Jacenjuk novoizabrani premijer Ukrajine

27 Feb 2014

Bivši šef ukrajinske diplomatije Arsenij Jacenjuk izabran za predsjednika Vlade sa 371 glasom

Bivši šef ukrajinske diplomatije Arsenij Jacenjuk izabran za predsjednika Vlade sa 371 glasom, javila je Al Jazeerina reporterka Hoda Abdelhamid.

Parlament je u četvrtak potvrdio Jacenjuka kao novog premijera, nakon što su ga ranije privremene ukrajinske vlasti nominirale za tu funkciju.

Jacenjuk, parlamentarni lider partije Otadžbina Julije Timošenko, odbio je u januaru ponudu predsjednika Viktora Janukoviča da se prihvati premijerske funkcije.

Jacenjuk je čovjek koji važi za vještog operativca iz sjenke, ali je tokom protesta izrastao u političara i ne može se više smatrati samo državnim činovnikom.

Poštivanje sporazuma

Moskva će se držati sporazuma koji se odnose na rusku flotu baziranu na Crnom moru u ukrajinskom regionu Krima, saopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika jutros upozorio ruske snage da ne napuštaju svoju pomorsku bazu na Krimu.

“U vezi sa izjavama o tome da Rusija krši sporazume o svojoj floti na Crnom moru, saopćavamo da se u sadašnjoj teškoj situaciji ruska crnomorska flota striktno pridržava pomenutih sporazuma”, javile su ruske agencije, prenoseći riječi glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova.

“Oklopna vozila crnomorske flote kreću se potpuno u skladu sa sporazumima koji se odnose na bazu”, saopćilo je Ministarstvo, bez daljeg preciziranja, prenio je AFP.

Privremeni predsjednik Ukrajine Aleksandar Turčinov je ranije danas rekao da će svaki pokret ruskih trupa izvan njihovih baza na Crnom moru “biti smatran vojnom agresijom”, nakon što su jutros u krimskoj prijestolnici Simferopolu naoružani ljudi zauzeli zgrade regionalne Vlade i Parlamenta i istakli ruske zastave.

“Bilo kakvo kretanje trupa, posebno izvan te teritorije, smatra će se vojnom agresijom”, istakao je Turčinov, a prenijela agencija AP.

Naoružani ljudi zauzeli su danas zgradu regionalne vlade i parlament na poluotoku Krim u Ukrajini i istakli rusku zastavu, a na društvenim mrežama pojavili su se i navodi da su na poluotoku viđeni oklopni transporteri za ljudstvo.

Rusko ministarstvo odbrane je u srijedu saopćilo da mora da preduzme “sigurnosne mjere” na Krimu, gdje je ruska crnomorska flota bazirana još od carskog perioda u lučkom gradu Sevastopol.

EP protiv intervencija u Ukrajini

Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su danas na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju kojom pozivaju Rusiju i sve ostale države da se uzdrže od intervencije u Ukrajini i istovremeno pozvali prelaznu Vladu u Kijevu da ne provocira rusku manjinu.

“EP poziva sve strane i treće zemlje da zaštite jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine i podsjeća da su postojeće granice Ukrajine zajamčene Budimpeštanskim memorandumom koji su potpisale Sjedinjene Američke Države, Rusija i Velika Britanija”, piše u rezoluciji koju je podržalo pet glavnih političkih grupa u EP-u, prenosi Tanjug.

Parlament je istom prilikom pozvao Moskvu da zauzme konstruktivan stav i suzdrži se od “pritiska sa usmjerenog na suvereno pravo susjedne države da slobodno odlučuje o svojoj budućnosti”.

Istovremeno, poslanici su upozorili prelaznu vladu u Kijevu da ne preduzima mjere koje bi mogle da dovedu do etničkih i jezičkih podjela i da čuva jedinstvo zemlje.

Poslanici su od Evropske komisije i Vijeća tražili da se Ukrajini pruži jasna perspektiva članstva u EU-u.

Zabrinuti Rasmussen

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je na sastanku Komiteta Nato-Ukrajina u Briselu da je ekstremno zabrinut zbog povećanja napetosti na Krimu i pozvao sve strane da se suzdrže od provokativnih akcija i da se vrate dijalogu.

