Kako ‘ispiti’ Tita i Jovanku

02 Sep 2017

Slovenci prodaju pivo 'Tito' i 'Jovanka', a u bivšim republikama SFRJ raspravlja se o brendiranju Titovog imena

Unato? brojnim mišljenjima da je ime Josipa Broza Tita brend koji treba unov?iti, takvih je pokušaja na podru?ju bivše Jugoslavije ili bilo malo ili su zamrli.

Ja?i odjek u regiji po?etkom kolovoza u tome je ostvarila slovenska Pivara Komunajzer – što zna?i ‘stari komunist’ – ?ije je ime odjeknulo u regiji nakon što je na Facebooku objavljena fotografija njenog piva ‘Tito’ i ‘Jovanka’ na policama jedne trgovine.

Nije trebalo dugo da se i u toj bivšoj republici bivše SFRJ otvori mini rasprava je li dozvoljeno na taj na?in komercijalizirati, odnosno ‘uzdizati’ vode?e osobe bivšeg sustava, pogotovo jer u Sloveniji nije dozvoljeno imenovanje novih ulica i trgova po bivšem jugoslovenskom predsjedniku.

Buntovni?ki interes mladih Slovenaca

Tako i u ovoj, kako se ?esto doživljava, ‘najeuropskijoj’ bivšoj republici SFRJ, ponekad dolazi do ‘spoticanja’ o Tita.

Percepcija Tita i Jugoslavije te njegove povijesne uloge i mjesta koje mu treba ‘dati’ razlikuje se kako me?u državama, tako i unutar njihovih društava.

U Sloveniji, kaže slovenski analiti?ar Miha Kova?, za Tita je interes oživio prije nekoliko godina, kada je izašla knjiga Jože Pirjevca Tito i drugovi.

Kova? kaže da je to bio jedan od najve?ih bestsellera u Sloveniji u posljednjih desetak godina, a njegov je dojam da ju je kupovala uglavnom starija generacija.

No, odjeknula je i me?u mla?om populacijom. Njihov interes za Tita, kaže, proizlazi iz bunta.

“Ovo što ja nekih posljednjih godinu-dvije primje?ujem uglavnom je to da i neki mla?i ljudi imaju ve?i interes za Titom i to uglavnom zbog, ja bih rekao, nezadovoljstva sa stanjem stvari u Sloveniji i zbog kontriranja onim politi?arima na desnici koji Tita demoniziraju, da tako kažem. Tako da imate starije ljude i ono što je novo da je neka mla?a generacija zainteresirana za Tita”, kaže Kova?.

Unato? tome, Kova?u se ?ini da Tito u Sloveniji zapravo nije dio politi?kog diskursa i da ga u politici više-manje nema.

Jakovina: Hrvati najnapetiji i najosjetljiviji

No, ako ga nedostaje u slovenskoj politici, ima ga napretek u politici južnog susjeda – u Hrvatskoj. Narodi u regiji op?enito su, kaže hrvatski povjesni?ar Tvrtko Jakovina, na razne bizarne na?ine optere?eni prošloš?u – neke bivše republike tako, kaže, odlaze u srednjovjekovlje pa ?ak i u antiku, dok su neke bliže problemima 20. stolje?a.

No, Hrvati su, smatra, me?u najnapetijima i najosjetljiviji što se ti?e prošlosti te se najteže nose s 20. stolje?em – a to zna?i, pojašnjava, odnosom Hrvata i Srba, odnosno Jugoslavijom i Titom kao onim koji je najpogodniji za unutarhrvatske borbe.

“Tako da se meni ?ini da je Tito u Hrvatskoj najživlji od simbola prošlosti jer nigdje drugdje se na takav na?in ne vode dnevne politi?ke rasprave i on nigdje drugdje još nije aktivni i živi politi?ar kao što je to u Hrvatskoj ili u stupnju u kojem je to u Hrvatskoj. Pa bih onda rekao da i ovo pivo u Hrvatskoj ne bi imalo mogu?nosti da se proizvede, a da ne bi bilo shva?eno kao ultraprovokacija”, kaže Jakovina.

Komentiraju?i percepciju Tita iz perspektive politike i naroda, Jakovina kaže da su politi?ke elite odraz puka, a puk nije naro?ito sofisticiran što se ti?e i prošlosti i drugih stvari te se radi o odrazu.

