Milionske naknade za ‘stvaraoce’ RS-a

01 May 2017

Prijedlog poslanika prvog saziva Skupštine Republike Srpske da im se isplate ratne naknade borci i opozicija smatraju sramnim

Asocijacija “Stvaraoci Republike Srpske” zatražila je sredinom aprila od Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska i predsjednika RS-a Milorada Dodika da regulišu status poslanika prvog saziva parlamenta RS-a. “Tražimo da budemo jednaki sa sadašnjim poslanicima. Ne tražimo privilegije, ni pomo?. Ne trebaju nam državne penzije, ne bismo ih ni primili”, kazao je jedan od “stvaralaca” Dragan Mi?i?.

Prema njegovom mišljenju, najbolje bi bilo da se poslanici, kao “stvaraoci RS-a”, na?u u Zakonu o borcima RS-a. To bi zna?ilo da se, za po?etak, poslanicima prvog saziva isplate naknade za petogodišnji rad koje – isti?u “stvaraoci” – ne bi bile ve?e od trenutnih plata poslanika. Rije? je o periodu od 24. oktobra 1991. do 19. oktobra 1996. godine, kada je djelovao prvi saziv Skupštine RS-a.

Iz Asocijacije nisu jasno naveli koliko bi iznosile njihove plate. Od 83 poslanika u Skupštini, 26 više nije me?u živima. Ostalih 57 može da o?ekuje izme?u 1.650 i 3.500 konvertibilnih maraka (830 do 1.770 eura), koliko iznose najniža i najviša plata narodnih poslanika u RS-u, što bi na petogodišnjem nivou zna?ilo izme?u 5.643.000 i 9.570.000 KM (2,75 do 4,8 miliona eura).

‘Doveli su nas do katastrofe’

Podršku za inicijativu “stvaraoci” su dobili od aktuelnog predsjednika Narodne skupštine RS-a Nedeljka ?ubrilovi?a i Milorada Dodika, ali Vladine institucije još ?ekaju odgovore javnosti.

Goran Pronj, student engleskog jezika iz Srpca, smatra da su zahtjevi Asocijacije nerealni, s obzirom na to da su i oni dio odgovornih za rat u Bosni i Hercegovini, koji je, izme?u ostalog, nanio ogromnu privrednu štetu državi. “Tadašnje vo?e Srba, Hrvata i Bošnjaka ne bi trebalo veli?ati, ve? ih držati odgovornim za katastrofu koju su prouzrokovali”, smatra Pronj.

“Mislim da je u ovoj situaciji sramota da to poslanici traže. Prije na to borci imaju pravo, porodice poginulih i ratnih vojnih invalida, ali da traže hljeba na poga?u nije moralno, a kako mi se ?ini, ni izvodivo, jer samo bježimo iz kredita u kredit”, rekao je Ivan Ili?, srednjoškolac iz Banjaluke.

Ognjen Simi?, student socijalnog rada iz Banjaluke, kaže da ne zna koliko je visoka moralna vertikala poslanicima, koji su, zahvaljuju?i ratnim vojnim invalidima i svim u?esnicima rata, u foteljama u kojima su bili. “Prijedlog udruženja gra?ana, nevladinih organizacija, studenata i srednjoškolaca treba da bude da poslanici prežive mjesec sa bora?kim dodatkom ili penzijom, sa svim (ne)pokretnostima koje imaju sad; ako uspiju – sadašnje plate neka im se uduplaju”, smatra Simi?.

Nekome fotelja, nekome rov

Prijedlog poslanika prvog saziva, odnosno “stvaralaca”, nema podršku ni Bora?ke organizacije RS-a. Milomir Sav?i?, predsjednik BORS-a, tvrdi da ?e i borci tražiti svoje odštete, bez obzira što ih je mnogo više, ukoliko ih dobiju poslanici Narodne skupštine RS-a.

Zdravko Krsmanovi?, potpredsjednik Narodne demokratske partije i poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, tako?e ne podržava inicijativu “stvaralaca”. Prema njegovom mišljenju, poslanici koji su bili u prvom sazivu ve? su tada bili privilegovani – budu?i da nisu u?estvovali u ratu i direktnim borbama – pa nemaju moralno pravo opet tražiti privilegije.

“U ratu je osnovno zanimanje svih nas bilo ratnik, a ne poslanik. Oni koji su tada sjedili u Narodnoj skupštini, u foteljama, na toplom i sigurnom, danas nemaju pravo da traže bilo kakve nadoknade. Pa ni pravo da se stave u isti rang sa borcima, jer baviti se politikom ili politikantsvom i i?i na pušku i na bunker nije isto.”

Krsmanovi? smatra da je ovo jedan od na?ina na koji Dodik i Mom?ilo Krajišnik – tadašnji poslanik i predsjednik Narodne skupštine RS-a, pred Haškim tribunalom presu?eni ratni zlo?inac – pokušavaju dobiti više privilegija u društvu. Ipak, ?ubrilovi? kaže da bi isplata zaostalih plata poslanicima prvog saziva, kao i zakonsko rješavanje njihovog statusa, bila poruka budu?im generacijama kako se cijene oni koji su uradili veliku stvar za RS.

Izgubili nogu, ku?u, porodicu…

“O?ekujem da i vladine i nevladine organizacije daju svoje mišljenje. Želimo da ?ujemo stav Vlade, šefova poslani?kih klubova, o?ekujemo da se do polovine maja usaglase sva mišljenja. Da idemo ka konkretnim prijedlozima, nadam se i ka rješenju”, rekao je ?ubrilovi?.

