Maloljetnički brakovi na Balkanu: Trgovina ljudima pod krinkom tradicije

01 Dec 2016

Iako bi zakonski to institucije trebale spriječiti, protiv takvog oblika trgovine ljudima bori se jedino nevladin sektor

U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori u ekspanziji su brakovi maloljetnika. Iako bi zakonski to institucije trebale sprije?iti, protiv takvog oblika trgovine ljudima bori se jedino nevladin sektor. Maloljetni?ki brakovi danas su klasi?an primjer trgovine ljudima iako se doga?aju pod krinkom tradicije.

Istraživali smo što se doga?a u ove tri susjedne zemlje. Došli smo do saznanja da oni koji takve ugovorene brakove pokušaju sprije?iti budu izloženi prijetnjama smr?u.

U BiH sve je više brakova me?u maloljetnicima. Iako nužno to ne mora zna?iti trgovinu ljudima, ve?ina takvih brakova svede se baš na to. Djevoj?ice, ili postanu bijelo roblje, ili je njihov brak unaprijed dogovoren. O tome nam je svjedo?io i sam Fikret Arapovi? iz Srebrenika iz romskog Udruženja “Bolje sutra”.

“Jedna nam se djevoj?ica udala s 12 godina. Mi smo prijavili. Sada se roditelji kriju po drugim ku?ama, policija ih traži. Imamo slu?aj djevoj?ice koju je otac prodao. On kaže da je pristao da se ona uda jer ?e imati zdravstveno osiguranje. Njen muž radi pa ?e se mo?i lije?iti. Porodila se u 13 godini”, ukazuje Arapovi?.

U Udruženju “Zemlja djece u BiH” ?ije je sjedište u Tuzli, tvrde da su ovakvi brakovi u ekspanziji. Njihov svakodnevni rad u rizi?nim obiteljima donio je i brojna iskustva o kojima je za RSE govorio Adnan Drndi?, socijalni radnik Udruženja.

“Sklapanje maloljetni?kih brakova je jedan od vidova trgovine ljudima. Pod plaštom tradicije krije se ta trgovina ljudima. Jer za odre?enu svota novca pod plaštom tradicije, prodaju se malodobne djevoj?ice. U planu je da one imaju neki skladan život i kao pobje?i ?e iz tog nekog teškog života i živjet ?e sretno. Me?utim, nerijetko se doga?a da završe u raljama trgovine ljudima”, isti?e Drndi?.

Nedavni primjer iz Crne Gore gdje je nevladin sektor jedan brak uspio sprije?iti zorno, pokazuje i kakve su posljedice za one koji se protiv takvih kaznenih djela pokušavaju boriti.

“Djevoj?ica iz Nikši?a imala je dogovoren brak u Podgorici. Komšije su odmah to dojavile. U Podgorici je policija došla na lice mjesta. Djevoj?ica je sjedila. Policiji je re?eno da to nije svadba, nego da slave ro?endan. Tu je po?ela i sva?a jer su neki od tih muških lidera rekli da ?e se djevoj?ica vratiti ku?i, me?utim, sve je bilo unaprijed dogovoreno. Centar za socijalni rad tada je izmjestio tu djevoj?icu, te je smještena u Sigurnu ku?u. Roditeljima je oduzet pasoš, a nakon toga bilo je ve? poznato da je djevoj?ica spremljena za odlazak. Tako?er, kolega koji je bio aktivan u tome, student kriminalistike, bio je zbog prijetnji smr?u smješten u Sigurnu ku?u”, kaže za RSE Jadranka Mili?evi? iz Care international Balkan

Ve?ina mladih u Tuzli je protiv ovakvog tipa braka, koji mnogi zovu i ugovoreni.

U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori prema zakonu, stariji maloljetnici iznad 16 godina, sami mogu donositi odluke pa je njihove brakove i teško sprije?iti. Prema istraživanju Care Internationala ipak se radilo o brakovima “na silu”.

“Što se onda koristi da se kažu kako mladi žele takve brakove. Ipak, naša druga istraživanja koja smo uradili sa 560 žena u Srbiji koje su stupile u takve brakove i koja pokazuju da je 90 posto takvih maloljetnika bilo natjerano na bra?nu zajednicu”, kaže Mili?evi?.

Ni centri za socijalni rad ne mogu puno u?initi osim educirati mlade u školama. U BiH unutar policijskih organa kao ni unutar pravosudnih institucija ne postoje podaci koliko je sklopljeno ugovorenih brakova. Me?utim, prema istraživanjima nevladinog sektora, poznato je da je taj broj u porastu.

Indira Bajramovi? iz romskog Udruženja “Bolja budu?nost” Tuzla za RSE je govorila koliko je takve brakove teško sprije?iti u Bosni i Hercegovini.

“Imali smo slu?aj starijih maloljetnika, gdje su se roditelji složili da se uzmu, me?utim, sud je to sprije?io. Imate i druge slu?ajeve, u kojima su djeca baš bila maloljetna, da niko nije reagovao. Zna?i, imamo kontradiktorne slu?ajeve. Ni meni nije jasno kako nekad sud i sve institucije zažmire. Mislim da ti treba ve?i angažman centara za socijalni rad, MUP-a, ali i Ministarstva zdravstva jer te djevoj?ice nisu zrele za bra?nu zajednicu”, ocjenjuje Bajramovi?.

Djevoj?ice se protiv ovakvih brakova same ne znaju boriti. One koje pokušaju, u svojim zajednicama zapravo pomi?u granice ljudskih prava. U zemljama regije nema ih tko zaštititi jer se na ovim prostorima to još shva?a kao tradicija – tradicija na koju su djevoj?ice i dje?aci natjerani.

(Maja Nikoli?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!