“Ekstremno sam zabrinut zbog jutrošnjih događaja na Krimu, a akcija koja je jutros izvedena je opasna i neodgovorna”, rekao je Rasmussen otvarajući sastanak Komiteta, koji se odvija na marginama zasjedanja vijeća ministara NATO-a u Briselu.

Zasad neidentificirane paravojne snage zauzele su danas zgrade Vlade i lokalnog parlamenta na polutoku Krim i okačile ruske državne oznake, dok ruska vojska sa druge strane granice izvodi opsežne vojne manevre.

Krim, koji pripada Ukrajini, sjedište je ruske Crnomorske flote, a većina stanovništva koristi ruski kao maternji jezik i ne prihvata prelaznu vladi u Kijevu.

Rasmussen je pozvao sve strane da se uzdrže od nasilja i provokacija bilo koje vrste i podvukao da NATO podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Upozorenja Moskvi i izrazi zabrinutosti zbog eventualne ruske intervencije u Ukrajini čuli su se danas i jučer iz nekoliko evropskih prijestolnica, uključujući London i Washington, a Evropski parlament je izglasao rezoluciju u kojoj se Rusija poziva da se suzdrži od vojne akcije.

Pažnja Foreign Officea

Velika Britanija saopćila je da je “veoma zabrinuta” zbog situacije na Krimu, u Ukrajini, poslije zauzimanja Vladinih zgrada u toj autonomnoj oblasti.

Kako je rečeno AFP-u u Foreign Officeu, najava Rusije da će izvesti vojne vježbe u blizini ukrajinske granice, također, nije “potez koji pomaže” u trenutku krize u bivšoj sovjetskoj republici, poslije svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča.

“Veoma smo zabrinuti zbog situacije na Krimu. Svjesni smo izvještaja o naoružanim ljudima koji su zauzeli Vladine zgrade u ukrajinskom regionu Krimu. S pažnjom pratimo situaciju”, kazao je glasnogovornik Foreign Officea.

Foreign Office pozvao je sve strane “u i izvan Ukrajine” da “izbjegnu akcije ili retoriku koja bi ‘potpalila’ nove tenzije ili uticala na suverenitet Ukrajine na bilo koji način”.

Istovremeno, Foreign Office “s pažnjom posmatra ruske vojne vježbe” u zapadnoj i centralnoj Rusiji: “Ne mislimo da je to potez koji pomaže u trenutku kad bi sve strane, u zemlji i na međunarodnom planu, trebalo da rade na smanjenju tenzija. Nestabilnost Ukrajine nije ničiji interes.”

Kako navodi AFP, britanski premijer David Cameron će sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel prilikom njene posjete Londonu razmotriti i pitanje Ukrajine.

Njemačka i Poljska su, također, danas izrazile zabrinutost zbog događaja na Krimu, ističući da se “mora izbjeći raspad Ukrajine”. Jutrošnje zauzimanje zgrade Parlamenta na Krimu bi, upozoravaju, “moglo da vodi regionalnom konfliktu”.

Izjava Janukoviča

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič obratio se izjavom narodu Ukrajine, ističući da i dalje sebe smatra legalnim predsjednikom Ukrajine.

“Ja, Viktor Fjodorovič Janukovič, obraćam se narodu Ukrajine. I dalje sebe smatram zakonitim šefom ukrajinske države, izabranim na osnovu slobodnog izražavanja volje ukrajinskih građana”, navedeno je u izjavi dostavljenoj ruskoj državnoj informativnoj agenciji Itar-Tass, prenosi Tanjug.

Ističući da ne može da bude isključen iz tragičnih događaja u Ukrajini, Janukovič je naveo da Sporazum o rješavanju krize, koji su on i lideri ukrajinske opozicije u prisustvu zapadnih partnera potpisali 21. februara, nije ispunjen.

Prema njegovim riječima, sve što se sada događa u Vrhovnoj radi (skupštini) Ukrajine je nelegitimno.

Apel Rusiji

Janukovič je tražio od Rusije da mu osigura ličnu sigurnost i da ga zaštiti od ekstremista, navedeno je u izjavi.

“Na ulicama mnogih gradova bjesni ekstremizam. Na moju adresu i adresu mojih saradnika čuju se prijetnje fizičkom likvidacijom”, naveo je on i dodao da je “prinuđen zamoliti vlasti Rusije da mu osiguraju ličnu sigurnost od dejstava ekstremista”.

