Istraživanje: Građani u BiH žele pomirenje

03 Dec 2014

U jednom od najvećih poslijeratnih istraživanja, organizovanog u 13 bh. gradova, 77 posto ispitanika dalo je podršku izgradnji međusobnoga povjerenja i pomirenja, unatoč strašnim posljedicama rata u BiH

U jednom od najve?ih poslijeratnih istraživanja, organizovanog u 13 bh. gradova, 77 posto ispitanika dalo je podršku izgradnji me?usobnoga povjerenja i pomirenja, unato? strašnim posljedicama rata u BiH.

Nakon što su svoj posao obavili prošle godine, istraživa?i su sada vra?aju u gradove u kojim je ura?eno ispitivanje javnosti, predstavljaju rezultate, bilježe reakcije gra?ana i, postavljaju dodatna pitanja.

U Bosni i Hercegovini, zatrovanoj podjelama, još ?e mnogo vode prote?i dok primjer prijateljstva Jove Jovanovi?a i Muhameda Bukve, iz okolice Goražda, bude uobi?ajen, a ne iznimka ili fenomen.

Prijatelji od djetinjstva, u ratnim godinama bili su na suprotnim stranama, u razli?itim vojskama, a kad je zlo stalo, oni su:

„Pravo, normalno, kao gra?ani, kao prijašnji komšije, po?eli da živimo.“

„Mi smo bili samo dva zrnca koja je vjetar nosio u jednom talasu, tako da mi nismo ništa mogli ni predvidjeti niti promijeniti.Nažalost, politi?ka situacija još podriva tu nacionalnu strepnju. Pominjemo se u ta neka tri plemena, što nije dobro.“

Sli?no su odgovorili i gra?ani obuhva?eni zajedni?kim istraživa?kim poduhvatom Centra za empirijska istraživanja religije u BiH i Sveu?ilišta u Edinburgu, a pod pokroviteljstvom Fondacije Konrad Adenauer u trinaest bh. gradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Stolac, Jajce, Tuzla, Srebrenica, Livno, Bijeljina, Br?ko, Trebinje, Biha? i Tesli?).

77 posto ispitanika vjeruje da je proces pomirenja, koji bi bio osmišljen i koji bi se temeljio na povjerenju i iskrenosti u BiH, veoma zna?ajan.

– Nastavnici su na prvom mjestu, me?u osobama koje imaju najviše potencijala u procesu pomirenja (72 posto ispitanika)

– Premda su ispitanici bili manje skloni ulozi koju bi u procesu pomirenja mogli imati politi?ari, skoro 52 posto njihovu „misiju“ vidi kao zna?ajnu.

Ovi rezultati su podsjetnik da ve?ina stanovništva Bosne i Hercegovine – iz svih konstitutivnih naroda i izvan njih, od najreligioznijih do onih koji uopšte nisu religiozni, svih uzrasta i profesija – shvataju potrebu za pomirenjem.

Mnogi pojedinci iz ovog raznolikog uzorka su razo?arani u?inkom politi?kih elita, ali tako?e vjeruju da je proces pomirenja na nivou cijele države izuzetno važan, te da u njega treba uklju?iti široku lepezu sudionika, navodi Zlatiborka Popov – Mom?inovi?, sa Univerziteta Isto?no Sarajevo.

„Skoro 80 posto gra?ana i gra?anki BiH smatra da je proces pomirenja i izgradnja povjerenja nešto što je jako zna?ajno za budu?nost Bosne i Hercegovine. Više su podržavali one inicijative koje su nekako okrenute budu?nosti nego prošlosti – kao izgradnja memorijalnih centara na mjestima gdje su po?injeni stravi?ni zlo?ini, što je podržano, ali su mnogo više podrške dobile neke inicijative poput onih da se kroz obrazovni sistem mladi susre?u i upoznaju, u?e ono što je bitno za njihovu zajedni?ku budu?nost“, kaže Popov – Mom?inovi?.

Kako gra?ani procjenjuju uticaj izgradnje povjerenja za bolju budu?nost? Imam iz Bugojna, Muhamed Jusi?, ?lan istraživa?kog tima, iznosi neke od podataka iz istraživanja.

„75,4 posto od ukupnog uzorka reklo je da bi ozbiljni pokušaj da se izgrade odnosi izme?u vjerskih i etni?kih grupa u BiH imali uticaj na budu?nost zemlje. Kad bismo jednu poruku morali poslati – to je ono što smo našli u ?itavoj državi, daleko više od onoga što bismo, gledaju?i medije, ?itaju?i novine i rade?i s ljudima, o?ekivali.