“Problem je kad imate elite koje su presli?ne prosjeku puka – takva elita ne može voditi društvo naprijed, takva elita uvijek održava nekakvo postoje?e stanje ili nekakav konsenzus. To je hrvatski problem pa je to problem koji se reflektira i u odnosu prema prošlosti”.

‘Teško je brendirati živu osobu’

Hrvati, kaže Jakovina, nisu dovoljno prakti?ni u vezi Tita, iako ideja prodaje brenda nije zamrla.

“Ali teško ?ete brendirati živu osobu, a Tito je u Hrvatskoj još uvijek živ i to je problem – Tito nije postao povijesna figura. Kad bi Hrvati imali relaksiran odnos prema prošlosti i shvatili da je on 37 godina mrtav, kad bi shvatili da se na tome može zaraditi, kad bi shvatili što je sve zna?ilo Titovo razdoblje, onda bismo se mogli pomaknuti negdje naprijed, pa i zara?ivati na Titu i o njemu razmišljati kao o povijesnoj figuri”.

U BiH, kaže povjesni?ar Husnija Kamberovi?, po pitanju Tita jedinstvenog stava nema – me?u Hrvatima nema mnogo pozitivnog, a me?u srpskim stanovništvom, pogotovo otkad je, kako kaže, na djelu revizija antifašisti?kog pokreta i pokušaji da se ?etni?ki pokret nametne kao nacionalni antifašizam u Drugom svjetskom ratu, vlada uglavnom podijeljenost.

No, me?u muslimanskim stanovništvom, smatra, na njegovu vladavinu i doba socijalizma gleda se uglavnom pozitivno, osim me?u onima koji su na neki na?in bile žrtve režima.

“Mislim da je to rezultat i ?injenice da je Bosna u vremenu socijalizma ipak doživjela i vrlo važne iskorake u modernizaciji, da se ona ipak nešto normalnije razvijala, nego što je to bilo prije ’45. godine i da mnogi se i Tita sje?aju i na njega gledaju kao jednu pozitivnu pri?u u bosanskoj istoriji. Dakle, i zbog razvoja Bosne koji je bio u tom vremenu socijalizma i zbog ?injenice da se Bosna afirmirala kao ravnopravna ?lanica jugoslavenske federacije. I s druge strane, muslimani u Bosni su u to Titovo vrijeme ipak dobili status nacije, što nije bio slu?aj prije toga”.

Kamberovi?: BiH snažnija i suverenija u SFRJ nego danas

Takvoj percepciji je doprinijelo i ratno razaranje 90-ih te negativna društvena, ekonomska i politi?ka atmosfera koja ?ini da se, iako ne posve opravdano, na vrijeme socijalizma gleda kao na puno bolje, sigurnije i lakše.

“Ima i stvarnih argumenata koji se mogu istorijski dokazivati da je Bosna bila puno razvijenija, odnosno da je na neki na?in bila puno stabilnija i snažnija – ja bih ?ak rekao da je bila puno autonomnija ili suverenija – u vrijeme Tita i u vrijeme socijalizma, kad nije bila neovisna država, nego je bila samo ?lanica jugoslavenske federacije”.

U Srbiji je, kaže povjesni?ar Milivoj Bešlin, odnos prema Titu dominantno negativan – razli?ite vrste negacije jugoslavenske povijesti, kaže, koncentrirane su na Titovu osobu.

“Srbi su se nekako uvek više identifikovali sa Jugoslavijom, na kraju krajeva i [Slobodan] Miloševi? je agresivne ratove vodio pod izgovorom o?uvanja nekakve Jugoslavije. U Srbiji je taj negativan odnos prema jugoslovenskoj prošlosti koncentrisan pre svega na samog Tita, gde je on još od 90-ih godina proglašen za ‘srboždera’, neprijatelja srpskog naroda itd., i gde se danas sistematski svi protagonisti istorije 20. veka koji su se u nekom trenutku našli nasuprot Titu, smatraju pozitivnim li?nostima i delom panteona srpske istorije. Tako je mogu?e da se i Draža Mihailovi?, i Milan Nedi?, i Aleksandar Rankovi?, dakle ljudi potpuno razli?itih ideoloških orijentacija, na?u kao ljudi koji su na toj pozitivnoj strani istorije jer su se u odre?enom istorijskom trenutku našli u opreci sa Titom”, kaže Bešlin.

