Skip to main content

Kanjiža: Izbeglice dolaze i odlaze

Autonomija 13. авг 2015.
5 min čitanja

Privremeni prihvatni centar, „odmorište pod šatorima” u kanjiškom naselju Vašarište od juče je jedino i prvo mesto u Kanjiži na koje se upućuje stotine migranata odnosno izbeglica, uglavnom iz Sirije. Lokalno stanovništvo bilo je uznemireno i nezadovoljno zbog toga što su oni zauzeli plato autobuske stanice u centru grada, ali je sada njihovo konačište, uz prisustvo policije, preseljeno, mirno, bez ikakvih incidenata. U kampu na Vašarištu trenutno se nalazi oko 300 nevoljnika.

– Iz razgovora sa građanima Kanjiže saznao sam da im je smetalo to što su se migranti “smestili” usred centra grada, čime je, kako kažu, poremećen svakodnevni mir. Sada je za pridošlice organizovan autobuski prevoz direktno do Vašarišta. Onog trenutka kada kamp bude potpuno preseljen, i higijenski i na svaki drugi način uređen i opremljen, siguran sam da će se građani Kanjiže umiriti – rekao je za “Autonomiju” zamenik Pokrajinskog zaštitnika građana Stevan Arambašić, koji je povodom povećanja broja migranata na severu AP Vojvodine nedavno posetio Kanjižu.

Pokrajinski ombudsman– Ti nesrećnici dolaze, prolaze i odlaze, oni su tu samo po danu, čim padne noć kreću dalje… Stiče se utisak da su čitavom tom situacijom s migrantima nezadovoljni uglavnom pojedinci! Jer, taj svet, koji je pobegao od nevolje i rata, u najvećem broju slučajeva dolazi s novcem, koje ostavlja u pekarama, prodavnicama, restoranima, hotelu i drugim mestima… Od humanitarnih organizacija migranti uzimaju samo vodu! Među njima ima mnogo intelektualaca! A to što je prljavo i što su neki prostori pretvoreni u javni toalet – to nije njihova greška već komunalnih službi. Svi ljudi imaju fiziološke potrebe, a u nedostatku toaleta svaki čovek bi se tako ponašao! Lokalno stanovništvo se plaši zaraze i brine za bezbednost, pogotovo što je u pitanju mala sredina kakva je Kanjiža, u kojoj građani nisu navikli na velike fluktuacije. Čitava situacija je, i to je razumljivo, za njih veliki šok, pogotovo ako uzmemo u obzir da azilanti govore nepoznat jezik i imaju drugačije navike. Ne treba međutim smetnuti sa uma da lokalno stanovništvo najviše sluša vesti iz Mađarske, gde se stvara još veća panika, između ostalog i ta da migranti sa sobom donose zarazne bolesti – kaže Arambašić.

On, međutim, navodi da je razgovarao sa zdravstvenim radnicima u Kanjiži i da se migranti obraćaju za pomoć, ali da nije bilo niti jednog slučaja zarazne bolesti.

– Od lekarke dr Marije Buš saznao sam da se najčešće žale na tegobe poput dehidracije, rana zbog dugog hodanja, žuljeva, bolova u mišićima, umora, opšte iscrpljenost – veli Arambašić.

Lekari ispisuju recepte, a migranti kupuje lekove u apoteci – Fond za zdravstvo priznaje troškove. Po rečima Arambašića, odnos zdravstvene službe prema pridošlicama vrlo je korektan. Na žalost, ne postoje podaci o tome da li su migranti prošli postupke imunizacije u svojoj ili u nekoj od usputnih zemalja, a sa medicinskog stanovišta veliki problem predstavlja i ograničen kapacitet lokalne medicinske službe, kao i referentnih bolnica.

Cilj posete zamenika ombudsmana bio je da se utvrdi u kojoj meri su lokalna samouprava i ostali nadležni organi, ustanove i organizacije u Kanjiži, u mogućnosti da obezbede ostvarivanje prava migranata koja su im zagarantovana međunarodnim dokumentima i domaćim propisima. Posebna pažnja posvećena je ostvarivanju prava na pravnu pomoć i prevodioca, kao i na zdravstvenu zaštitu. Zamenik Arambašić razgovarao je kako sa migrantima, tako i sa predstavnicima kanjiške policije, doma zdravlja, Crvenog krsta, Centra za socijalni rad i lokalne samouprave.

