MICHAEL ROTH: EU ne smije dopustiti da na Balkan uđu druge globalne sile

07 Jul 2018

Ne smijemo kažnjavati zapadni Balkan zbog toga što se mi moramo boriti s drugim problemima, kaže državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke

Ako je moja teza ispravna, da se, kada je u pitanju zapadni Balkan, ne radi o dvorištu, nego u unutrašnjosti Evropske unije, onda se moramo više angažirati kako bi ova evropska perspektiva, koja traje puno godina, mogla biti vođena do uspjeha, ističe u intervjuu za Al Jazeeru državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Michael Roth.

Povod za intervju s njemačkim ministrom je bio samit zemalja zapadnog Balkana koji će se uskoro održati u Londonu, ali i odluka da pregovori o članstvu u EU s Albanijom i Makedonijom počnu u junu 2019. godine, ako se u tim zemljama nastave reformski procesi.

“Ljudi na Zapadnom Balkanu moraju osjetiti da smo ozbiljni kada je u pitanju EU perspektiva, moramo povećati vidljivost EU-a i pokazati da nećemo dopustiti da tamo nastane vakuum, u koji bi možda druge globalne sile pokušale ući”, jasan je Roth. Ipak, kaže da ne može kritizirati druge zemlje zbog toga što imaju strateški interes na zapadnom Balkanu.

Fokus samita zemalja zapadnog Balkana u Londonu 9. i 10. jula će biti na investicijama i sigurnosti. S obzirom da je on dio Berlinskog procesa, kojeg je pokrenula Njemačka, šta očekujete od tog samita i šta su najveći izazovi procesa?
– Najvažnije je da se EU još jednom jasno izjasni za EU perspektivu zemalja zapadnog Balkana. Mir, stabilnost i sigurnost na zapadnom Balkanu su za nas od najvećeg interesa. Jako je važno ovo izraziti i kroz konkretne ponude podrške. Za puno ljudi je evropska perspektiva, kao i prije, jako apstraktna, a pogotovo za ljude na zapadnom Balkanu, koji, zbog potrebnih transformacijskih procesa, moraju platiti visoku cijenu. Na kraju se sve svodi na poslove, konkretne perspektive, bolju infrastrukturu i, prije svega, bolju i intenzivniju razmjenu ljudi na zapadnom Balkanu, koja, također, može doprinijeti održivom pomirenju.

Šta dobija EU početkom pregovora o članstvu s Makedonijom i Albanijom?
– U Skoplju i Tirani je proteklih godina napravljen značajan napredak kada su u pitanju vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nedavno je pošlo za rukom da se riješi dugogodišnji spor između Grčke i Makedonije o imenu. Ovo sve ukazuje na to da su nadležni u Albaniji i trenutnoj Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji ozbiljni kada je u pitanju ispunjavanje kriterija za članstvo u EU.

Mi bismo, također, trebali stajati uz obećanja koja smo dali. Ako bismo pokrenuli pregovore o članstvu, onda bi imali šansu kroz ovaj strogo uvjetovani proces reforme potvrditi, ubrzati i usmjeriti ka održivosti. Na te dvije zemlje je, kao što je i na ostalim zemljama zapadnog Balkana, da ovaj proces guraju naprijed. Ali, bez ohrabrenja se ovaj teški i dugogodišnji proces na putu ka EU ne može uspješno graditi. Na kraju krajeva, ljudima u tim zemljama potrebni su nada, signali ohrabrenja, oni moraju vidjeti svjetlo na kraju tunela.

S obzirom da se EU, a time i Njemačka, trenutno susreću s brojnim izazovima u vidu jačanja desničarskih struja, Brexita, izbjegličke krize, nepredividive politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, koliko prostora ostaje za fokus na zapadni Balkan?
– Ne smijemo kažnjavati zapadni Balkan zbog toga što se mi moramo boriti s drugim problemima i zbog toga što se unutar EU-a dosta stvari mora reformirati i poboljšati. Što je stabilniji, sigurniji i demokratskiji zapadni Balkan, to više EU profitira od toga. Ako je moja teza ispravna da se, kada je u pitanju Zapadni Balkan, ne radi o dvorištu, nego o unutrašnjosti EU-a, onda se moramo više angažirati kako bi ova evropska perspektiva, koja traje puno godina, mogla biti vođena do uspjeha.

Iako ste u jednom članku napisali da ‘zapadni Balkan nije dvorište, nego unutrašnjost evropske kuće’, poruka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona iz Sofije ne daje razlog za optimizam kada je u pitanju članstvo zemalja regije u EU. Da li je EU dovoljno vidljiva na Balkanu, kako tumačite Macronovu poruku?
– Nakon duge i intenzivne diskusije, u Vijeću [za opće poslove EU-a] dogovorili smo se o jasnom planu vožnje. Naredne godine, u svjetlu dodatnih reformi, moći ćemo pokrenuti pregovore o članstvu. To je velika šansa i veliki korak naprijed, kako za Albaniju, tako i za Makedoniju. Moram podsjetiti da je Makedonija dobila šest pozitivnih preporuka od Evropske komisije. Sada smo konačno u stadiju u kojem Komisija već može pripremati pregovore i u kojem, ako se sve bude kretalo u pravom pravcu, mi naredne godine zvanično možemo početi pregovore. To je veliki uspjeh i drago mi je zbog toga što i unutar EU-a o tome postoji konsenzus.

