Milionske naknade za ‘stvaraoce’ RS-a

01 May 2017

Prijedlog poslanika prvog saziva Skupštine Republike Srpske da im se isplate ratne naknade borci i opozicija smatraju sramnim

Asocijacija “Stvaraoci Republike Srpske” zatražila je sredinom aprila od Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska i predsjednika RS-a Milorada Dodika da regulišu status poslanika prvog saziva parlamenta RS-a. “Tražimo da budemo jednaki sa sadašnjim poslanicima. Ne tražimo privilegije, ni pomoć. Ne trebaju nam državne penzije, ne bismo ih ni primili”, kazao je jedan od “stvaralaca” Dragan Mićić.

Prema njegovom mišljenju, najbolje bi bilo da se poslanici, kao “stvaraoci RS-a”, nađu u Zakonu o borcima RS-a. To bi značilo da se, za početak, poslanicima prvog saziva isplate naknade za petogodišnji rad koje – ističu “stvaraoci” – ne bi bile veće od trenutnih plata poslanika. Riječ je o periodu od 24. oktobra 1991. do 19. oktobra 1996. godine, kada je djelovao prvi saziv Skupštine RS-a.

Iz Asocijacije nisu jasno naveli koliko bi iznosile njihove plate. Od 83 poslanika u Skupštini, 26 više nije među živima. Ostalih 57 može da očekuje između 1.650 i 3.500 konvertibilnih maraka (830 do 1.770 eura), koliko iznose najniža i najviša plata narodnih poslanika u RS-u, što bi na petogodišnjem nivou značilo između 5.643.000 i 9.570.000 KM (2,75 do 4,8 miliona eura).

‘Doveli su nas do katastrofe’

Podršku za inicijativu “stvaraoci” su dobili od aktuelnog predsjednika Narodne skupštine RS-a Nedeljka Čubrilovića i Milorada Dodika, ali Vladine institucije još čekaju odgovore javnosti.

Goran Pronj, student engleskog jezika iz Srpca, smatra da su zahtjevi Asocijacije nerealni, s obzirom na to da su i oni dio odgovornih za rat u Bosni i Hercegovini, koji je, između ostalog, nanio ogromnu privrednu štetu državi. “Tadašnje vođe Srba, Hrvata i Bošnjaka ne bi trebalo veličati, već ih držati odgovornim za katastrofu koju su prouzrokovali”, smatra Pronj.

“Mislim da je u ovoj situaciji sramota da to poslanici traže. Prije na to borci imaju pravo, porodice poginulih i ratnih vojnih invalida, ali da traže hljeba na pogaču nije moralno, a kako mi se čini, ni izvodivo, jer samo bježimo iz kredita u kredit”, rekao je Ivan Ilić, srednjoškolac iz Banjaluke.

Ognjen Simić, student socijalnog rada iz Banjaluke, kaže da ne zna koliko je visoka moralna vertikala poslanicima, koji su, zahvaljujući ratnim vojnim invalidima i svim učesnicima rata, u foteljama u kojima su bili. “Prijedlog udruženja građana, nevladinih organizacija, studenata i srednjoškolaca treba da bude da poslanici prežive mjesec sa boračkim dodatkom ili penzijom, sa svim (ne)pokretnostima koje imaju sad; ako uspiju – sadašnje plate neka im se uduplaju”, smatra Simić.

Nekome fotelja, nekome rov

Prijedlog poslanika prvog saziva, odnosno “stvaralaca”, nema podršku ni Boračke organizacije RS-a. Milomir Savčić, predsjednik BORS-a, tvrdi da će i borci tražiti svoje odštete, bez obzira što ih je mnogo više, ukoliko ih dobiju poslanici Narodne skupštine RS-a.

Zdravko Krsmanović, potpredsjednik Narodne demokratske partije i poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, takođe ne podržava inicijativu “stvaralaca”. Prema njegovom mišljenju, poslanici koji su bili u prvom sazivu već su tada bili privilegovani – budući da nisu učestvovali u ratu i direktnim borbama – pa nemaju moralno pravo opet tražiti privilegije.

“U ratu je osnovno zanimanje svih nas bilo ratnik, a ne poslanik. Oni koji su tada sjedili u Narodnoj skupštini, u foteljama, na toplom i sigurnom, danas nemaju pravo da traže bilo kakve nadoknade. Pa ni pravo da se stave u isti rang sa borcima, jer baviti se politikom ili politikantsvom i ići na pušku i na bunker nije isto.”

Krsmanović smatra da je ovo jedan od načina na koji Dodik i Momčilo Krajišnik – tadašnji poslanik i predsjednik Narodne skupštine RS-a, pred Haškim tribunalom presuđeni ratni zločinac – pokušavaju dobiti više privilegija u društvu. Ipak, Čubrilović kaže da bi isplata zaostalih plata poslanicima prvog saziva, kao i zakonsko rješavanje njihovog statusa, bila poruka budućim generacijama kako se cijene oni koji su uradili veliku stvar za RS.

Izgubili nogu, kuću, porodicu…

“Očekujem da i vladine i nevladine organizacije daju svoje mišljenje. Želimo da čujemo stav Vlade, šefova poslaničkih klubova, očekujemo da se do polovine maja usaglase sva mišljenja. Da idemo ka konkretnim prijedlozima, nadam se i ka rješenju”, rekao je Čubrilović.

