Ljudi bez državljanstva nevidljivi za društvo

18 Jul 2015

Bez prava na državljanstvo brojni građani ostali su iz različitih razloga, a onda se suočili s bezbroj problema

Nemaju osobnih dokumenata, niti zdravstvenu zaštitu, nikakva socijalna prava, ni mogu?nost zapošljavanja, školu ne poha?aju, ne mogu se ni ženiti ili udavati, ?ak ni putovati, a mnogi od njih ni iz dvorišta u kojem žive ne izlaze. Takva je sudbina osoba bez državljanstva, koji su bez tog, jednog od ljudskih prava, ostali iz razli?itih razloga. I za društva u kojima žive oni su jednostavno – nevidljivi.

Potresnu pri?u o tome kako nikada u životu nije otišao lije?niku, niti je bar jedan dan bio u školi ili otišao do središta Zagreba, u kojem živi, ovih je dana s hrvatskom javnosti podijelio 21-godišnji Muhamed Rama. Strahuje od svakog izlaska iz ku?e, jer nema nikakve dokumente. Ro?en u romskoj obitelji, jednostavno nije upisan u knjigu ro?enih. Sad je u proceduri naknadnog upisa, prošle godine je podnio zahtjev za privremeni boravak i još ?eka odluku nadležnih.

Ljudima poput Muhameda u procesu stjecanja državljanstva pomaže Informativno pravni centar iz Slavonskog Broda, koji, uz financijsku pomo? UNHCR-a, provodi projekt pravne pomo?i osobama bez državljanstva i osobama koje su u riziku da to pravo izgube.

Procjenjuju da samo u Hrvatskoj živi najmanje 500 osoba bez državljanstva, tzv. apatrida, i dvostruko njih neutvr?enog državljanstva. Ta se brojka uglavnom odnosi na Rome, pa strahuju da su te brojke znatno ve?e i dramati?nije. Po posljednjem popisu stanovništva, na koje se poziva UNHCR, u Hrvatskoj se 2.886 ljudi izjasnilo kako nema državljanstvo.

“?ak i kad se usude oti?i bez dokumenata do centra grada, uglavnom su bivali sprovedeni u prihvatni centar za strance, odakle ih se obi?no pusti nakon dva-tri mjeseca, jer takve osobe nemaju mati?nu državu u koju bi ih se moglo deportirati”, konstatira Nataša Kova?evi? iz ICP-a.

Porod na tu?u osobnu iskaznicu

Razli?iti su razlozi zbog kojih ljudi u Hrvatskoj postaju apatridi. Po internoj klasifikaciji koju vodi IPC, prije svih su to osobe koje nisu evidentirane u knjigama ro?enih, jer njihovi roditelji nisu bili dovoljno informirani ili nisu vodili ra?una o nužnosti prijavljivanja ro?enja djeteta.

Druga kategorija su djeca ro?ena i prijavljena u Maticu ro?enih, ali su njihovi roditelji stranci. Djeca imaju državljanstvo roditelja, ali ne posjeduju putne isprave “mati?ne države”, jer ona za njih ni ne zna.

“Imamo i slu?ajeve kada majka, koja ne posjeduje osobne dokumente, posudi zdravstvenu iskaznicu druge osobe – naj?eš?e ro?akinje, te rodi u bolnici na iskaznicu te osobe, pa djeca bivaju upisana s krivim podacima o majci. Za sve te osobe je potrebno provesti sudske postupke osporavanja i utvr?ivanja maj?instva i o?instva- kako bi ih se evidentiralo s korektnim podacima”, navodi još jedan primjer Nataša Kova?evi?.

Nadalje, to su i stranci koji su došli u Hrvatsku u vrijeme postojanja bivše, zajedni?ke države SFR Jugoslavije te godinama žive na istom mjestu, ali nikad nisu regulirali svoj boravak i ?ak nisu ni sigurni ?ije državljanstvo imaju i imaju li ga uop?e. Na kraju, to su i stranci koji su sklapanjem braka s hrvatskim državljanima ostali živjeti u Hrvatskoj, imaju obitelji, ali su im putne isprave kojima su regulirali boravak prestale važiti.

U svemu se posve logi?nim postavlja i pitanje – što je s obvezama apatrida kad ve? nemaju nikakva prava, odnosno moraju li, primjerice, pla?ati poreze, jesu li obvezni pla?ati režije, ako ih policija zaustavi u prometu moraju li platiti kaznu, kako ih kazniti ako po?ine neki prekršaj ili kazneno djelo…

“Osobe bez državljanstva nemaju apsolutno nikakav izvor prihoda, ne posjeduju ništa, pa ne pla?aju ni porez. Uglavnom žive u ilegalno sagra?enim barakama unutar romskih naselja, odnosno kod rodbine, kako bi izbjegli pla?anje režija”, objašnjava Nataša Kova?evi?.

