Klijentelizam u medijima regiona u porastu

08 Mar 2017

Javno saslušanje u Europskom parlamentu na temu „Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje medijske stvarnosti u šest zemalja jugoistočne Europe“

Jučer, 7. ožujak 2017. godine, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u suradnji s Partnerstvom za društveni razvoj održao je javno saslušanje u Europskom parlamentu na temu „Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje medijske stvarnosti u šest zemalja jugoistočne Europe“.
Indeks klijentelizma u medijima (MCI) mjeri rizike klijentelističkih praksi, postojanje takvih praksi, kao i potencijal društva i države za rješavanje pitanja klijentelizma u medijima, kao i drugih pitanja povezanih s funkcioniranjem medijske industrije.

Indeks klijentelizma u medijima 2016. zabilježio je najznačajniji pad u Srbiji i Rumunjskoj u odnosu na mjerenja iz prethodne godine. Hrvatska je značajno ispred Srbije, međutim, ukupna slika u Hrvatskoj se također pogoršala. Mjerenja 2016. godine ukazuju i da je situacija u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji vrlo slična, što ima uporišta i u dinamici političkih aktivnosti u ovim zemljama prethodne godine. Značajno pogoršanje medijske slike, odnosno rizika klijentelizma u medijima, zabilježeno je u Rumunjskoj, što isto tako odgovara stvarnom stanju, odnosno značajnim političkim intervencijama u medije u prethodnoj godini.

Zaključno, klijentelizam i politizacija medija te institucionalni okvir zadužen za medijska pitanja u promatranim je društvima prije pravilo nego izuzetak, te se u svim promatranim društvima može govoriti o zarobljenim medijima, odnosno o medijskoj sceni koja je u značajnom dijelu kontrolirana od strane različitih političkih, gospodarskih i financijskih interesnih skupina.

Ove se godine posebna pažnja kod predstavljanja rezultata mjerenja dala slučaju istraživačkog novinara iz Hrvatske, Dušana Miljuša. Prema dostupnim istražnim podacima i dokumentima, u 2008. godini jedna od najjačih kriminalnih organizacija u Hrvatskoj, poznata po vezama u visokoj politici, pokušala je ubiti Dušana Miljuša. Tom je prilikom teško ozlijeđen, ali je preživio radi „sretnih“ okolnosti i reakcije svjedoka. Unatoč dokazima koji su bili dostupni u to vrijeme, istražni organi i organi gonjenja nisu na odgovarajući način uspjeli postupiti s podacima koji su im bili dostupni te nisu dublje istražili tko je naručio napad. To je rezultiralo neuspjehom cijelog predmeta pred pravosuđem (napadači su pušteni na slobodu). U pokušaju za ponovnim otvaranjem slučaja u 2017. godini, podršku slučaju nisu dala dva novinarska udruženja u Hrvatskoj; tako su ostavila Dušana Miljuša samoga, prepuštenog svojoj sudbini te u povećanoj životnoj opasnosti.

Javnim saslušanjem predsjedala je zastupnica parlamenta Monica Macovei (Europski konzervativci i reformisti). U uvodnom govoru Macovei je naglasila kritičnu potrebu za transparentnošću vlasništva nad medijima: “Trebamo znati tko su stvarni vlasnici medija. Očekuje se da će se to postići u sklopu 5. Direktive o sprječavanju pranja novca, kako bi se postigla potpuna transparentnost vlasništva.”

Parlamentarna zastupnica Željana Zovko (Europska pučka stranka) rekla je da mediji trebaju biti odgovorni građanima, a ne biti političke sluge. Također je napomenula da teško breme etničke podijele u Bosni i Hercegovini te ozbiljno nepostojanje transparentnosti kod dodjele novčanih potpora medijima iz državnog proračuna utječu medijski prostor.

Sabine Zwaenepoel, koordinatorica Centra za ekspertizu vladavine prava i temeljnih prava (DG Near), naglasila je da niti jedna od zemalja nije zabilježila napredak, već je kod nekih zemljama u stvari zabilježeno pogoršanje što se tiče medijskih sloboda. “Mediji su okosnica demokracije. Ipak, mediji koji imaju brnjicu prijetnja su demokraciji. Iz tog razloga trebamo nastaviti u naporima da osiguramo medijske slobode i neovisnost medija”, rekla je Zwaenepoel.

Preporuke su sljedeće:

} Potpuna transparentnost vlasništva nad medijima, s posebnim naglaskom na stvarno vlasništvo, prvi je prioritet za političke intervencije u promatranim zemljama, koju moraju rješavati sve buduće politike koje uređuju medijski prostor.

} Kod rješavanja transparentnosti vlasništva nad medijima, postoji hitna potreba za tim da se riješi pitanje političke kulture u kojoj pobjednik na izborima dobiva potpunu kontrolu nad javnim medijima kao svojevrsnu nagradu.

} Sveobuhvatni registri vlasništva nad medijima, financijska i materijalna potpora dodijeljena medijima, subvencije, te deklarirani interesi onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim politikama moraju biti dostupni u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima.

} Kriteriji dodjele potpora medijima moraju biti temeljeni na univerzalnim načelima, a sustav pravne zaštite potencijalnih korisnika potpora iz javnih izvora mora biti popraćen jakim mehanizmima odgovornosti i omogućiti pravo na žalbu svim zainteresiranim stranama.

} Marketinški kapital (ulaganja u oglašavanje, iz javnog sektora) koji se plasira u medije i marketinške agencije, pogotovo iz javnih poduzeća, javnih institucija i političkih stranaka, mora biti vidljiv kontrolnim mehanizmima, a podaci moraju biti dostupni javnosti u realnom vremenu.

} Sustavi zaduženi za zaštitu medijskih sloboda, temeljnih prava novinara kao i medijske etike, moraju se ojačati te se njihovi kapaciteti moraju izgraditi s posebnom pažnjom posvećenom promoviranju i zaštiti univerzalnih principa koji usmjeravaju medijske slobode i temeljna prava.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE, financiranog iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF). Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) iz Srbije.

(fairpress.eu)

Podelite ovu stranicu!