MAŠTRUKO / BARIŠIĆ: Ko ima veće privilegije – Katolička ili Srpska pravoslavna crkva

25 Jun 2017

Koliko je bogatstvo Katoličke i Srpske pravoslavne crkve, zašto crkve ne plaćaju porez...?

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o privilegijama Katoli?ke crkve u Hrvatskoj i Pravoslavne u Srbiji. Sagovornici su bili dva sociologa religije – Ivica Maštruko iz Zadra i Sr?an Bariši? iz Beograda.

Bilo je re?i o tome kakve privilegije Katoli?koj crkvi obezbe?uju ugovori koje je Hrvatska pre dvadeset godina potpisala sa Vatikanom, kako srpska država finansira Pravoslavnu crkvu, zašto te dve crkve moraju da finansiraju i oni koji pripadaju drugim religijama ili uopšte nisu vernici, koliko je bogatstvo Katoli?ke i Srpske pravoslavne crkve, zašto crkve ne pla?aju porez, kako država sveštenicima obezbe?uje plate i penzije, zašto crkva ima prednost prilikom vra?anja nacionalizovane imovine, zašto se ne može otvoriti nijedan novi objekat bez blagoslova crkve, o krsnim slavama opština, škola i javnih ustanova u Srbiji, kako se politi?ari utrkuju ko ?e da sedne u prvi red kada kardinal Bozani? služi misu i patrijarh Irinej liturgiju, kao i o tome ko ima ve?e privilegije – Katoli?ka ili Srpska Pravoslavna crkva.

Omer Karabeg: Položaj Katoli?ke crkve u Hrvatskoj regulisan je u ?etiri ugovora koje je hrvatska država potpisala sa Vatikanom izme?u 1996. i 1998. godine. Kriti?ari ovih ugovora ve? duže vremena traže njihovo raskidanje tvrde?i da oni nanose štetu Hrvatskoj. Gospodine Maštruko, kako vi gledate na te ugovore?

Ivica Maštruko: Slažem se sa onima koji su za reviziju tih ugovora. Ne za njihovo potpuno odbacivanje jer to nije mogu?e, nego za njihovu izmjenu.

Omer Karabeg: Da li su oni štetni za Hrvatsku?

Ivica Maštruko: Štetni su u jednom dijelu, ali nisu svi problemati?ni. Prvi ugovor, koji je potpisan 1996. godine i u kome se definira status Katoli?ke crkve u hrvatskom društvu, nije sporan, jer je on u okvirima uobi?ajenih me?unarodnih ugovora. Problemati?an je ugovor o suradnji na podru?ju odgoja i kulture gdje se govori o obaveznoj nastavi vjeronauka u osnovnim školama i u dje?jim vrti?ima. Problemati?an je i ugovor o gospodarskim pitanjima u kome se govori o na?inu finacirannja Katoli?ke crkve. To je temeljni problem.

Omer Karabeg: Gospodine Bariši?u, da li su odnosi izme?u države Srbije i Srpske pravoslavne crkve regulisani posebnim sporazumom?

Sr?an Bariši?: Ovde je sve zasnovano na zakonskoj regulativi koja je išla obrnutim smerom. Prvo je donesena uredba o uvo?enju veronauke u škole, zatim je usvojen zakon o crkvenim i verskim zajednicama, pa tek onda je položaj verskih zajednica regulisan ustavom, što je pravni nonsens, jer je ispalo da se nižim pravnim aktima definišu odredbe viših pravnih akata, pa i onog najvišeg – ustava. Sve je to ura?eno pod pritiskom verskih zajednica me?u kojima je najgromoglasnija bila Srpska pravoslavna crkva. Nedavno smo ?uli izjavu patrijarha Irineja da je došlo vreme da veronauka postane obavezan predmet, što je naišlo na kritiku gra?anskog društva.

Ivica Maštruko: Ukazao bih na razliku izme?u situacije u Srbiji i one u Hrvatskoj. Položaj Srpske pravoslavne crkve regulira se zakonima države Srbije, dok se položaj Katoli?ke crkve regulira me?unarodnim sporazumom izme?u Svete stolice i Hrvatske. Taj sporazum ima prioritet nad zakonima koji se donose u državi Hrvatskoj. On ima karakter me?udržavnog ugovora i nije ga mogu?e mijenjati teže bez suglasnosti dviju strana.

Milijardu kuna Katoli?koj crkvi

Omer Karabeg: Kako se finansira Katoli?ka crkva?

Ivica Maštruko: Prema Vatikanskim ugovorima hrvatska država osigurava u svom budžetu oko 300 milijuna kuna za pla?e i mirovinsko osiguranje sve?enika i za karitativnu djelatnost. Oko 230 milijuna kuna se izdvaja za vjeronauk. Tu je onda i 60 milijuna kuna za zaštitu kulturnih dobara. Za vojni ordinarijat godišnje se osigurava 115 milijuna kuna. Taj novac se troši na hodo?aš?a i pla?e sve?enicima koji su aktivni vojnici jer imaju ?inove.