“Ukoliko bi se protiv njih pokrenuo prekršajni ili kazneni postupak, vrlo vjerojatno bi bili oslobo?eni pla?anja troškova postupka, jer bi sud utvrdio da nemaju nikakvih primanja. Bez obzira na to što nemaju nikakve dokumente, mogu im biti izre?ene sankcije kao i svim ostalim gra?anima u slu?aju po?injenja težih prekršajnih, odnosno kaznenih djela#, dodaje.

Apatridi zbog greške u sustavu

No, nisu samo pripadnici romske populacije u problemima zbog neposjedovanja državljanstva. Strahuje se da je puno više onih koji su i zbog mogu?ih grešaka u sustavu, nedostatka dokumentacije ili propusta nadležnih službi, ali i samih pojedinaca, u jednom trenutku postali nevidljivi. I to doznaju tek kad se suo?e s isho?enjem novih dokumenata.

S takvim se problemom prije dvije godine suo?io jedan stanovnik gradi?a u okolici Sarajeva, koji je svoju pri?u, uz uvjet anonimnosti, ispri?ao Al Jazeeri. Iako je ro?en u Bosni i Hercegovini, baš kao i njegovi roditelji, nikad je nije napuštao i uredno je imao mati?ni broj i sve dokumente – uklju?uju?i osobnu iskaznicu, voza?ku dozvolu i prijavljeno prebivalište – onemogu?eno mu je da dobije putnu ispravu.

“Samo su mi rekli da nisam upisan u knjigu državljana i u tom trenutku postao sam osoba bez državljanstva i domovine, bez mogu?nosti da putujem van Bosne i Hercegovine. Kao da nikad nisam postojao. I sve to ne?ijom tu?om greškom, koja me je koštala vremena, novca i živaca”, pri?a.

Upu?en je da ishodi mnoštvo dokumenata i državi dokaže da je njezin državljanin. Pri?a i kako su i drugi u njegovom okruženju imali sli?nih problema, a kad je pokušao pravnim putem riješiti spor s državom, shvatio je da je osu?en na neuspjeh.

“Kad su mi pismeno obrazložili da mi je odbijen zahtjev za izdavanje putne isprave, upu?en sam da se žalim Vije?u ministara Bosne i Hercegovine. Jednostavno mi je onemogu?eno da pravno postupam, a advokat mi je savjetovao da odustanem, jer bi to bila borba s vjetrenja?ama. I onda sam odlu?io krenuti prikupljati papire”, prepri?ava.

Agonija je trajala godinu i pol dana, a od svibnja ponovno ima državljanstvo i putne dokumente.

“Nikad nisam dobio službeni odgovor zašto me nije bilo u knjizi državljana, a uredno sam imao sve dokumente, iako, po njihovoj logici, to nisam smio dobiti. No, sve je to sad iza mene. Ne ponovilo se”, zaklju?uje.

Nepostojanje zakonske zaštite

Opasnost od nepostojanja zakonske zaštite, ali i pravo na sudjelovanje u politi?kim procesima te nedovoljna zaštita u slu?ajevima trgovine ljudima, zlostavljanja i nasilja posebni su problemi na koje upozoravaju u zrenjaninskom Centru za razvoj civilnog društva.
‘Svaka osoba ima pravo na državljanstvo i svako kršenje tog prava dovodi do apatridije, koja je jednako i uzrok i posledica diskriminacije, eksploatacije i prisilnog raseljavanja u svim regionima sveta. Pravo na državljanstvo je u opasnosti kada do?e do neke politi?ke promene, jer se tada dešava ciljana diskriminacija, a zakoni razli?itih nacija se sukobljavaju’, upozorava Snežana Ili? iz te nevladine organizacije.

Jugoslaveni kao moderni apatridi

Snežana Ili? iz Centra za razvoj civilnog društva ukazuje i na položaj osoba koje se na popisu stanovništva u Srbiji deklariraju kao Jugoslaveni, iako Jugoslavije odavno nema.
Po posljednjem popisu, tamo živi oko 20.000 Jugoslavena, dok ih je na prethodnom bilo ?etiri puta više i bili su tre?a po veli?ini manjinska zajednica u Srbiji.
‘To nije spre?ilo tadašnjeg ministra za ljudska i manjinska prava da ih stavi na listu ‘nepriznatih’, s obrazloženjem da ‘nemaju sopstveni jezik, pismo i književnost’, i na taj na?in im onemogu?i ?ak ni status nacionalne manjine u Srbiji. Jugosloveni su ve? skoro ?etvrt veka moderni apatridi u ovom delu Evrope, bez svoje države, omraženi u svim zemljama, naslednicama SFRJ i politi?ki stigmatizovani’, ukazuje Snežana Ili?.

(Mladen Obrenovi?, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!