Kako je Slovačka postala europsko ekonomsko čudo?

30 Jul 2012

U nedostatku drugih kandidata, Slovačka polako postaje, pomalo i usprkos samoj sebi, nenadani ekonomski model eurozone. Primjer nije besprijekoran, no trenutno nema boljeg

Slova?ka je zemlja koja tek rijetko dolazi pod pove?alo europske javnosti. Naime, kao bitno sjedište automobilske industrije Europe (otud i nadimak ‘europski Detroit’), Slova?ka je povremeno pohvaljivana, zbog kontinuiranog ekonomskog rasta, no istovremeno i još redovitije kritizirana, zbog nedovoljnog suzbijanja nezaposlenosti, zbog slabe kupovne mo?i te zbog primanja koja su tek nešto iznad neoptimisti?nog gr?kog prosjeka.

Ta se marginalna pozicija u širem kontekstu eurozone (Slova?ka je ?lanica od 2009) posebice mogla osjetiti krajem prošle godine kada je jedina odbila potpisati sporazum o novom financijskom paktu. Takva reakcija, posve neprihvatljiva europskim krugovima koji su lansirali fond kao ekspresnu požarnu mjeru za zauzdavanje krize eura, dovela je do pada konzervativne vlade Ivete Radicove i do novih izbora.

Sporazum je u me?uvremenu naravno usvojen, održani su novi izbori, a Slova?ka je, sa svojih 5,4 milijuna stanovnika, ubrzo izašla iz uskog fokusa ‘sveeuropskih’ interesa.

No unutar nove serije ekonomskih crnih prognozi iz Španjolske (i kontinuirano, onih iz Gr?ke), pri?a o slova?kom ekonomskom bumu nanovo zadobiva pažnju. Tako je Le Monde objavio analizu pod naslovom ‘Može li Slova?ka, nekadašnja crna ovca eurozone, održati svoj ?udesni ekonomski rast?’ koja zapo?inje nizom krajnje neuobi?ajenih statisti?kih plusova.

Naime, ?ak i unutar ekonomske krize koja je bitno oslabila doma?u proizvodnu industriju, Slova?ka bilježi rast proizvodnje od dva posto u svibnju te 10,8 posto godišnje. Na europskoj razini, njen rast je 2,5 posto iznad prosjeka. Svakako je zanimljivo kako se podaci, koji se nisu bitno izmijenili od prošle godine, sada posve druga?ije interpretiraju u vremenu u kojem eurozona o?ajni?ki traži iole svjetliji primjer, a Slova?ka ne prijeti blokadom europskih ugovora.

Tako se primjerice kao pozitivan faktor isti?e da je Slova?ka ve? dosegla skoro 70 posto europskog prosjeka u životnom standardu, iako joj se ista stvar predbacivala prošle godine. U nedostatku drugih kandidata, Slova?ka tako postaje, pomalo i usprkos samoj sebi, nenadani ekonomski model eurozone.

‘?esto su nas smatrali crnom ovcom Europe! A sada smo dobar uzor’, izjavio je Juraj Karpis, analiti?ar u Institutu ekonomskih i društvenih studija u Bratislavi. Dopisnik za Financial Times, Jan Cienski, još preciznije poentira željenu tezu o novom svijetlom primjeru Slova?ke: ‘Sve u svemu, euro se drži garancijom stabilnosti, posebno za investitore.’

U ime kakve-takve objektivnosti, istaknuto je i nekoliko slabosti. Naime, proizvodnja automobila i flat screen televizora za europsko tržište je istovremeno i prednost i slabost doma?e ekonomije.

Novi premijer Robert Fico istaknuo je da želi smanjiti javni deficit sa sadašnjih 4,8 na tri posto, dok je najava o podizanju poreza za velike industrije do?ekana s manje entuzijazma zbog strahova iz ekonomskih krugova da bi mjera mogla obeshrabriti investitore. Iako je stopa nezaposlenosti smanjena na 14 posto (u isto?nim regijama iznosi oko 30 posto), doma?u javnost s pravom zabrinjava neugodna politi?ko-ekonomska klima Europe te se manje zanosi pri?ama o ‘?udesnom ekonomskom rastu’.

‘Ako se dužni?ka kriza ne popravi, ne?emo mo?i pokrenuti ekonomiju. Iako nismo direktno vezani na Gr?ku, ono što se tamo doga?a ima jak psihološki efekt. Nema više povjerenja. Nesigurnost vezana uz vanjske okolnosti je prejaka’, tvrdi Renata Konecna, direktorica monetarnog odsjeka u središnjoj banci.

(Joško Tomasovi?, Tportal)

Podelite ovu stranicu!