Razloga takvoj percepciji Tita, kaže, ima više, no prije svega zbog toga što se uz Tita vezuje koncept decentralizacije Jugoslavije – sprje?avanje bilo ?ije, pa i srpske dominacije – te koncept autonomije pokrajina.

Srbija: Tito kao personifikacija neželjenih promjena

“Sve to nije bez osnova – nikada se ona ve?inska Srbija nije pomirila sa suštinski federalizovanom Jugoslavijom u drugoj polovini 60-ih i u 70-im godinama, nikada se ve?inska Srbija nije pomirila sa širokom autonomijom pokrajina, a Tito je negde bio personifikacija tih evolucionih promjena kroz koje je Jugoslavija prolazila”.

Ipak, postoje zapravo dva narativa – onaj ve?ine medija, dominatne nacionalisti?ke ideologije i intelektualne elite i onaj ‘obi?nih’ ljudi, koji se Tita i Jugoslavije sje?aju kao vremena pristojnog života s daleko manje kriminala i korupcije. Taj drugi je pozitivni narativ u kojem je Tito ve? ‘brendiran’.

“Pa kad dolazite, recimo, na neki vašar u Srbiji na?i ?ete kalendare, fotografije i šolje sa Titovim likom, ali i sa nekim drugim li?nostima koje su bile suprostavljene Titu, recimo Draža Mihailovi? ili neki drugi”.

 Socijalisti?ka prošlost kao marketinški potez

Voditelj prodaje male pivovare “Komunajzer”, Bor Koprivnik, kaže kako njima politika nije ni na kraj pameti. Smišljali su imena biznis i svoja ?etiri craft piva te odlu?ili iskoristiti ono što je poznato i pogodno za promociju u Sloveniji i na Balkanu, pa je tako marketinški dekor na njihovim promocijama pionirska uniforma i sli?no.

Radi se, kaže, o marketinškom potezu. Na raspravu koja se podignula u dijelu javnosti nakon objave fotografije, kaže kako su reakcije ipak uglavnom izostale i takve su da njima raste broj narudžbi, a zovu ih i iz Hrvatske, BiH, Srbije: “Ništa posebno, ljudi su u Sloveniji primili pivo vrlo dobro, ali ima tu par procenata ljudi koji ne vole šta je bilo prije. Ali to je njihova stvar, to nije naša stvar – mi prodajemo pivo, mi imenujemo tko pije dobro pivo i tko pije slabo pivo”.

Što dublja agonija, to ja?i mit

Tito ?e u BiH, smatra Kamberovi?, ostati brend – u Sarajevu još uvijek glavna ulica nosi njegovo ime, a tu je i kultni kafi? “Tito” gdje se okupljaju mladi ljudi koji kada tu dolaze još uvijek osje?aju da sama rije? Tito nešto zna?i.

“Nisam siguran da ?e se, barem kada je Bosna u pitanju, neka pozitivna uloga koju je Tito imao ovdje mo?i jednostavno tako prekrižiti i meni se ?ini da što god se društvena, politi?ka i ekonomska agonija bude više produbljivala i nastavljala, da ?e se vra?anje Titu i percepcija Tita kao neke pozitivne, gotovo mitske pri?e, sve snažnije razvijati”.

Istovremeno, bošnja?ki politi?ki lideri, kaže, nemaju tako pozitivnu sliku kao što je ona narodna, jer nacionalnim liderima, smatra, ne odgovara pozitivna pri?a o socijalisti?kim liderima i Titu pogotovo, jer to na neki na?in delegitimira njihovu nacionalnu liderski poziciju.

“Svaka pri?a o Titu nužno u sebi sadrži tu neku sliku ne nacionalnih lidera, nego internacionalnu sliku jednog politi?kog lidera i delegitimira savremene nacionalne elite koje uvijek govore samo u ime jedne nacije i onda pozitivna pri?a o Titu ne ide njima u prilog”.

(Tomislav Šoštari?, Al Jazeera / Foto: Facebook Komunajzer)

Podelite ovu stranicu!