Recimo, generalni vikar, odnosno glavni vikar za vojsku koji je u rangu biskupa, prima pla?u general bojnika. Predvi?ena je i naknada za imovinu koja je u Jugoslaviji bila oduzeta Katoli?koj crkvi. Ne treba zaboraviti ni ono što izdvajaju op?ine i županije za pomo? crkvi, crkvene sve?anosti, hodo?aš?a, popravku crkvenih objekata i sli?no – tako da po mojoj procjeni Katoli?ka crkva dobija preko milijardu kuna godišnje.

Omer Karabeg: To je oko 133 miliona eura.

Ivica Maštruko: Tu nije ura?unato da Katoli?ka crkve uop?e ne pla?a porez. Ne oporezuju se pla?e koje sve?enici primaju iz budžeta, jer se to ne vodi kao pla?a nego kao nadoknada, odnosno nagrada. Katoli?ka crkva ne pla?a porez na prihode koje dobija za vjen?anja, pogrebe i krštenja, a ne pla?a ni carinu na uvoz predmeta koji joj služe za mise.

Crkve ne pla?aju porez

Omer Karabeg: Da li se Srpska pravoslavna crkva finasira iz budžeta?

Sr?an Bariši?: Država direktno finansira obnovu hramova i izgradnju hrama Svetog Save. Taj hram ima tretman državnog projekta. Ve? nekoliko godina svaki gra?anin, koji u periodu od 15. juna do 31. avgusta koristi usluge PTT-a, mora da na svaku pošiljku zalepi takozvanu doplatnu marku od 10 dinara, a prihod od njene prodaje ide za izgradnju hrama Svetog Save. Ako uzmete da jedna obi?na advokatska kancelarija dnevno pošalje oko 20 pisama, da ustanove šalju gomile raznih dopisa, možete zamisliti koliko se novca prikupi.

U okviru programa za o?uvanje kulturne baštine Srbija izdvaja velike svote za obnavljanje hramova Srpske pravoslavne crkve. Iz budžeta se dobrim delom pla?a socijalno i zdravstveno osiguranje sveštenika. Kad je re? o porezu, podsetio bih na nedavnu izjavu patrijarha Irineja da crkva ne?e pla?ati porez sve dok joj ne bude vra?ena sva imovina. To je bezmalo ultimatum državi.

Omer Karabeg: U kojoj meri je Srpskoj pravoslavnoj crkvi vra?ena nacionalizovana imovina?

Sr?an Bariši?: Ona prednja?i na listi za restituciju. Vra?eno joj je preko 70 posto imovine. Re? je o stotinama hektara obradive zemlje i šuma i velikom broju stanova, lokala i drugih objekata po centrima gradova gde je nekada bilo locirano visoko sveštenstvo. To je veoma mnogo s obzirom na pravnu zamršenost procesa restitiucije jer su objekti nakon nacionalizacije nekoliko puta menjali vlasnika.

Veleposednici

Omer Karabeg: Da li su Katoli?koj crkvi u Hrvatskoj vra?ene nekretnine koje su bile nacionalizovane?

Ivica Maštruko: Vra?eno je dosta toga. Zna se da je Katoli?ka crkva bila veliki zemljoposjednik i da je jedan od njenih biznisa bio trgovanje zemljom i posjedima. Ondje gdje su zemljišta i gra?evine u nekoliko navrata mijenjale vlasnike teško je vratiti imovinu, pa se onda vode sporovi o naknadi. A kada su u pitanju novci, tu je Katoli?ka crkva vrlo osjetljiva tako da ti sporovi dugo traju. Neke od samostanskih i crkvenih zgrada na podru?ju Dalmacije, koje su vra?ene Katoli?koj crkvi, sada se koriste u turisti?ke svrhe. Pretvorene su u ljetovališta pod vidom crkvenog turizma, ali, kao što sam rekao, crkva ne pla?a porez na te prihode.

Omer Karabeg: Da li je Katoli?ka crkva u Hrvatskoj bogata?

Ivica Maštruko: Sasvim sigurno, zato se i protivi eventualnim promjenama u financiranju. Naime, jedan broj civilnih udruga je predlagao da se u Hrvatskoj prihvati talijanski model financiranja crkve gdje svaki pojedinac izdvaja osam promila za vjersku zajednicu koju on odabere, ali to nije prihva?eno.

Omer Karabeg: Da li je Srpska pravoslavna crkva bogata?

