Hasan Rouhani novi predsjednik Irana

16 Jun 2013

Odlazeći predsjednik Mahmoud Ahmadinejad ima još oko mjesec i po dana mandata, a potom će ga zamijeniti Rouhani

Umjereni klerik Hasan Rouhani je novoizabrani predsjednik Irana, objavio je ministar unutarnjih poslova.

Ministarstvo je saopštilo u subotu da je Rouhani na iranskim predsjedni?kim izborima osvojio više od 18 miliona glasova.

Njegov najbliži konkurent, gradona?elnik Teherana Mohammad Baqer Qalibaf, osvojio je šest miliona glasova.

Odziv je bio izuzetno velik i dosegao je 72 posto.

Al Jazeerina reporterka Soraya Lenni iz Teherana javlja da je Rouhani trebao 50 posto plus jedan glas da bi izbjegao drugi krug.

“Svi su predvi?ali tijesnu utrku, te da ?e završiti u drugom krugu“, javila je naša novinarka i dodala da su na bira?kim mjestima bili duga?ki redovi, ali da je sve proteklo uredno.

Reporterka Al Jazeere je javila da odlaze?i predsjednik Mahmoud Ahmadinejad ima još oko mjesec i po dana mandata, a da ?e ga potom zamijeniti Rouhani.

Pobjeda umjerenog kandidata Hassana Rouhanija na iranskim predsjedni?kim izborima bila je tokom subote izgledna, po preliminarnom prebrojavanju glasova.

Takav rezultat vjerovatno ne?e radikalno promijeniti odnose izme?u Irana i svijeta, niti dovesti do promjene politike Teherana kad je rije? o iranskom nuklearnom programu i sigurnosnim pitanjima o kojima odlu?uje vrhovni vo?a ajatolah Ali Hamnei, ocjenjuju analiti?ari.

No, iranski predsjednik ima važnu ulogu u donošenju odluka u toj šiitskoj zemlji sa 75 miliona stanovnika i mogao bi omogu?iti promjene u odnosu na konkfliktan stil dosadašnjeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, koji po ustavu nema pravo na tre?i uzastopni mandat.

Potreba za reformama

Rouhanijevo veliko vodstvo ukazuje da u zemlji postoji potreba za reformama i da su mnogi Iranci iskoristili priliku da bi spustili vladaju?u elitu na zemlju, potaknuti privrednim problemima, me?unarodnom izolacijom i gušenjima osobnih sloboda unato? tomu što su izbor kandidata i predizborna kampanja bili ograni?eni.

Rouhani, umjereni klerik srednjeg ranga i bivši glavni pregovara? za iranski nuklearni program poznat po svom miroljubivom pristupu, rekao je da ?e se zauzimati za vanjsku politiku koja se temelji na “konstruktivnoj interakciji sa svijetom” i štititi gra?anska prava kod ku?e.

Hamnei je u subotu ocijenio da ?e rezultat izbora, kakav god bio, biti glas povjerenja u 34-godišnju islamsku republiku.

Podrška suparnika

Rouhani je dobio podršku centristi?kog bivšeg predsjednika Akbara Hashemija Rafsanjanija, dugogodišnjeg Hamneijevog suparnika, koji se nije smio kandidovati.

Velik poticaj bio mu je i kada su ga podržali reformisti predvo?eni bivšim predsjednikom Mohammadom Khatamijem (1997. -2005.) nakon što se njihov kandidat Mohammad-Reza Aref povukao iz utrke.

S druge strane, nekoliko istaknutih konzervativaca bliskih vladaju?oj eliti nije se uspjelo ujediniti iza jednog kandidata, što je kao posljedicu imalo podjelu u njihovoj bira?koj bazi.

Rouhani je postao poznat kao glavni iranski pregovara? u pregovorima s Velikom Britanijom, Francuskom i Njema?kom o iranskom nuklearnom programu od 2003. do 2005., kada je Iran pristao suspendovati oboga?ivanje urana, što je ublažilo zapadni pritisak.

Pragmati?niji pristup

S dužnosti je otišao s dolaskom Ahmadinejada na vlast 2005., kada je oboga?ivanje urana nastavljeno i otad gotovo da nije bilo napretka u pregovorima. Me?unarodne sankcije su postrožene, što je nanijelo veliku štetu iranskoj privredi.

Rouhani je važna poveznica izme?u tvrdih struja oko Hamneija koje se protive popuštanju Zapadu i reformista koji su zadnje ?etiri godine bili marginalizirani, a koji smatraju da bi Iran trebao biti pragmati?niji u odnosima sa svijetom i promijeniti se iznutra kako bi preživio.

Rouhani ima besprijekornu revolucionarnu prošlost i bio je aktivan u opoziciji koja je svrgnula iranskog šaha 1979. Tako?er je imao istaknute ulogu u iranskom ratu s Irakom od 1980. do 1988. kada je, me?u ostalim, bio zapovjednik nacionalne zra?ne obrane, po njegovoj službenoj biografiji.

Zadnje predsjedni?ke izbore 2009., na kojima je Ahmadinejad dobio 63 posto glasova, obilježili su nasilni protesti koji su trajali mjesecima i odnijeli na desetke ljudskih života, a stotine ljudi bile su uhapšene.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!