Između slobode govora i vrijeđanja u BiH: Na tapeti miješani brakovi

22 Nov 2012

Buru reakcija u Bosni i Hercegovini probudio je tekst sa naslovom „Miješano meso“ u kom autor piše ustvari o takozvanim mješanim brakovima

Buru reakcija u Bosni i Hercegovini probudio je tekst sa naslovom „Miješano meso“ u kom autor piše ustvari o takozvanim mješanim brakovima. Odvažio se indirektno nazvati ljude u tim brakovima mentalno zaostalim, a njihovu djecu osobama bez identiteta. Svi skupa su, smatra on, samo dio plana komunisti?ke vlasti u bivšoj Jugoslaviji da stvori novu naciju bez vjere.

Nažalost, nije prvi put da se u BIH raspreda o ovoj temi iako je pitanje braka, baš kao i pitanje vjere apsolutno privatna stvar. Još jednom su tako u BIH otvorena brojna pitanja a prije svega gdje je granica izme?u slobode govora i vrije?anja drugog i druga?ijeg?

Tatjana Sekuli? je dijete iz takozvanog miješanog braka. Nema problem identiteta i smatra da je zbog toga samo bogatija. Kada je pro?itala tekst, ambiciozno nazvan kolumna, sa naslovom “Miješano meso”, osje?ala se kaže grozno:

Bila sam zgrožena onim što sam pro?itala. Na takav na?in vrije?ati ljude koji su iz mješanog braka ili su u mješanom braku je nešto nepojmljivo u Bosni i Hercegovini koja je uvijek bila i bi?e multietni?ka zemlja. Tom kolumnom “Miješano meso” on nije uvrijedio samo djecu iz mješanih brakova ve? sve normalne ljude u BIH”, kaže Tatjana.

Sli?no se osje?ala i Vanja Semi?. Tako se kaže osje?a ve? godinama, jer svako malo neko ima potrebu da piše ili raspravlja o mješanim brakovima. Vanja je, kako za sebe kaže, dijete mješanog i u miješanom braku. Ima tomjese?nu djevoj?icu i željela bi da kada ona odraste ne bude suo?ena sa za?u?enim pogledima nazovi kolumnista.

Mislim da ?e se te stvari dok moje dijete bude svjesno bi?e postaviti na pravo mjesto, odnosno da niko više ne?e pri?ati o tome šta je to mješani brak. Ja mislim da je to floskula koja egzistira još samo ovdje na balkanskim prostorima”, govori Vanja.

Tekst “Miješano meso”, objavio je u novinama Glas Srpske glumac i scenarista Nikola Kolja Pejakovi?. Mali dio teksta koji je napisao, uvrijedivši hiljade ljudi u Bosni i Hercegovini, zvu?i ovako:

Moje skromno mišljenje je da su brakovi koji ostanu miješani, u kome se ne zna ni ko je ?ovjek a ko žena, niti kome Bogu djeca treba da se mole, u kome se, radi mira u ku?i, ne slavi ni Vaskrs ni Uskrs ni Bajram – samo jedna nesre?a i za te zaljubljene i za njihovu djecu…”.

Za samo nekoliko sati na forumima, socijalnim mrežama i blogovima pojavilo se na hiljade reakcija. Jednu od njih napisao je glumac Sanin Milavi?:

Nije ni ?udo da sam vam stran, da vam smetam, da vam izgledam kao greška. Samo u takvom svijetu vi i možete biti profesori, doktori, laureati, doajeni, vo?e i tuma?i morala, vjere, etike i estetike. Ja vam smetam jer nikada ne?u dopustiti da budem meso (niti miješano niti ikakvo) za vaše topove i zato što nikada ne?u dopustiti da preko raskomadanih leševa moje porodice sti?ete svoje nagrade i zvanja kao što to ve? decenijama radite“, napisao je Milavi?.

Anarhija u javnom djelovanju

Ovakva reakcija logi?na je upravo zbog ?injenice da godinama nakon rata kojekakvi profesori, intelektualci i umjetnici daju sebi za pravo da raspravljaju o elementarnom pravu svakog ?ovjeka da izabere osobu sa kojom želi da živi i ima djecu.

Ulaze?i tako u najdublju privatnost ?esto prelaze granicu od slobode govora do jezika mržnje, promovišu?i tako ideje nalik nacisti?kim.

Profesor sa Fakulteta politi?kih nauka u Sarajevu Nerzuk ?urak kaže da je ta granica vrlo ?esto skoro neprimjetna:

Ta granica je važna. Zna?i ona je važnija u ovakvim društvima, nego u razvijenim društvima koja ipak posjeduju neku unutrašnju sposobnost i koherenciju da se odupru negativnim posljedicama takvog javnog govorenja. A ova društva koja naprosto imaju deficit jedne demokratske politi?ke kulture, ja mislim da je svako javno zagovaranje mržnje opasno“, navodi ?urak.

Direktorica Vije?a za štampu BIH Ljiljana Zurovac, kaže da je svaka granica tanka.

Pitanje je samo koliko je svjestan i odgovoran ?ovjek koji koristi slobodu govora da bi izrazio svoje mišljenje o ne?emu. Naravno i koliko je maligan ili nije maligan, koliko je pozitivan ili negativan koliko želi dobroga ili lošega uraditi sa svojim tekstom. Niko ko napiše tekst sa govorom mržnje nije to uradio slu?ajno, neznaju?i šta radi šta govori i šta piše“, kaže Zurovac.

Profesor Dino Abazovi? smatra da je rije? o apsolutnoj neodgovornosti i anarhiji u javnom djelovanju.

Zašto je javno primjetiti das am i ja odgovoran za javni prostor kao i svako drugi? Važno je primjetiti da bi to bio onaj korektiv da kada izlazite u javno, izlazite sa odgovornoš?u za javnu rije?”, objašnjava Abazovi?.

U slu?aju teksta “Miješano meso” rije? je o kolumni koja nije objavljena na internetu ve? u dnevnim novinama. Novinar magazina Buka Dragan Bursa? kaže da bi to trebalo da zna?i da je taj tekst prošao i kroz ruke urednika novina.

U ovom slu?aju ne znam ni da li je uopšte pro?itan. Jer takvo nešto ne da ne bi smjelo, nego ni pod razno ne bi trebalo da se objavi”, kaže Bursa?.

Autor teksta koji je izazvao buru reakcija u BIH, Nikola Pejakovi? u me?uvremenu se izvinio svima koje, kaže nije želio uvrijediti. Nnjegov tekst se više ne može na?i na veb stranici Glasa Srpske.

Svako ko želi zloupotrijebiti slobodu govora da bi širio govor mržnje, moj li?ni savjet njemu je da pro?ita Krivi?ni zakon da bi znao šta ga ?eka zato što reakcije postoje. Reakcije gra?ana, vidjeli smo u nedavnom slu?aju, sve su ve?e, to je jako dobro, a onda konsekventno tome bi?e reakcija i policije i tužiteljstva”, kaže Ljiljana Zurovac.

Granica i odgovornosti za napisano ili izre?eno u Bosni i Hercegovini ve? dugo nema. Pad društvenih vrijednosti doveo je i do nedostatka odgovornosti medija, urednika, kolumnista, raznih analiti?ara i profesora koji ?esto misle da mogu i smiju da se bave privatnim životima, bez obzira na ?injenicu da su javno izre?ene uvrede ?ak i u državi kakva je BIH zakonski kažnjive.

(Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!