Korupcija – najjači ‘biznis’ na Balkanu

19 Jun 2012

Najkorumpiranija zemlja na jugoistoku Evrope je Bosna i Hercegovina, gdje postotak korumpiranosti iznosi 20,7 posto

Prema svim relevantnim globalnim i lokalnim istraživanjima provedenim u proteklih desetak godina o temi korupcije u jugoisto?noj Evropi, evidentno je da je ova tema redovno visokopozicionirana na listama goru?ih problema. Svaka tre?a osoba na Balkanu jednom se u životu srela s korupcijom i barem je jednom platila mito nekom državnom službeniku, ljekaru, policajcu, profesoru…

Istraživanja Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) otkrila su da je najkorumpiranija zemlja na jugoistoku Evrope Bosna i Hercegovina, gdje postotak korumpiranosti iznosi 20,7 posto. Slijedi je Albanija sa 19,3 posto, dok u tre?eplasiranoj Hrvatskoj korumpiranost iznosi 11,2 posto. Manje korumpirani od Hrvatske su Kosovo – 11,1 posto, Crna Gora – 9,7 posto, Srbija – 9,3 posto i Makedonija – 6,2 posto. Ovo su rezultati prošlogodišnjih istraživanja UNODC-a, koje je provedeno na uzorku od 28.000 gra?ana.

Doprinos sve ve?oj korumpiranosti na Balkanu dali su i gra?ani. U istraživanju UN-a najviše ispitanika iz balkanskih zemalja reklo je da daje mito “jer nikoga nije briga” (30 posto), 22 posto ih smatra da je to uobi?ajena praksa, dok 18 posto Balkanaca kaže da je mito zapravo znak zahvalnosti i pozitivna praksa.

Najkorumpiraniji su lije?nici, kojima je ?ak 57 posto stanovnika obuhva?enih istraživanjem dalo mito. Na drugom mjestu su policajci sa 35 posto, a slijede ih bolni?ari i medicinske sestre, me?u kojima je korupciji sklon svaki tre?i.

Mito je ponudilo 43 posto ispitanika, a u 45 posto slu?ajeva ga je izravno ili neizravno zatražila osoba koja pruža uslugu.

Politi?ka korupcija

Prema anketi UNODC-a, od svih država u regiji koje su sudjelovale u istraživanju u Albaniji se daje najmanje mita. To iznosi 43 eura godišnje, s prosjekom od 4,1 podmi?ivanja po godini. Stanovnici obližnjeg Kosova prosje?no na mito “potroše” 179 eura, a prvi su po prosjeku godišnjeg davanja (10,2 puta).

Srbijanci godišnje daju 165 eura mita, a to rade 4,6 puta godišnje. Crnogorci to rade 5,9 puta godišnje, a prosje?no daju 233 eura. U Hrvatskoj ta cifra iznosi 280 eura, a daje se 3,6 puta godišnje. Stanovnici Bosne i Hercegovine prosje?no daju mito u iznosu 112 eura, a ta se cifra izdvoji 5,4 puta godišnje.

Makedoncima se traži ili oni sami nude mito prosje?no 5,9 puta godišnje, otkriva istraživanje. Profesionalci koji su najviše na udaru korupcije su doktori, policajci i profesori. Makedonci potpla?uju i službenike u katastarskom uredu.

Na Antikorupcijskom forumu u junu 2012. godine predstavljeni su i rezultati Izvještaja o monitoringu korupcije u Bosni i Hercegovini s Procjenom napretka u periodu 2001-2011. godina, koji pokazuju da, uprkos sporadi?nom napretku u borbi protiv korupcije i nakon usvajanja dvije antikorupcijske strategije, Bosna i Hercegovina još zna?ajno zaostaje u borbi protiv korupcije. To se uglavnom ogleda u nedostatku politi?ke volje i malom broju sudskih presuda u slu?ajevima korupcije, što doprinosi rastu?em nepovjerenju javnosti u institucije u Bosni i Hercegovini. Antikorupcijski forum i Izvještaj pripremili su Centar za istraživa?ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva i Centar za demokratske studije iz Sofije, uz pomo? Evropske unije (EU).

Bosna i Hercegovina je u vrhu evropske ljestvice tek po nivou raširenosti korupcije i godišnje zbog korupcije izgubi blizu 500 miliona eura. Neslavnoj statistici korupcije u zdravstvu ili obrazovanju pridružio se i onaj oblik protiv koga se i najteže boriti – politi?ka korupcija. Od namještanja poslova, tendera, utjecaja na sve sfere društva, uklju?uju?i i pravosu?e, politika dirigira i zakonima, koji, kakvi su sada, pogoduju tek legalizaciji prljavih poslova.

Posao za 1.500 eura

Jedna od oblasti u kojoj politika vedri i obla?i, a u kojoj se najjasnije primijeti korupcija, jesu javne nabavke. Ro?a?ke, prijateljske i strana?ke veze s politi?kim strukturama mnogima su u džepove slile milione konvertibilnih maraka (KM). Tako je 166 ugovora vrijednih najmanje 13,7 miliona KM otišlo u džepove 20 firmi djelimi?no ili potpuno u vlasništvu raznih bh. funkcionera kroz ugovore s javnim preduze?ima ili institucijama.

Da su javne nabavke jedna od najbolnijih ta?aka bh. korupcije u koje su umiješane politi?ke strukture govori i podatak da u zemljama regiona Bosna i Hercegovina prednja?i s brojem žalbi na tendere.

“Od 1.794 riješena predmeta u 1.100 slu?ajeva su uvažene žalbe i poništene odluke ugovornih organa. Samo ove godine podnesene su ?etiri krivi?ne prijave. Od toga je samo jedna vrijedna blizu osam miliona eura”, kaže Amir Pilav, predsjedavaju?i Ureda za razmatranje žalbi.

Istraživanje portala posao.ba pod nazivom “Korupcija prilikom zapošljavanja” pokazalo je da se u Bosni i Hercegovini posao može kupiti za 1.500 eura mita te da su za njegovo dobijanje presudne veze. Isto istraživanje navodi da ispitanici smatraju kako je korupcija najprisutnija u djelatnostima u državnoj službi. S obzirom na to da pravosu?e nije u dovoljnoj mjeri aktivno po pitanju suzbijanja korupcije, da se ne provodi strategija za borbu protiv koorupcije niti funkcionira državna agencija koja se bavi ovim problematikom, gra?ani ne vide drugi izlaz, ali ni model ponašanja.

EU je zabrinuta nivoom korupcije u Bosni i Hercegovini, jer još nema dovoljno politi?ke volje da se uhvati ukoštac s korupcijom. Korupcija podriva demokratiju, vladavinu prava, ekonomiju, odnosno kompletno društvo. Ispolitizirani javni sektor na svim nivoima otežava borbu protiv korupcije, izjavio je Holger Shredder, šef Sektora operacija delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini.

(Rešad Dautefendi?, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!