?ak 84,4 posto ispitanika podržava ulaganja u edukativne programe koji su osmišljeni da pomognu mladima da se riješe negativnih stereotipa i da razumiju zajedni?ke interese gra?ana razli?itog porijekla, a tek 10,3 posto to ne podržava. Ovo ?e se podudariti s još jednim pitanjem kojeg smo postavili – od koga gra?ani najviše o?ekuju u procesu pomirenja – tamo ?emo na prvom mjestu imati nastavnike,“ predo?ava neke od rezultata Jusi?.

Povjerenje na prvom mjestu

Kako jedan stranac vidi proces približavanja ljudi zatrovanih podjelama i ratnim doga?ajima? Evo razmišljanja direktora Fondacije Konrad Adenauer u BiH, Karsten Dümmel.

„Problemi su isti u posljednjih 20-ak godina, ali, vidi se da ipak dolazi do približavanja ljudi. Postoji još dosta podjela me?u njima, ali se ta slika ipak popravlja. Za ukidanje još uvijek postoje?ih etni?kih barijera me?u ljudima, postoje tri razli?ita puta. Prvi je izgradnja me?uljudskih odnosa, ili ako ho?ete direktno, ljubavi me?u osobama razli?ite nacionalne pripadnosti. Drugi je me?uetni?ka i me?ureligijska saradnja – na primjer – zajedni?ka ku?a za molitve pripadnika svih vjera, kakva postoji u Njema?koj, a tre?i aspekt je ekonomska saradnja – da, na primjer, pripadnici razli?itih nacionalnosti stvore jedno zajedni?ko preduze?e, odnosno ulože novac u zajedni?ku firmu a time i u zajedni?ku budu?nost, “ isti?e Dümmel.

U Bosni i Hercegovini bilo je više pokušaja uspostave državne komisije za istinu i pomirenje. Bile su, tako?e, formirane komisije za Srebrenicu i Sarajevo, ali su uga?ene prije obavljenog posla. Formirano je i udruženje gra?ana ‘Istina i pomirenje’, sa predsjednikom Jakobom Fincijem, ali nije bilo politi?ke podrške za njihov rad. Finci danas isti?e da je akcenat na povjerenju, koji je stavljen u ovom istraživanju, posebno zna?ajna ?injenica.

„Do sada je bilo pitanje istine, pravde i pomirenja, a niko nije pretpostavio da za sve to ustvari treba povjerenje, koje nam najviše nedostaje, jer mi, s jedne strane, putem Tribunala u Hagu, putem, da kažem, memoara svih onih koji su prošli kroz Bosnu i Hercegovinu, a ko god pro?e kroz Bosnu i Hercegovinu napiše memoare ili knjigu, tako da ?ak ima šala, kad su se dva stranca srela ovdje na ulici, pa jedan pita drugoga: „Kad si došao, koliko ostaješ, šta radiš?“, ovaj odgovara: „Došao sam ju?er, idem sutra, pišem knjigu ‘Bosna danas, ju?er, sutra’“. Istina polako dolazi na svjetlo dana, kroz presude, i haškog Tribunala i sudova koji rade u regionu; pravda se na taj na?in isporu?uje, mada ?e ovim tempom, barem kod lokalnih sudova, trajati još sto godina da do?emo do osude svih onih koji trebaju da odgovaraju, i na kraju, to na neki na?in vodi pomirenju,“ navodi Finci.

Gra?ani tako?e misle da vjerski lideri ne ?ine dovoljno na procesu pomirenja, ali iznose i stav kako se politi?ari trude da dokažu da je zajedni?ki život prošlost. Evo nekih nalaza iz istraživanja, koje prenosi Emina ?osi?:

„U procesu pomirenja, vide politi?are kao odgovorne i kao klju?ni faktor, koji ustvari drže nekakve zategnute odnose i tenzije, namjerno nametnute, da bi održali svoje pozicije. To je bila naj?eš?a interpretacija me?u ljudima. Mnogi su krivili me?unarodnu zajednicu za stvaranje države kakvu danas imamo, da je Dejton stvorio nasilne podjele, da su od jedne gra?anske države stvorili državu tri nacije ili tri etni?ke grupe“, kaže ?osi?.

Proces pomirenja i povjerenja u Bosni i Hercegovini može biti uspješan tek ako gra?ani mogu re?i kao Jovo Jovanovi? s po?etka naše pri?e:

„Kad sve sagledam, bio je ve?i period bio našeg prijateljstva nego ratovanja.“

Rezultati istraživanja do sada su predstavljeni u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, u srijedu je zakazan sastanak s gra?anima Srebrenice. Istraživa?i ?e s novim pitanjima, ponovo u bh. gradove, naredne 2015. godine.
(Gordana Sandi?-Hadžihasanovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!