatnom stopom, a njega ne štiti niko.

Tužbe i u Srbiji

U sličnoj je situaciji i oko 30.000 građana Srbije.

Advokat Vojin Biljić zastupa dvoje od njih, zadužene kod različitih banaka. Tužili su i u prvostepenom postupku i dobili sporove.

“Banke su u svojim ugovorima suštinski same sebi dale ovlaštenje da klijentima podignu kamatu kad one nađu da je to potrebno. To je jedna odredba ugovorna za koju nije potrebna neka previše velika mudrost da bi se zaključilo da je apsolutno ništavna”, kažet Biljić.

Prema prvostepenim presudama, a u Srbiji ih je doneseno četiri, takvi su ugovori, ovi ugovori, odnosno jednostrana promjena kamatne stope, u suprotnosti sa Zakonom o obligacionim odnosima.

Stoga Udruženje bankarskih klijenata Efektiva također razmišlja o pokretanju kolektivne tužbe u Srbiji.

“Nama sa strane tog nekog iskustva mnogo znači pokretanje kolektivnog spora u Hrvatskoj, njima mnogo znače ove dobijene četiri pojedinačne presude kod nas. Tako da, kad se sve to uveže, to je zbir ogromnog znanja, iskustva, koje će svima koristiti u borbi za povrat tog novca koji je nezakonito oduzet od strane banaka“, kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja Efektiva.

No, dalek je put do toga.

U Hrvatskoj suđenje po kolektivnoj tužbi je tek u začetku i moglo bi trajati oko dvije godine. U Srbiji su donesene tek četiri nepravomoćne presude, a bankarski sektor zasad ne pristaje na nagodbe.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!