Iz svih balkanskih država – bez obzira radi li se o Hrvatskoj, koja je članica EU-a, ili onih koje su kandidatkinje, ili će tek postati – dolaze vijesti o masovnom odlasku stanovništva. Jedna od glavnih destinacija im je Njemačka. Jesu li njemačke potrebe za radnom snagom zaista toliko velike?
– Trenutno postoji veliki interes, i to ne samo u Njemačkoj, za kvalificiranim i angažiranim mladim ljudima sa zapadnog Balkana. Kroz radnu vizu smo stvorili legalne mogućnosti useljavanja u Njemačku. Kao i prije, interes za radne vize je velik. Naše misije na zapadnom Balkanu se jedva uspijevaju izboriti sa svim zahtjevima. Nas to raduje, ali to se, naravno, poklapa s dramatičnim “brain drainom” u tim zemljama. To se mora naglasiti. Na takav razvoj stvari gledam s jednim okom koje se smije, a s drugim koje plače.

Nadam se da ti ljudi imaju interes da se s perspektivom vrate u njihove domovine. Naravno, mora se biti spreman na to da će se razmjena ljudi, pogotovo mladih ljudi, povećavati, ne smijete se izolirati. Naravno da želim da se ekonomsko i socijalno stanje na zapadnom Balkanu u toj mjeri poboljša, da zapadni Balkan postane atraktivniji za investicije i stvaranje radnih mjesta i atraktivniji za mlađu generaciju koja traži svoje mjesto u društvu. To je, po meni, najbolje sredstvo za borbu protiv nacionalizma, populizma i radikalizma.

Jesu li to već sad budući stanovnici Njemačke, a bivši stanovnici balkanskih država? Je li ih Njemačka spremna reintegrirati?
– Svako za sebe ima slobodu to odlučiti. Danas već imamo stotine hiljada ljudi iz bivše Jugoslavije koji su već na najbolji način integrirani u Njemačkoj, a koji su, prije svega, kod nas došli kao izbjeglice, nakon razarajućeg građanskog rata i raspada Jugoslavije. Ti ljudi nas obogaćuju, oni ovdje rade i žive. Naravno da su takvi ljudi, kao i prije, ovdje dobrodošli. Ali, ostajem pri svom stavu da će tržište rada u Evropi ostati u pokretu i zbog toga računam da će se neki od tih ljudi vratiti u svoju domovinu. Od toga profitiramo mi i zemlje. Ne trebamo oslanjati naše blagostanje na pokušaje zemalja, poput onih zapadnog Balkana, da otvore perspektivu za svoju mladu generaciju. Trebamo se sa svojim sredstvima pobrinuti za to i pomoći da rast, zapošljavanje i socijalna kohezija na zapadnom Balkanu imaju budućnost.

Kako zaustaviti masovna iseljavanja, pogotovo mladih i obrazovanih ljudi?
– Ljudi na zapadnom Balkanu moraju osjetiti da smo ozbiljni kada je u pitanju EU perspektiva, moramo povećati vidljivost EU-a i pokazati da nećemo dopustiti da tamo nastane vakuum, u koji bi možda druge globalne sile pokušale ući. Moramo konkretno pomoći da tamo nastanu radna mjesta i tako pokazati da se isplati ostati i raditi u zemljama zapadnog Balkana. Potrebna nam je pozitivna slika na zapadnom Balkanu. Tome možemo doprinijeti mi u EU-u, i mi u Njemačkoj, ali naravno, mora doći i jasan signal od zemalja zapadnog Balkana. Ljudi žele naše evropske vrijednosti i demokratiju i te vrijednosti moraju zaživjeti u samim zemljama. Trebamo više koraka jedni prema drugima. Kada to kažem, ne mislim samo korake ka EU. Imam dojam da bi zemlje zapadnog Balkan mogle puno više sarađivati i da bi se puno više mogle umrežiti. Berlinski proces bi trebao pomoći u tome.

Kako gledate na utjecaj Rusije, Turske, Kine i zemalja Bliskog istoka na regiju, treba li EU zemlje regije zaštititi od tih utjecaja, kako treba reagirati? Da li su te zemlje partneri?
– Ne mogu kritizirati druge zemlje zbog toga što imaju strateški interes na zapadnom Balkanu (politički, ekonomski, možda i geostrateški). Pitam se kako mi možemo doprinijeti tome da EU perspektiva, kao i prije, bude najatraktivnija i da se ona smatra izričito vrijednom. Ako mi kao partner budemo atraktivni i ako te zemlje vide realnu šansu da postanu članice EU-a, ako ispune uslove, onda se ne brinem puno za angažman drugih globalnih i regionalnih sila na zapadnom Balkanu.

(Harun Cero, Al Jazeera / Foto: EPA)

Podelite ovu stranicu!