Mladić i Karadžić jedan drugog optužili za počinjene zločine

22 Nov 2017

Za izvođenje svojih dokaza Tužiteljstvo je upotrijebilo više od 200 radnih sati i izvelo 146 svjedoka

Odbrana Ratka Mladi?a, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, optuženog za najteže zlo?ine po?injene u BiH tokom rata – u 11 ta?aka optužnice tereti se za genocid po?injen u sedam bh. op?ina 1992. godine, genocid u Srebrenici 1995, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje me?unarodnih promatra?a za taoce – smatra da bi ga trebalo osloboditi od odgovornosti za pojedine zlo?ine u odre?enim ta?kama optužnice, jer, po njima, nije izvedeno dovoljno dokaza koji bi potkrijepili osu?uju?u presudu. Pravilo 98bis, na osnovu koga su i podnijeli svoj zahtjev, ne poznaje djelimi?no smanjivanje ta?ke optužnice ve? se odnosi na cijelu ta?ku optužnice.

200 radnih sati i 146 svjedoka

U svom zahtjevu Dejan Iveti?, Mladi?ev advokat, detaljno se osvrnuo na nekoliko navoda iz optužnice me?u kojima i incident na obali rijeke Jadar, gdje su pripadnici Vojske Republike Srpske 13. jula 1995. godine strijeljali 16 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice, o ?emu je u dokaznom postupku optužbe svjedo?io jedini preživjeli sa pseudonimom RM-314. Zatim na granatiranje sarajevskog naselja Široka?a u kojem je ranjena Fadila Tar?in, koja je svjedo?ila o tome, te na razaranje vjerskih objekata u Bijeljini, Kalinoviku, Palama i drugim op?inama koje su tokom rata bile pod kontrolom VRS-a, a o ?emu je, kao ekspert Tužiteljstva Haškog tribunala, svjedo?io Andras Riedlmayer.

Odbrana tvrdi da je iskaz svjedoka RM-314 “pun nepodudarnosti, protivrje?an dokumentarnim dokazima, te mu se ne može vjerovati”, kao i u slu?aju granatiranja Široka?e, jer je, po Iveti?u, iskaz svjedokinje Tar?in “u protivrje?nosti sa drugim dokazima”, zbog ?ega po njemu taj incident treba izbaciti iz optužnice.

Riedlmayerova ekspertiza o razaranju kulturnih i vjerskih objekata se, po odbrani, zasniva na “anonimnim informacijama i nepoznatim izvorima, iz druge ili tre?e ruke, koje ne ispunjavaju minimum neophodan za utvr?ivanje krivi?ne odgovornosti” tako da je Tužiteljstvo, po njima, “ostalo bez argumenata”. Tužiteljstvo, kako je istakao Iveti?, nije utvrdilo “ko je i sa kojom svrhom” uzrokovao štetu na “muslimanskim vjerskim objektima”.

Za izvo?enje svojih dokaza Tužiteljstvo je upotrijebilo više od 200 radnih sati i izvelo 146 svjedoka. Dokazni postupak odbrane, kojoj je ostavljeno vrijeme za pripremu dokaznog postupka, po?et ?e 13. maja 2014. Me?utim, listu svjedoka i dokaza Mladi?evi advokati trebaju dostaviti do 28. aprila 2014. godine. Podsjetimo, Ratko Mladi? je uhapšen 26. maja 2011, a su?enje protiv njega po?elo je u Haagu 16. maja 2012. godine.

Napad na Žepu i Srebrenicu

Prvi dio su?enja Ratku Mladi?u, odnosno izvo?enje dokaza Tužiteljstva, okon?ano je 28. februara 2014. godine kada je proglašen kraj dokaznog postupka optužbe. Rasprava po pravilu 98bis, o zahtjevu odbrane da se optuženi Mladi? oslobodi po onim ta?kama koje, po njima, optužba nije dokazala, održana je 17,18.i 19. marta.

U raspravi je odbrana Ratka Mladi?a odbacila sve dokaze koje je izvelo Tužiteljstvo, kao što je uostalom advokatska praksa u svim slu?ajevima pred Haškim tribunalom, koji se odnose na najviše nivoe odgovornosti. Iz odbrane su najavili “svoju istinu”, te ustvrdili da ?e u nastavku procesa pobiti sve dokaze koje je prezentiralo Haško tužiteljstvo. Osporili su Mladi?evu odgovornost za genocid u Srebrenici i svu odgovornost za te zlo?ine prebacili na Radovana Karadži?a.