Sr?an Bariši?: Ako pogledate pojedine eparhijske dvorove, to je nesporno – tu posebno mislim na eparhijske dvorove u Bijeljini i Mostaru. Ali ako u?ete u patrijaršijski dvor vide?ete da je tamo sve jako skromno, skoro asketski. Odre?en broj ljudi, koji rukovodi crkvom, raspolaže velikom imovinom, pogotovo što to nema nikakve finasijske kontrole i što crkva ne pla?a porez, a ponekad je re? o prili?no velikim transakcijama. S druge strane, na nižim nivoima hijerahije poslovi i prihodi su mali.

Me?utim, ako pogledate šta je sve crkva dobila poslednjih desetak godina u procesu restitucije, vide?ete da je ona poprili?no zna?ajan veleposednik. Ne verujem da po obrtu i preduzetni?koj mo?i može da parira ekonomskim gigantima u Srbiji, ali svakako predstavlja ozbiljan ekonomski potencijal. Zanimljiv je odnos vlasti prema crkvi. Iako se crkva pita za mnoge stvari i politi?ari redovno tr?e da se rukuju i konsultuju sa visokim jerarsima, crkva je ?esto ostavljena po strani kada se donose odluke od državnog interesa.

Omer Karabeg: U Hrvatskoj nije tako. Politi?ari gledaju da udovolje zahtevima Katoli?ke crkve, pogotovo HDZ?

Ivica Maštruko: Nego kako. Postoji tiha i trajna suradnja izme?u Katoli?ke crkve i vlada, pa i onih socijaldemokratskih, jer lideri politi?kih partija misle da se na taj na?in osiguravaju glasa?i. Ta suradnja je vidljiva na razli?itim manifestacijama gdje je obavezno prisustvo visokog sve?enstva, biskupa i sli?no.Ta veza kojom se negira sekularni karakter države vidljiva je i u školama prilikom razli?itih proslava. To se proširilo i na sveu?ilišta gdje se organiziraju crkvene sve?anosti povodom završetka i po?etka akademske godine. Ta suradnja je na svim razinama i postala je više nego iritantna.

Omer Karabeg: Govorili smo o tome da se i Katoli?ka i Srpska pravoslavna crkva finansiraju iz budžeta. To onda zna?i da ih finansiraju i pripadnici drugih religija kao i oni koji nisu vjernici.

Ivica Maštruko: Naravno. Recimo, iz budžeta se finacira svako vojno hodo?aš?e u Lurd gdje odlaze vojne pjeva?ke klape, zatim postrojbe hrvatske vojske – sve do generala i ministara. Katoli?ku crkvu financiramo i preko poreza koji pla?amo u svojoj op?ini i gradu. Dio tog novca izdvaja se za crkvu nezavisno od državnog budžeta.

Badnjak u Predsedništvu Srbije

Omer Karabeg: U Srbiji je postao obi?aj da popovi osveštavaju svaki novi objekt. Ko na tome insistira – Srpska pravoslavna crkva ili vlasnici tih objekata?

Sr?an Bariši?: Moramo da pravimo razliku izme?u onoga što je državno, što pla?aju svi gra?ani Srbije, i onoga što je privatno. Kao privatnik možete da pozivate sveštenike Srpske pravoslavne crkve da vam blagosiljaju šta god želite. Ali, ako u zgradi opštinske administracije – koja je servis svih gra?ana opštine me?u kojima ima i pripadanika drugih verskih zajednica i nevernika – iza državnog službenika visi neki pravoslavni svetac, onda je to ve? potpuno druga pri?a. Ista je stvar i sa ostalim državnim ustanovama, školama i vojskom gde se pozivaju sveštenici Srpske pravoslavne crkve da osveštavaju objekte. Dosadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikoli? na pravoslavni Boži? unosio je badnjak u zgradu predsedništva. Sekularna država to ne bi smela da dozvoli.

Omer Karabeg: Imaju li javne institucije i obrazovne ustanove svoje krsne slave?

Sr?an Bariši?: Škole imaju svoju slavu – to je Sveti Sava. To je jedan od centralnih doga?aja u školskom kalendaru. Tog dana nema nastave, izvode se programi i peva se himna Svetom Savi. Svaka opština u Srbiji ima svog ktitora, svog sveca, to jeste svoju krsnu slavu. Pravoslavne svece možete videti i na zastavama i grbovima gradova i opština.

Omer Karabeg: Da li se u Hrvatskoj u školama i u javnim ustanovama nalaze obeležja Katoli?ke crkve?

Ivica Maštruko: U nekim školama ih ima, u nekima ne. Zavisi od upravitelja škole. Ali ljudi su oportunisti pa se dodvoravaju crkvi. Što se ti?e op?ina i gradova, situacija je sli?na kao u Srbiji. Više se ne slavi dan oslobo?enja kao nekada. Sada se slave blagdani katoli?kih svetaca – zaštitnika gradova i op?ina, a njihovi likovi se nalaze na grbovima op?ina i gradova.