Pri?a o pravima poslanika prvog saziva u RS-u se ponavlja periodi?no, uglavnom pred izbore. Prošli put je bila aktuelna u septembru 2015. godine, kada je Dodik predložio Nacrt zakona o pravima izabranih predstavnika RS-a od 1991. do 1996. godine, a potom ga povukao. Prije toga, inicijativu za rješavanje statusa poslanika prvog saziva, kroz priznavanje duplog radnog staža i zagarantovanu penziju, predvodio je 2012. godine tadašnji prvi ?ovjek parlamenta Igor Radoji?i?, tako?e neuspješno. Šest godina ranije predsjednik RS-a Dragan ?avi? odbio je da potpiše Zakon o pravima i dužnostima poslanika, koji je predvi?ao zakonsko ure?enje.

Profesor Radomir Neškovi?, politikolog, tvrdi da ova inicijativa narodnih poslanika nema ni pravno uporište. Jedina pravna osnova, tvrdi on, mogla bi postojati da je rije? o nosiocima odlikovanja, ili o državnim penzijama, za koje su poslanici istakli da ih ne bi primili.

“Me?u poslanicima prvog saziva Narodne skupštine RS-a ima mnogo odlikovanih ljudi, a svi odlikovani trebalo bi na neki na?in da imaju državnu penziju. Me?utim, oni ne idu tim putem, a to samo iritira ljude. Neko ?e pitati – šta je s mojom nogom, mojom ku?om, mojom porodicom, sve sam izgubio, a vi se tamo zezate. Postoje i nacionalne penzije, koje oni ne smiju ni da pomenu, jer je tek to tabu tema”, rekao je Neškovi?.

‘Mi smo poslanici, daj para’

Govore?i o pravnim osnovama, Neškovi? je upitao šta su poslanici ?ekali 25 godina i zbog ?ega to rade sada. “Mnoge moje kolege bile su u prvom sazivu Skupštine. Ja sam ih pitao – zašto 1996. godine, kad ste bili na vlasti, i poslije, kad ste tako?e bili ve?ina, niste predložili i usvojili zakon koji bi definisao vaš status? Ovo mi se ?ini kao na?in na koji ?e neko do?i i re?i – ja sam stvorio RS, sad mi daj 100.000. Pritom, stvara se slika da su je jedini oni stvarali. Ne može se frazama uzimati državni novac i re?i – mi smo poslanici, daj para”, zaklju?uje Neškovi?.

Politi?ka analiti?arka Tanja Topi? tvrdi da je ovaj prijedlog problemati?an bar na tri nivoa. “Prvi nivo ti?e se pravne osnove – borci i oni koji sebe nazivaju stvaraocima ne mogu biti izjedna?eni, jer oni zaista nisu bili borci i zakon ih tako ne može tretirati. Drugo, postavlja se pitanje odakle ?e to ta?no iz budžeta izdvojiti novac za poslanike i odakle bi onda mogli izdvojiti novac za borce, kojih je mnogo više. Tre?e je pitanje odakle bi se ovaj novac mogao obezbijediti i o kojoj je to svoti rije?. Me?utim, klju? je to što su njima Dodik i ?ubrilovi? to, na indirektan na?in, obe?ali i šta sada gra?ani mogu da rade s tim obe?anjem?”, rekla je Topi?.

Ona vjeruje da je ovaj prijedlog samo još jedan na?in skupljanja jeftinih politi?kih poena pred predizbornu kampanju. “Možda je najvažnije pitanje da li ?emo dozvoliti, sve i kada bi bilo novca, da se neke od njih koji su presu?eni ratni zlo?inci zaista ‘nagradi’ za njihov trud i za njihovo zalaganje.” Kako tvrdi Topi?, pri?a o stvaranju RS-a ima nekoliko perspektiva, a ovo je ona koja se ne smije nipošto zaobi?i.

Novinarka Euro Blica Milkica Milojevi? kaže da bi se trebalo dobro preispitati kakvo smo mi to društvo “ako nam je najpre?e da novac damo i ljudima me?u kojima su presu?eni ratni zlo?inci”. S druge strane, ukoliko su sada tražili novac za svoje zasluge od prije “dvadeset i kusur godina”, postavlja se pitanje smisla njihovog angažmana.

‘Kroz krv i zlo’

“Da po strani ostavimo taj klizavi teren smislenosti angažmana prvog saziva, ali i ako je bio smislen, jesu li oni to radili iz politi?kog ubje?enja? Ako jesu, proveli su svoj politi?ki naum, ne vidim zašto bi za to trebalo da budu nagra?eni od ovog napa?enog naroda, koga su uveli u rat i proveli kroz krv i zlo. Ako su to radili zbog ne?ega što nije motivisano politi?kim i nacionalnim idealima, onda treba da se zapitamo otkud im legitimitet da se bave politikom i otkud im legitimitet da postavljaju ovakve zahtjeve. Na kraju krajeva, onda iz njihovih pozicija dolazi u pitanje ?itav karakter rata”, rekla je Milojevi?.

Jedan od ratnih vojnih invalida Vojske RS-a, koji nije želio da mu se objavi ime, inicijativu “stvaralaca” ocijenio je kao “sramnu i užasnu”.

“Ratnim vojnim invalidima ne pada na pamet da budu izjedna?eni sa onima koji su se bavili debelim kriminalnim radnjama – od šverca pa nadalje, sjedili u finim toplim kancelarijama i vukli konce, dok smo mi bili u rovovima. O?ekujem da ?e borci i zajednice ratnih vojnih invalida u što skorije vrijeme dogovoriti konkretne akcije kojima ?e iskazati nezadovoljstvo u javnom prostoru”, rekao je ratni vojni invalid Vojske RS-a.

(Ljupko Mišelji?, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!