Kako Hrvate vide komšije?

19 Jun 2012

Hrvati su kulturni, ispolitizovani, gostoljubivi, radni, ratoborni, distancirani, miroljubivi i lenji. Takvo mišljenje o njima imaju građani država nastalih na području bivše Jugoslavije, pokazuje jedno istraživanje

Profesor Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih nauka povod za istraživanje o stereotipovima među narodima sa područja bivše Jugoslavije pronašao je u činjenici da se vrlo malo radova objavljenih do sada bavi međusobnom percepcijom država na prostoru nekadašnje Jugoslavije, pa tako i imidžom Hrvatske u susednim zemljama. Pored toga, on je tražio i odgovore na pitanja jesu li Hrvati u očima suseda regionalni lider, kulturan i napredan narod ili se Hrvati doživljavaju kao lošiji i slabiji od sebe kao i koliko su se međusobni stereotipovi promenili od onih predratnih, pa i istorijskih.

Najpozitivnije u Makedoniji, najnegativnije u Srbiji

„Kada govorimo o imidžu Hrvatske u susednim državama, on je, s jedne strane, zbir svih onih posledica koje nam je ostavio rat, a s druge strane života kroz proteklih 70 godina. I na kraju nazora, stvorenih na osnovu izveštavanja medija u poslednjih deset, dvadeset godina, kako onih u susednim državama, tako i hrvatskih medija jer se oni dosta prate u regionu“, ističe prof. Skoko.

Imidž Hrvatske je, pokazuje nekoliko istraživanja sprovedenih u poslednje vrijeme, daleko pozitivniji nego što to smatraju i analitičari i građani. Najpozitivniji je u Makedoniji a, očekivano, najnegativniji u Srbiji s kojom je Hrvatska bila u ratu. Međutim, iako je na prvom mestu asocijacija na ratna zbivanja, već na drugom ističu se njene lepote, privredna razvijenost, dobri putevi, kulturna baština, itd. Ako se posmatra to da li je Hrvatska model za približavanje evro-atlantskim integracijama, u Srbiji je kao takvu ne vide, ali je ta percepcija izražena u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Za Slovence lenji

Uporede li se istraživanja o tome kako Hrvati vide svoje susede, onda najbolju sliku imaju o Mađarima, Italijanima i Austrijancima, dok je nešto lošija slika bila o Slovencima zbog graničnog spora u Savudriji. Hrvati, međutim, priznaju Slovencima da su napredniji u privredi i demokratiji. Što se tiče Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj se na nju gleda kao na simpatičnu zemlju u kojoj nema stresa, koja je poznata po gastronomiji i humoru, ali to pokazuje, „kako BiH ne gledamo kompleksnije, ne doživljavamo je politički“, ističe Skoko.

Srbi misle da su Hrvati genocidni, ratoborni, ispolitizovani, ali i kulturni i distancirani. Zanimljivo je da svi narodi, izuzevši Slovence, u značajnijoj meri smatraju da su Hrvati radni, a jedino su slovenački ispitanici visoko rangirali tezu da su Hrvati lenji. Vice versa, Hrvati najčešće percipiraju Srbe kao ratoborne, nacionaliste, agresivne i domoljubne. Za Hrvate su Bošnjaci vrlo religiozni, a odmah potom gostoljubivi, konzervativni, duhoviti, tradicionalisti i veseli ljudi.

Hrvati pre svega kulturni

I ovo je istraživanje dobrim delom potvrdilo ona prethodna u kojima ispitanici kao najpozitivniju karakteristiku Hrvata navode da su kulturni. Reč je o stereotipu, naglasio je prof. Skoko, koji je prisutan stotinak godina kako među intelektualcima tako i među građanima susednih naroda. „Hrvati su kulturan narod, ali su, navodi se uz taj stereotip, i dosta ispolitizovani, uštogljeni, pa i hladni“, rekao je Skoko. Moglo bi se reći da je na istoku percepcija Hrvatske: ona je razvijena, donosi kulturu sa Zapada, ali je pomalo uštogljena prema Balkanu.

Sve manje rezerve

Proteklih decenija na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka merila se tzv. socijalna distanca. Utvrđeno je da se ona sa protekom rata i svih konflikata, smanjuje, jer je pre 20, pa i 15 godina ona bila naročito izražena prema građanima srpske nacionalnosti, ali se poslednjih godina drastično smanjuje. Naravno da se još uvek beleži, ali ako se to uporedi s nekim drugim evropskim narodima koji su međusobno ratovali, to i nije tako naglašeno.

„Generalno govoreći, Hrvatska dosta blagonaklono gleda na ostatak sveta, a žalosno je što šačica huligana napravi takve incidente, koji prenose sliku na celi narod“, kazao je prof. Skoko podsećajući na incidente sa fudbalskim navijačima u vezi sa učešćem tamnoputih fudbalera na domaćim ili međunarodnim susretima.

Zaključno, iz ranijih kao i recentnih istraživanja koje je sprovodio prof. Božo Skoko, očigledno je da su neki stereotipovi na prostorima bivše Jugoslavije prisutni vekovima. Činjenica je da stereotipovi uvek dobijaju na važnosti uoči i tokom ratnih sukoba, pa će biti potrebno dosta vremena da jedni druge razuverimo da smo drugačiji od one slike koje su formirale predrasude.

(Gordana Simonović, Deutsche Welle)

Podelite ovu stranicu!