Mladi?ev branilac je istakao da je upravo Karadži? autor i Direktive 7. Na svom su?enju Karadži? je tvrdio da Direktiva nije sa?injena u njegovom kabinetu, a njegova suradnica Mira Mihajlovi?, koja je bila svjedokinja njegove odbrane, to je potvrdila (iako je malo prije toga rekla da su odluke donošene na sastancima iza zatvorenih vrata kojima ona nije prisustvovala). Karadži? je izjavio: “Direktiva 7 kreirana je negdje drugdje. Nije potpisana u kabinetu i nema pe?at predsjednika”, a Mihajlovi?ka je potvrdila: “Ovo definitivno nije naš dokument. Ima pe?at Glavnog štaba Vojske Republike Srpske”. No, na direktno pitanje sudije odgovorila je da se radi o potpisu Radovana Karadži?a.

U martu 1995. Karadži? je, kao predsjednik RS-a, izdao Direktivu 7 kojom nare?uje Vojsci Republike Srpske da “život bošnja?kom stanovništvu Srebrenice i Žepe u?ini nepodnošljivim kroz vojnu akciju i uskra?ivanje humanitarne pomo?i”. Prema toj direktivi VRS je trebala “pažljivo odmjerenim i promišljenim vojnim akcijama stvoriti nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti bez ikakve nade za opstanak i život za stanovništvo u Srebrenici i Žepi”. Bio je to uvod u napad VRS-a, koji je uslijedio na Žepu i Srebrenicu 1995, kada je u Srebrenici po?injen genocid nad oko 8.000 Bošnjaka.

Svjedo?enje Mladi?a na su?enju Karadži?u

No, Mladi?eva odbrana tvrdi kako je on kao komandant VRS reagirao i iz Direktive 7 “izbacio dijelove koji bi mogli biti usmjereni ka ?injenju zlo?ina u Srebrenici”. Ovim se samo još jednom pokazalo da izme?u dvojice optuženih – Radovana Karadži?a i Ratka Mladi?a – i njihovih branilaca postoje teški i nepremostivi raskoli, ali i sukobi u kojima odgovornost prebacuju jedan na drugog. Što je bilo više no jasno nakon svjedo?enja Mladi?a na su?enju Karadži?u, i to nakon što je Karadži? instistirao da se Mladi? pojavi kao svjedok njegove odbrane, a ovaj došao pod prisilom i odbio da išta govori.

Drugo klju?no osporavanje Mladi?eve odbrane je genocid po?injen u sedam op?ina BiH. Podsjetimo, me?upresudom Karadži?u, nakon što je Tužiteljstvo završilo sa izvo?enjem dokaza, Vije?e je donijelo odluku da iz Karadži?eve optužnice izbaci zlo?in genocida u sedam op?ina. Prošle godine, 11. jula, ta?nije na dan godišnjice genocida u Srebrenici, Vije?e je na žalbu Tužiteljstva odlu?ilo da to vrati u optužnicu.

Mladi?eva odbrana je na raspravi, doduše indirektno, odgovornost za genocid u tim op?inama prebacila na Karadži?a. Naime, objasnili su kako oni smatraju da se Mladi? ne može dovesti u vezu s genocidom u BiH iz prostog razloga što je sva odgovornost za donošenje odluka bila na “politi?kom rukovodstvu koje je zagovaralo etni?ki ?iste prostore.”

Tre?e osporavanje Mladi?eve odbrane bilo je pranje ruku od zlo?ina tzv. paravojnih formacija, od Škorpiona do Arkanovih tigrova. I za ovo je odbrana preusmjerila odgovornost na politi?are, te ustvrdila da se Mladi? borio protiv tih tzv. paravojnih formacija.

Interesantno je da je Mladi? zlo?in po?injen nad žrtvama prona?enim u masovnoj grobnici Tomašica prebacio na policiju, odnosno konkretno na MUP RS-a, iako se u Mladi?evim dnevnicima eksplicitno navodi ovaj zlo?in i spominje 5.000 leševa. Tako?er, zna?ajno je da je Mladi? i veliki dio drugih zlo?ina, za koje se tereti, u svom podnesku prebacio na MUP RS-a zbog ?ega je njegov advokat na raspravi naglasio kako je MUP RS-a pokušao lažirati dokaze i odgovornost prebaciti na VRS i Mladi?a!?

(Dženana Karup Druško, Avangarda)

Podelite ovu stranicu!