Izetbegović na Kazanima: Nosio sam osjećaj duga

13 Jun 2016

Ovo je prvi put da jedan član Predsjedništva i lider Stranke demokratske akcije posjeti ovo stratište

Predsjedavaju?i Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi? posjetio je Kazane, mjesto na kojem su pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH ubijali sarajevske Srbe i Hrvate. Ovo je prvi put da jedan ?lan Predsjedništva i lider Stranke demokratske akcije (SDA) posjeti ovo stratište.

Predstavnici porodica žrtava ovaj su ?in ocijenili pohvalnim, ali i zatražili da se istina otkrije do kraja, po?inioci privedu pravdi i prona?u sva tijela ubijenih. Pored toga, sa Kazana je upu?en poziv da najviši ?elnici na ovaj na?in odaju po?ast i drugim žrtvama stradalim u ratu, što ?e, vjeruju, žrtve dovesti do pomirenja.

Uz nepristupa?an teren, bez vidljivih oznaka, do jame Kazani na Trebevi?u, stratištu sarajevskih Srba, po prvi put se od rata naovamo popeo predsjedavaju?i Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi?. Želio je kaže, iskazati poštovanje žrtvama.

“Nosio sam osje?aj duga u odnosu na Kazane. Trebao sam i ranije do?i ovdje da izrazim svoj pijetet i sau?eš?e s porodicama ljudi koji su ovdje na užasan na?in završili. To je cilj mog dolaska. Nadam se da ?e to možda imati i pozitivan politi?ki u?inak i ohrabriti druge da možda u?ine sli?an korak”, rekao je Izetbegovi?.

Pripadnici Desete brdske brigade pod komandom Mušana Topalovi?a Cace tokom 1992. i 1993. godine iz stanova u Sarajevu odvodili su Srbe i Hrvate, ali i pojedine Bošnjake na podru?je Trebevi?a gdje su ih ubijali i bacali tijela u jamu. Iz nje i jama u okolini su nakon rata izva?eni posmrtni ostaci 29 osoba.

Podsjetivši da je prvi predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovi? naredio da se ubijanja zaustave i Topalovi? uhapsi, Bakir Izetbegovi? kaže kako je ostalo da se dovrše neki procesi.

“Mi smo te ljude procesuirali i sudili ve? u ratu. Neki procesi još nisu završeni i nadam se da ?e biti i da ?emo imati punu istinu o onome što se tu dogodilo”, poru?io je Izetbegovi?.

Strah od zaborava i stavljanja ta?ke na stradanja Srba u Sarajevu, najve?a je briga porodica, kaže Milan Mandi?, predsjednik Udruženja porodica nestalih Srba sarajevsko-romanijske regije.

“Mi porodice se bojimo da poslije dvadeset i pet godina ovo ne bude ta?ka na Kazane. Da ne bude ta?ka na Smetljište, na Alipašino. Ja sam zamolio gospodina Izetbegovi?a, kao najuticajnijeg ?ovjeka u bošnja?kom narodu, da on interveniše, da se Kazani pregledaju. Ukoliko u Kazanima nema posmrtnih ostataka, onda da naredi onima koji su ih sakrili, da kažu gdje su ih sakrili, kada, kako i zašto”, rekao je Mandi?.

Spomen plo?e nema, iako je davno obe?ano da ?e biti postavljena. Obe?anje je još jednom dato, a li?ni Izetbegovi?ev ?in predstavlja doprinos pomirenju, ali i znak da sugra?ani koji su odbili biti dio snaga koje ruše grad, a stradali su u njemu, zaslužuju pravdu, potcrtao je Miladin Vidakovi?, predsjednik Srpskog gra?anskog vije?a (SGV).

“Radi se o jednom ?inu koji predstavlja veliki doprinos pomirenju, zajedni?kom životu i toleranciji i svemu onome što je ovome narodu i u našem glavnom gradu Sarajevu i Federaciji, ali i cijeloj BiH neophodno. Suština je u tome da se radi o nevinim žrtvama, Sarajlijama koji su živjeli u Sarajevu i željeli da žive zajedno sa Hrvatima Bošnjacima i ostalima i nisu se odazvali pozivu Karadži?a da ?ine zlo ovom gradu i našoj državi”, konstatovao je Vidakovi?.

Milan Mandi? Izetbegovi?ev gest vidi kao motiv drugima da krenu njegovim stopama i da pokažu da je vrijeme ekstremista i zlo?inaca prošlo.

“Jedan ohrabruju?i gest. Zaista, to bi trebala i ostala dva ?lana Predsjedništva da urade – da ode gospodin Ivani? na Tomašicu, da ode Dragan ?ovi? isto, i da odatle po?nemo graditi suživot i bolju budu?nost. Neko govori ‘Nema suživota u Sarajevu’. Ima. Obi?ni ljudi normalno žive. Obi?ni i normalni ljudi. Ima, ostalo je ekstrema koji je žele zajedni?ki život, i na jednoj, i na drugoj i na tre?oj strani. Me?utim, te ekstreme mi moramo istjerati iz svog društva. Zna se gdje je njima mjesto, ko huška Srbe na Bošnjake i obrnuto, zna se gdje je njima mjesto”, zaklju?io je Mandi?.

Za zlo?ine na Kazanima na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osu?eno je 14 vojnika Armije BiH, a Topalovi? je ubijen pri pokušaju hapšenja u oktobru 1993. godine.

(Dženana Halimovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!