Korupcija – najjači ‘biznis’ na Balkanu

19 Jun 2012

Najkorumpiranija zemlja na jugoistoku Evrope je Bosna i Hercegovina, gdje postotak korumpiranosti iznosi 20,7 posto

Prema svim relevantnim globalnim i lokalnim istraživanjima provedenim u proteklih desetak godina o temi korupcije u jugoistočnoj Evropi, evidentno je da je ova tema redovno visokopozicionirana na listama gorućih problema. Svaka treća osoba na Balkanu jednom se u životu srela s korupcijom i barem je jednom platila mito nekom državnom službeniku, ljekaru, policajcu, profesoru…

Istraživanja Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) otkrila su da je najkorumpiranija zemlja na jugoistoku Evrope Bosna i Hercegovina, gdje postotak korumpiranosti iznosi 20,7 posto. Slijedi je Albanija sa 19,3 posto, dok u trećeplasiranoj Hrvatskoj korumpiranost iznosi 11,2 posto. Manje korumpirani od Hrvatske su Kosovo – 11,1 posto, Crna Gora – 9,7 posto, Srbija – 9,3 posto i Makedonija – 6,2 posto. Ovo su rezultati prošlogodišnjih istraživanja UNODC-a, koje je provedeno na uzorku od 28.000 građana.

Doprinos sve većoj korumpiranosti na Balkanu dali su i građani. U istraživanju UN-a najviše ispitanika iz balkanskih zemalja reklo je da daje mito “jer nikoga nije briga” (30 posto), 22 posto ih smatra da je to uobičajena praksa, dok 18 posto Balkanaca kaže da je mito zapravo znak zahvalnosti i pozitivna praksa.

Najkorumpiraniji su liječnici, kojima je čak 57 posto stanovnika obuhvaćenih istraživanjem dalo mito. Na drugom mjestu su policajci sa 35 posto, a slijede ih bolničari i medicinske sestre, među kojima je korupciji sklon svaki treći.

Mito je ponudilo 43 posto ispitanika, a u 45 posto slučajeva ga je izravno ili neizravno zatražila osoba koja pruža uslugu.

Politička korupcija

Prema anketi UNODC-a, od svih država u regiji koje su sudjelovale u istraživanju u Albaniji se daje najmanje mita. To iznosi 43 eura godišnje, s prosjekom od 4,1 podmićivanja po godini. Stanovnici obližnjeg Kosova prosječno na mito “potroše” 179 eura, a prvi su po prosjeku godišnjeg davanja (10,2 puta).

Srbijanci godišnje daju 165 eura mita, a to rade 4,6 puta godišnje. Crnogorci to rade 5,9 puta godišnje, a prosječno daju 233 eura. U Hrvatskoj ta cifra iznosi 280 eura, a daje se 3,6 puta godišnje. Stanovnici Bosne i Hercegovine prosječno daju mito u iznosu 112 eura, a ta se cifra izdvoji 5,4 puta godišnje.

Makedoncima se traži ili oni sami nude mito prosječno 5,9 puta godišnje, otkriva istraživanje. Profesionalci koji su najviše na udaru korupcije su doktori, policajci i profesori. Makedonci potplaćuju i službenike u katastarskom uredu.

Na Antikorupcijskom forumu u junu 2012. godine predstavljeni su i rezultati Izvještaja o monitoringu korupcije u Bosni i Hercegovini s Procjenom napretka u periodu 2001-2011. godina, koji pokazuju da, uprkos sporadičnom napretku u borbi protiv korupcije i nakon usvajanja dvije antikorupcijske strategije, Bosna i Hercegovina još značajno zaostaje u borbi protiv korupcije. To se uglavnom ogleda u nedostatku političke volje i malom broju sudskih presuda u slučajevima korupcije, što doprinosi rastućem nepovjerenju javnosti u institucije u Bosni i Hercegovini. Antikorupcijski forum i Izvještaj pripremili su Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva i Centar za demokratske studije iz Sofije, uz pomoć Evropske unije (EU).

Bosna i Hercegovina je u vrhu evropske ljestvice tek po nivou raširenosti korupcije i godišnje zbog korupcije izgubi blizu 500 miliona eura. Neslavnoj statistici korupcije u zdravstvu ili obrazovanju pridružio se i onaj oblik protiv koga se i najteže boriti – politička korupcija. Od namještanja poslova, tendera, utjecaja na sve sfere društva, uključujući i pravosuđe, politika dirigira i zakonima, koji, kakvi su sada, pogoduju tek legalizaciji prljavih poslova.

Posao za 1.500 eura

Jedna od oblasti u kojoj politika vedri i oblači, a u kojoj se najjasnije primijeti korupcija, jesu javne nabavke. Rođačke, prijateljske i stranačke veze s političkim strukturama mnogima su u džepove slile milione konvertibilnih maraka (KM). Tako je 166 ugovora vrijednih najmanje 13,7 miliona KM otišlo u džepove 20 firmi djelimično ili potpuno u vlasništvu raznih bh. funkcionera kroz ugovore s javnim preduzećima ili institucijama.

Da su javne nabavke jedna od najbolnijih tačaka bh. korupcije u koje su umiješane političke strukture govori i podatak da u zemljama regiona Bosna i Hercegovina prednjači s brojem žalbi na tendere.

“Od 1.794 riješena predmeta u 1.100 slučajeva su uvažene žalbe i poništene odluke ugovornih organa. Samo ove godine podnesene su četiri krivične prijave. Od toga je samo jedna vrijedna blizu osam miliona eura”, kaže Amir Pilav, predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi.

Istraživanje portala posao.ba pod nazivom “Korupcija prilikom zapošljavanja” pokazalo je da se u Bosni i Hercegovini posao može kupiti za 1.500 eura mita te da su za njegovo dobijanje presudne veze. Isto istraživanje navodi da ispitanici smatraju kako je korupcija najprisutnija u djelatnostima u državnoj službi. S obzirom na to da pravosuđe nije u dovoljnoj mjeri aktivno po pitanju suzbijanja korupcije, da se ne provodi strategija za borbu protiv koorupcije niti funkcionira državna agencija koja se bavi ovim problematikom, građani ne vide drugi izlaz, ali ni model ponašanja.

EU je zabrinuta nivoom korupcije u Bosni i Hercegovini, jer još nema dovoljno političke volje da se uhvati ukoštac s korupcijom. Korupcija podriva demokratiju, vladavinu prava, ekonomiju, odnosno kompletno društvo. Ispolitizirani javni sektor na svim nivoima otežava borbu protiv korupcije, izjavio je Holger Shredder, šef Sektora operacija delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini.

(Rešad Dautefendić, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!