Policija

Predstavnici policije obavestili su zamenika ombudsmana da preko 90 odsto migranata dolazi iz Sirije i da većina njih, najčešće sa porodicama, beže od rata i vojne obaveze i to prvenstveno put Nemačke i Švedske. Dnevno u Kanjižu pristiže od 700 do 1.000 migranata, najčešće popodnevnim i večernjim autobusima. Tu se obično zadržavaju oko 12 sati, a potom noću organizovano, u kolonama od po nekoliko stotina, po ulicama i asfaltnim putevima kreću ka granici sa Mađarskom, što predstavlja izuzetan bezbednosni rizik. Od početka 2015. godine policija u Kanjiži je procesuirala 6.072 lica na putu ka Evropskoj Uniji, od kojih je njih 2.991 bilo i u postupku readmisije. U postupanje su uključeni i tužilaštvo i pogranična policija. Tokom postupka se porodice ne razdvajaju. Svako postupanje po osnovu Zakona o stranicma vodi se kao posebna mera, te je u tom smislu u Kanjiži tokom 2015. godine doneto ukupno 21.126 mera. Poređenja radi, na nivou cele Srbije ove godine je donešeno ukupno 74.086 mera, dok je prošle godine u Kanjiži u postupcima prema strancima i licima iz readmisije obrađeno ukupno 1.278 lica kojima je izrečeno ukupno 868 mera.

U izveštaju Arambašića iz Kanjiže se, između ostalog, kaže da je lokalna samouprava, zajedno sa ostalim organima, ustanovama i organizacijama koje je on posetio, zabrinuta prvenstveno iz dva razloga: izgradnja ograde na granici sa Mađarskom usporiće prelazak migranata u ovu zemlju i povećati broj onih koji se zadržavaju u pograničnim opštinama. To bi, po njima, moglo dovesti do porasta tenzija između lokalnog stanovništva i migranata, a što bi opet dovelo do narušavanja bezbednosne situacije u ovim opštinama. Bez obzira na to što se ovi ljudi stalno menjaju, zbog toga što se u mestu ne zadržavaju ni 24 sata, građanke i građani Kanjiže njihovo prisustvo doživljavaju kao konstantnu bezbednosnu pretnju

prihvatiliste-kanjiza
Prihvatni centar Vašarište (foto: RTS)

Građanke i građane Kanjiže najviše brine to što u mestu ne postoji javni toalet. Veliki razlog za zabrinutost predstavlja i predstojeća zima i činjenica da je migrantima potrebno obezbediti adekvatne elementarne uslove za boravak i održavanje lične higijene.

Apel

Zamenik ombudsmana Arambašić posetio je prihvatni centar Vašarište. Tamo se susreo sa predstavnicima Komesarijata za izbeglice koji su angažovani i u prihvatnom centru u Preševu, a koji su došli da pomognu u uspostavljanju prihvatilišta u Kanjiži. Na toj žicom ograđenoj lokaciji, na ulazu u Kanjižu prema Horgošu, za sada postoji jedan veliki šator u kom može privremeno da se skloni oko 300 osoba, jedan manji koji može da posluži kao sanitet, kao i jedan stari kontejner sa dva toaleta. Iz lokalne samouprave dobijena su uveravanja da će ovo prihvatilište biti potpuno osposobljeno u najkraćem roku i da će u njemu biti pijaće vode, sanitarni čvor i veza sa centrom grada.
Sve nadležne službe u Kanjiži poslale su apel pokrajinskim i republičkim organima da učine sve što je u njihovoj nadležnosti kako situacija u vezi sa migrantima u pograničnim opštinama na granici sa Mađarskom ne bi prerasla u humanitarnu krizu.

Nadležnima u Kanjiži od prošle nedelje pomažu i dva prevodioca za arapski jezik koje je obezbedila jedna međunarodna humanitarna organizacija. U opštini je uspostavljen lokalni Savet za migracije, a ovih dana bi u zgradi policije trebalo da proradi i lokalna kancelarija za migrante u kojoj bi im tokom 24 časa bile dostupne usluge pravne pomoći, prevodilaca, zdravstvene i socijalne zaštite i humanitarne pomoći.

Lokalni Crveni krst smatra da humanitarna situacija u Kanjiži za sada ipak nije toliko alarmantna i tvrde da je ona rezultat nemara lokalne sredine u istoj meri koliko i sve veći broj migranata i svega drugog što ta činjenica za sobom nosi.

Branislava Opranović (Autonomija)