Fijasko biskupa Koši?a

Omer Karabeg: Politi?ari u Hrvatskoj se utrkuju u tome ko ?e da bude vi?en na misama i ko ?e da sedi u prvom redu kada kardinal Bozani? služi misu. Zašto je to politi?arima toliko važno?

Ivica Maštruko: Ra?unaju da ?e pojavom na tim skupovima dobiti podršku vjernika, jer sve?enici i biskupi prilikom izbora ?esto izravno lobiraju za pojedine stranke. Uglavnom su to stranke desnice ili desnog centra kao što su HSP ili HDZ. Ni u kom slu?aju ne lobiraju za stranke ljevice i centra. Posebno ne za liberale koji su im trn u oku.

Omer Karabeg: Mada se i politi?ari Socijademokratske partije trude da se na?u u prvom redu.

Ivica Maštruko: Da, jer misle da ?e osigurati glasa?e, što me?utim nije uvijek to?no. Recimo, na zadnjim izborima sisa?ki biskup Koši?, poznat po svojim retrogradnim stajalištima, otvoreno je govorio protiv socijaldemokratskog kandidata za gradona?elnika, ali to nije imalo odjeka u bira?kom tijelu njegove biskupije koje je glasalo suprotno od njegovih preporuka.

Omer Karabeg: Da li politi?ari u Srbiji prisustvuju liturgijama na kojima služe patrijarh i vladike?

Sr?an Bariši?: Naravno. Nacionalni identitet se tesno povezuje sa verskim. Danas se prosto podrazumeva da državni vrh ide po blagoslov za neke važne odluke, da se politi?ari konsulutju sa duhovnim autoritetima kao što je patrijarh na najvišem nivou ili episkopi na nižem nivou. Ipak, crkva ?esto nema veliki uticaj na politi?ke odluke što se pokazalo i u nedavnon izboru premijerke. Država je gurala svoju pri?u uprkos negativnom stavu Srpske pravoslavne crkve.

Pahomije i Ka?avenda

Omer Karabeg: Da li sveštenici, kada u?ine krivi?no delo, završe na sudu ili pravosu?e izbegava da protiv njih pokrene postupak i da ih osudi?

Ivica Maštruko: Bilo je nekoliko takvih slu?ajeva, pa ?ak i jedan slu?aj pedofilije, ali su organi gonjenja reagirali.

Omer Karabeg: Koliko znam, vladika Pahomije, protiv koga je u Srbiji bio pokrenut postupak za pedofiliju, nikada nije osu?en. Njegov slu?aj je zastareo.

Sr?an Bariši?: Imali smo i slu?aj zvorni?ko-tuzlanskog episkopa Ka?avende i još neke slu?ajeve. Sudovi u Srbiji uradili su sve što su mogli da nijedan osumnji?eni sveštenik ne bude izveden pred lice pravde. Sve je nekako vešto gurnuto pod tepih, a crkva je te slu?ajeve rešavala tako što je osumnji?ene sveštenike penzionisala.

Ivica Maštruko: Pomenuo bih da Biskupska konferencija od 2002. godine ima poseban ugovor sa Hrvatskom radiotelevizijom koji prakti?no predstavlja zbir želja Katoli?ke crkve o broju religijskih emisija koje se moraju emitirati na javnoj televiziji. Pri tome je najve?i dio ostalog programa protkan religijskim duhom.

Sr?an Bariši?: U Srbiji je odnos javnog servisa sa Srpskom pravoslavnom crkvom rešen tako što je dugo godina na ?elu Radiodifuzne agencije bio episkop tako da su postojala vrlo jasna pravila o emitovanju religijskog sadržaja na javnom servisu i ostalim emiterima koji imaju nacionalnu frekvenciju.

Oniks umesto mermera

Omer Karabeg: Ko ima ve?e privilegije – Katoli?ka crkva u Hrvatskoj ili Pravoslavna u Srbiji?

Ivica Maštruko: Mislim da su u tome ravnopravne. Nema dvojbe da su obje crkve u privilegiranoj poziciji. Jer ako se u Hrvatskoj na zgrade Biskupske konferencije i vojnog vikarijata, ?ija je izgradnja financirana iz budžeta, stavlja oniks – ne mramor ve? oniks – onda se sigurno može govoriti o privilegiranom statusu. A u Srbiji, po ovome što smo ?uli od kolege Bariši?a, situacija nije mnogo razli?ita.

Sr?an Bariši?: Slažem se da je to sli?no. ?esto kažem – kada bi Srpska pravoslavna crkva bila organizovana kao Rimokatoli?ka, mislim da bi bila toliko jaka da bi zamenila državu.

(Omer Karabeg, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!