Priča o pravima poslanika prvog saziva u RS-u se ponavlja periodično, uglavnom pred izbore. Prošli put je bila aktuelna u septembru 2015. godine, kada je Dodik predložio Nacrt zakona o pravima izabranih predstavnika RS-a od 1991. do 1996. godine, a potom ga povukao. Prije toga, inicijativu za rješavanje statusa poslanika prvog saziva, kroz priznavanje duplog radnog staža i zagarantovanu penziju, predvodio je 2012. godine tadašnji prvi čovjek parlamenta Igor Radojičić, takođe neuspješno. Šest godina ranije predsjednik RS-a Dragan Čavić odbio je da potpiše Zakon o pravima i dužnostima poslanika, koji je predviđao zakonsko uređenje.

Profesor Radomir Nešković, politikolog, tvrdi da ova inicijativa narodnih poslanika nema ni pravno uporište. Jedina pravna osnova, tvrdi on, mogla bi postojati da je riječ o nosiocima odlikovanja, ili o državnim penzijama, za koje su poslanici istakli da ih ne bi primili.

“Među poslanicima prvog saziva Narodne skupštine RS-a ima mnogo odlikovanih ljudi, a svi odlikovani trebalo bi na neki način da imaju državnu penziju. Međutim, oni ne idu tim putem, a to samo iritira ljude. Neko će pitati – šta je s mojom nogom, mojom kućom, mojom porodicom, sve sam izgubio, a vi se tamo zezate. Postoje i nacionalne penzije, koje oni ne smiju ni da pomenu, jer je tek to tabu tema”, rekao je Nešković.

‘Mi smo poslanici, daj para’

Govoreći o pravnim osnovama, Nešković je upitao šta su poslanici čekali 25 godina i zbog čega to rade sada. “Mnoge moje kolege bile su u prvom sazivu Skupštine. Ja sam ih pitao – zašto 1996. godine, kad ste bili na vlasti, i poslije, kad ste takođe bili većina, niste predložili i usvojili zakon koji bi definisao vaš status? Ovo mi se čini kao način na koji će neko doći i reći – ja sam stvorio RS, sad mi daj 100.000. Pritom, stvara se slika da su je jedini oni stvarali. Ne može se frazama uzimati državni novac i reći – mi smo poslanici, daj para”, zaključuje Nešković.

Politička analitičarka Tanja Topić tvrdi da je ovaj prijedlog problematičan bar na tri nivoa. “Prvi nivo tiče se pravne osnove – borci i oni koji sebe nazivaju stvaraocima ne mogu biti izjednačeni, jer oni zaista nisu bili borci i zakon ih tako ne može tretirati. Drugo, postavlja se pitanje odakle će to tačno iz budžeta izdvojiti novac za poslanike i odakle bi onda mogli izdvojiti novac za borce, kojih je mnogo više. Treće je pitanje odakle bi se ovaj novac mogao obezbijediti i o kojoj je to svoti riječ. Međutim, ključ je to što su njima Dodik i Čubrilović to, na indirektan način, obećali i šta sada građani mogu da rade s tim obećanjem?”, rekla je Topić.

Ona vjeruje da je ovaj prijedlog samo još jedan način skupljanja jeftinih političkih poena pred predizbornu kampanju. “Možda je najvažnije pitanje da li ćemo dozvoliti, sve i kada bi bilo novca, da se neke od njih koji su presuđeni ratni zločinci zaista ‘nagradi’ za njihov trud i za njihovo zalaganje.” Kako tvrdi Topić, priča o stvaranju RS-a ima nekoliko perspektiva, a ovo je ona koja se ne smije nipošto zaobići.

Novinarka Euro Blica Milkica Milojević kaže da bi se trebalo dobro preispitati kakvo smo mi to društvo “ako nam je najpreče da novac damo i ljudima među kojima su presuđeni ratni zločinci”. S druge strane, ukoliko su sada tražili novac za svoje zasluge od prije “dvadeset i kusur godina”, postavlja se pitanje smisla njihovog angažmana.

‘Kroz krv i zlo’

“Da po strani ostavimo taj klizavi teren smislenosti angažmana prvog saziva, ali i ako je bio smislen, jesu li oni to radili iz političkog ubjeđenja? Ako jesu, proveli su svoj politički naum, ne vidim zašto bi za to trebalo da budu nagrađeni od ovog napaćenog naroda, koga su uveli u rat i proveli kroz krv i zlo. Ako su to radili zbog nečega što nije motivisano političkim i nacionalnim idealima, onda treba da se zapitamo otkud im legitimitet da se bave politikom i otkud im legitimitet da postavljaju ovakve zahtjeve. Na kraju krajeva, onda iz njihovih pozicija dolazi u pitanje čitav karakter rata”, rekla je Milojević.

Jedan od ratnih vojnih invalida Vojske RS-a, koji nije želio da mu se objavi ime, inicijativu “stvaralaca” ocijenio je kao “sramnu i užasnu”.

“Ratnim vojnim invalidima ne pada na pamet da budu izjednačeni sa onima koji su se bavili debelim kriminalnim radnjama – od šverca pa nadalje, sjedili u finim toplim kancelarijama i vukli konce, dok smo mi bili u rovovima. Očekujem da će borci i zajednice ratnih vojnih invalida u što skorije vrijeme dogovoriti konkretne akcije kojima će iskazati nezadovoljstvo u javnom prostoru”, rekao je ratni vojni invalid Vojske RS-a.

(Ljupko Mišeljić, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!