“Nažalost, sve što se dešava sada u Vrhovnoj radi Ukrajine nema legitiman karakter”, istakao je Janukovič.

Prema njegovim riječima, nezakonite su sve odluke koje Parlament donosi “bez prisustva mnogih članova poslaničke grupe Partije regiona i drugih grupa, koji strahuju za svoju sigurnost”, a neki od poslanika “bili su izloženi fizičkom nasilju i prinuđeni da napuste teritoriju Ukrajine”.

“Uvjeren sam da će u tim uslovima sve donijete odluke ubrzo pokazati svoju neefikasnost i da neće biti provedene”, naveo je ukrajinski predsjednik, kojeg je Rada smijenila.

“U toj situaciji zvanično izjavljujem da sam odlučan do kraja se boriti za ispunjenje važnih kompromisnih dogovora o izlazu Ukrajine iz duboke političke krize”, rekao je Janukovič, pozivajući na neodložan povratak stanja u Ukrajini na “ustavni teren”.

‘Bezvlašće i bezakonje’

“Sada postaje očigledno da narod na jugoistoku Ukrajine i na Krimu na prihvata bezvlašće i faktičko bezakonje u zemlji, kada ministre bira gomila na trgu”, naveo je on.

Janukovič je naglasio da on “kao aktuelni predsjednik nije dozvoljavao oružanim snagama Ukrajine da se miješaju u aktuelne unutrašnje političke događaje”.

“Naređujem to i sada”, istakao je on, dodajući da će, “ako bilo ko bude davao takvu naredbu Oružanim snagama i sigurnosnim strukturama, ona biti nezakonita i predstavljat će krivično djelo”, prenio je Itar-Tass.

“U vezi s apelom predsjednika Janukoviča da mu se garantira lična sigurnost mogu objaviti da je zahtjev odobren na teritoriji Ruske Federacije”, kazao je agenciji Interfax neimenovani ruski izvor, prenosi Hina.

Pojedini ruski mediji javili su, pozivajući se na službene izvore, da se Janukovič nalazi u neimenovanom lječilištu nedaleko od Moskve.

Upozorenje Turčinova

Naoružani muškarci zauzeli su u četvrtak ujutro zgrade regionalne Vlade i Parlamenta u Simferopolju, glavnom gradu ukrajinskog poluotoka Krima, gdje su se dan ranije sukobili proruski separatisti i pristaše novih ukrajinskih čelnika, objavile su agencije.

Zasad nije jasno ko je zauzeo zgrade lokalnih vlasti u Simferopolu, ali novinari s mjesta događaja javljaju da se iznad obje zgrade viju ruske zastave, te da su ulazna vrata blokirana iznutra, prenosi Hina.

Agencija Interfax javila je, pozivajući se na očevice, da se u zgradama nalazi blizu 60 ljudi i da su mnogi od njih naoružani. Agencija dodaje da u akciji zauzimanju zgrada u četvrtak rano ujutro niko nije ozlijeđen.

Mediji su citirali lokalnog čelnika tatarske zajednice Refata Čubarova, koji je na Facebooku napisao: “Rečeno mi je da su zgrade parlamenta i vijeća ministara zauzeli muškarci u odorama koje nemaju neka poznata obilježja.”

“Oni zasad nisu istaknuli nikakve zahtjeve”, rekao je Čubarov.

Policija ispred Parlamenta

Stotinjak pripadnika policijskih snaga nalazi se ispred Parlamenta. Ulice oko Parlamenta uglavnom su prazne, a na njima se mogu vidjeti samo prolaznici koji idu na posao.

U srijedu su se ispred zgrade Parlamenta u Simferopolu sukobili pripadnici etničke skupine Tatara, koji podupiru nove ukrajinske čelnike i proruski demonstranti.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut je u subotu nakon tromjesečnih opozicijskih protesta u glavnom gradu Kijevu. On se trenutno nalazi u bijegu, a nove vlasti traže ga pod optužbom za ubojstvo gotovo 100 ljudi tokom prosvjeda.

Krim, jedina ukrajinska pokrajina s ruskom većinom, oduzet je Rusiji i priključen Ukrajini 1954. u vrijeme kad je na čelu Sovjetskog Saveza bio Nikita Hruščov.

Upozorenje Rusije

Rusija će “snažno i beskompromisno” stati u odbranu prava svojih sunarodnika, saopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, istovremeno dok rastu tenzije na Krimu, jedinoj regiji Ukrajine čije većinsko stanovništvo čine Rusi, prenosi Tanjug.

