Jezik oplemenjuje i osvaja slobode

26 Oct 2013

U Ljubljani je promoviran Pravopisni priručnik bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s osnovama gramatike

U Međunarodnom centru u Ljubljani promoviran je Pravopisni priručnik bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s osnovama gramatike. Cilj ove knjige, prve ovakve vrste, namijenjene svim uzrastima, različitih nivoa i znanja i svim građanima Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, jeste da omogući stjecanje, usvajanje i utvrđivanje osnovnih znanja o ova tri jezika, kao i da se učenjem i čuvanjem jezika naroda u Bosni i Hercegovini ističe značaj njegovanja jezičke kulture, bogate bosanskohercegovačke tradicije i nacionalne baštine na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

“Pitanje jezika je, nažalost, u znatnoj mjeri ideologizirano, u njemu dominira simbolička, a ne komunikacijska funkcija, jer je govornicima važno da tom jezičkom posebnošću istaknu neki svoj ideologitet”, kazao je jedan od autora knjige, Hadžem Hajdarević iz Instituta za jezik u Sarajevu.

‘Zapuštena’ dijaspora

Priručnik je promoviran među dijasporom u nekoliko evropskih zemalja, a što se tiče promocija u Njemačkoj, Švedskoj i u Sloveniji Hajdarević kaže da su “pitanja bila primjerena mjestu gdje se održavala promocija”.

“U Švedskoj je izučavanje maternjeg jezika – i bosanskog, i hrvatskog, i srpskog, i svih drugih jezika – regulirano kroz redovno školovanje, u Njemačkoj kroz dopunsku nastavu, dok je u nekim drugim državama to drugačije ili uopće nije riješeno. Tu nastaju određeni problemi, pa se jeziku prilazi više sa ideološko-političkih, nego sa realnih pozicija”, rekao je on.

“Izučavanje maternjeg jezika je elementarno ljudsko pravo, zalazi u procese poštivanja ili nepoštivanja ljudskih prava”, kazao je Hajdarević, a kao motiv za izradu ovog priručnika naveo je “veliki interes dijaspore”.

Sličnosti, ne različitosti

“Bosanskohercegovačka dijaspora je dosta ‘zapuštena’, prepuštena sama sebi. U mnogim zemljama se morala sama organizirati, s obzirom na to da je država bila ‘bolesna’, u stanju nepripremljenosti, neorganziranosti, naciokratske haotičnosti, nedovoljnog međusobnog razumijevanja partnera u vlasti, nacionalnih vođa…”, rekao je on.

U Priručniku su se nastojale pokazati sličnosti, da se ne insistira na različitostima. Jezik oplemenjuje, on je u funkciji ostvarivanja i osvajanja sloboda i kreativnih mogućnosti.

U Sloveniji živi i radi blizu 100.000 građana iz Bosne i Hercegovine, a ako se tome doda skoro 50.000 pripadnika treće, sada već i četvrte generacije, logično je što je na promociji istaknut problem školovanja na maternjem jeziku, koji je neposredno vezan i za status ovih ljudi u Sloveniji.

Ustav Slovenije priznaje samo dvije autohtone manjine – mađarsku i italijansku, koje za svoju djelatnost dobijaju materijalnu podršku države od po nekoliko desetina miliona eura, mada ih brojčano ima manje od pripadnika naroda iz bivše Jugoslavije.

(Aleksandar Mlač, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!