Kako se bira papa?

12 Feb 2013

Nasljednik Benedikta XVI. i 266. papa u povijesti Katoličke crkve birat će se na konklavi - zasjedanju kardinala u Sikstinskoj kapeli u kojoj bi se o novom poglavaru Katoličke crkve trebalo glasovati u ožujku

Tijekom dvije tisu?e godina svoje povijesti, Katoli?ka crkva je u više navrata mijenjala na?ine izbora pape sve dok nije postignut dogovor o sadašnjem obliku konklave. U Evan?elju ništa to?no ne govori o na?inu na koji bi se trebao izabrati nasljednik Svetog Petra.

Kardinali ulaze u konklavu (cum clave – pod klju?em) najranije 15 a najkasnije 20 dana od smrti ili dobrovoljnog odlaska pape. Kardinali ulaze u Sikstinsku kapelu ?ija se vrata zatvaraju i zaklju?avaju. Jednom kada konklava zapo?ne, kardinali jedu, glasaju i spavaju unutar ograni?enog podru?ja sve dok novi papa nije izabran. Kardinali nemaju nikakav kontakt s vanjskim svijetom – osim u hitnim medicinskim slu?ajevima. Iz njihovih prostorija uklonjeni su svi televizori i radio-aparati, nema novina ni telefona.

U konklavu iz ‘vanjskog svijeta’ mogu u?i samo dva doktora i sve?enici koji mogu saslušati ispovijesti na raznim jezicima, te osoblje koje se brine za hranu i ?iš?enje. Svi oni moraju položiti prisegu da nikada ništa što vide ili ?uju u konklavi ne?e ispri?ati.

Kardinali nemaju pravo glasovati sami za sebe i moraju dati prisegu da ?e poštivati tajnost glasovanja i prihvatiti rezultat glasovanja. Trenuta?no je u Katoli?koj crkvi 203 kardinala iz 69 zemalja, od kojih je 121 mla?i od 80 godina. Pravila konklave promijenjena su 1975. godine kako bi se isklju?ili svi kardinali stariji od 80 godina a maksimalni broj kardinala u konklavi tada je ograni?en na 120.

Najvažniju ulogu tijekom konklave ima kardinal poznat kao ‘camerlengo’. Njegov je posao da nadzire cijeli izborni proces tijekom kojeg kardinal tajno raspravljaju o zaslugama pojedinih kardinala. U teoriji ništa ne sprije?ava bilo kojeg krštenog katoli?kog muškarca da bude izabran za papu, ali gotovo je sigurno da ?e za papu biti izabran jedan od kardinala.

Vatikan govori o tome kako kardinale vodi ‘Duh Sveti’, ali iako je otvorena kampanja zabranjena, izbor pape vrlo je ?esto politi?ki proces i kardinali sklapaju saveze i lobiraju za svoje kandidate. Izbor pape vodi se u tajnosti i jedinstven je u modernom svijetu. Glasovanje se odvija u Sikstinskoj kapeli, dva puta ujutro i dva puta poslijepodne. Listi?i se spaljuju a kardinal je izabran za novog papu ako dobije dvije tre?ine glasova.

Da je papa izabran potvr?uje dimni signal iz dimnjaka Sikstinske kapele. Ako je dim crn, kardinali nisu izabrali papu. Ako je pak bijeli i ako odjeknu zvona s bazilike svetog Petra, to je znak da je Katoli?ka crkva dobila novog poglavara. Boju dima odre?uju kemikalije koje se miješaju s papiri?ima s imenima kardinala i bacaju u pe?.

U slu?aju da je papa izabran, doajen kardinala odmah pita izabranog prihva?a li izbor. Ako on prihvati, odmah postaje papa te zatim bude upitan koje je ime izabrao za svoj pontifikat. U 20. stolje?u bilo je osam konklava, a trajale su od dva dana 1939. i 1978., do pet dana 1922. Prosje?an broj glasovanja potrebnih da se izabere papa bio je osam. Konklava na kojoj je 19. travnja 2005. izabran kardinal Ratzinger po?ela je dan ranije.

Na kraju pontifikata dotadašnjeg pape te prije po?etka konklave uništavaju se prsten ribara i papinski pe?at. Stari ritual koji obilježava prijelazno razdoblje izme?u dva pontifikata – uništavanje prstena ribara i pe?ata, prakti?na je mjera onemogu?avanja falsificiranja papinskih dokumenata a ujedno i simbol okon?anja pontifikata odre?enog pape.

Nakon bijelog dima iz Sikstinske kapele te zvona bazilike svetog Petra, a potom i svih crkava u Rimu, s balkona bazilike svetog Petra izbor novoga Pape, s ?uvenom izrekom ‘Habemus Papam’, objavljuje se. Javnosti se tada otkriva ime novog pape, a on se tada pojavljuje pred vjernicima. Nakon nekoliko rije?i, nova papa ?e dati tradicionalni blagoslov Urbi et Orbi (Gradu i svijetu) i novi pontifikat ?e po?eti.

(Tportal)

Podelite ovu stranicu!