“Rusko Ministarstvo vanjskih poslova će u međunarodnoj areni nastaviti da brani prava svojih sunarodnika i snažno će i beskompromisno reagirati kad ona budu prekršena”, navodi se na Twitter profilu Ministarstva, a prenio je Reuters.

U saopćenju stoji da ” veoma raširena kršenja ljudskih prava” u Ukrajini predstavljaju razlog za zabrinutost, prenosi Tanjug.

U Sevastopolju na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku, koji je sa maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

Tatari, turkofona etnička skupina, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne suradnje s nacističkom Njemačkom, te su tokom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku centralnu Aziju.

Deseci hiljada Tatara vratili su se u svoju domovinu Ukrajinu, pošto je ona postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Krim je jedina ukrajinska regija s ruskom većinom, premda mnogi Ukrajinci u istočnim regijama, koje su uglavnom podupirale Janukoviča, govore ruski kao maternji jezik.

Poziv Klička

Jedan od vođa opozicije u Ukrajini i kandidat na prijevremenim predsjedničkim izborima Vitalij Kličko upozorio je Moskvu da ne daje azil svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču, u intervjuu koji je dao njemačkom dnevnom listu Bild.

“U ovom trenutku sve se vrti oko pitanja kako će se Rusija odnositi prema Janukoviču”, rekao je Kličko, dodajući kako “može samo upozoriti ruskog predsjednika da ne prima Janukoviča kako ne bi dao zaštitu krvavom diktatoru“.

“Janukovič za svoja djela treba odgovarati pred ukrajinskim sudom”, kaže bivši boksački prvak, koji nagađa da bi se Janukovič mogao nalaziti na Krimu.

U srijedu je Ukrajina zatražila međunarodni nalog za hapšenje Janukoviča, koji se traži zbog masovnih ubistava.

EU kao posrednik

Na pitanje strahuje li od vojne intervencije Rusije, Kličko je odgovorio: “Ne mogu zamisliti da bi se to dogodilo, jer nijedna strana ne želi da dođe do takve eskalacije stanja.”

“Pratimo sa zabrinutošću reakcije Rusije, jer tamo neki mediji pokušavaju predstaviti ukrajinsku situaciju kao državni udar koji su izvršili radikalni demonstranti. To je jednostavno netačno. Na istoku naše zemlje Rusija trenutno želi imati snažan utjecaj. Moramo biti posebno oprezni”, upozorio je Kličko.

Ponovio je pozive upućene Evropskoj uniji da pomogne Ukrajini da izađe iz krize.

“EU igra vrlo važnu ulogu”, rekao je Kličko, dodajući da bi bilo poželjno da EU bude posrednik.

NATO za cjelovitu Ukrajinu

Ministri sigurnosti zemalja članica saveza NATO jednoglasno su, u međuvremenu, podržali cjelovitost i neovisnost Ukrajine.

U saopćenju su naveli kako je nezavisna, suverena i stabilna Ukrajina, uz vladavinu demokracije i prava, “ključ euroatlantske sigurnosti”.

“U skladu s posebnim sporazumom između NATO-a i Ukrajine, zemlje članice će ostati pri principu da teritorijalni integritet Ukrajine ne može biti narušen u cilju očuvanja stabilnosti i sigurnosti srednje i istočne Evrope”, navodi se u saopćenju, pritom nazivajući Ukrajinu – “ključem stabilnosti regije”.

NATO je, također, pohvalio ukrajinsku vojsku zbog neuplitanja u politička previranja u zemlji.

Moskva ne zna gdje je Janukovič

“Službena Moskva nema informaciju da se svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nalazi u Rusiji”, potvrdio je ranije Dmitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Prethodno je jedna lokalna ruska televizija RBK-TV javila da je Janukovič, kojem je Parlament izglasao opoziv, navodno u utorak doputovao u Moskvu, dok su drugi mediji nagađali da se nalazi u odmaralištu Barvika, nedaleko od Moskve.

Peskov je za rusku agenciju Interfax rekao da ne posjeduje takve informacije.

Ukrajinsko tužilaštvo je prije toga saopćilo kako ima informacije koje ukazuju da se Janukovič nalazi u Ukrajini i da vlasti nastavljaju potragu za njim, prenio je AFP.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!