Hasan Rouhani novi predsjednik Irana

16 Jun 2013

Odlazeći predsjednik Mahmoud Ahmadinejad ima još oko mjesec i po dana mandata, a potom će ga zamijeniti Rouhani

Umjereni klerik Hasan Rouhani je novoizabrani predsjednik Irana, objavio je ministar unutarnjih poslova.

Ministarstvo je saopštilo u subotu da je Rouhani na iranskim predsjedničkim izborima osvojio više od 18 miliona glasova.

Njegov najbliži konkurent, gradonačelnik Teherana Mohammad Baqer Qalibaf, osvojio je šest miliona glasova.

Odziv je bio izuzetno velik i dosegao je 72 posto.

Al Jazeerina reporterka Soraya Lenni iz Teherana javlja da je Rouhani trebao 50 posto plus jedan glas da bi izbjegao drugi krug.

“Svi su predviđali tijesnu utrku, te da će završiti u drugom krugu“, javila je naša novinarka i dodala da su na biračkim mjestima bili dugački redovi, ali da je sve proteklo uredno.

Reporterka Al Jazeere je javila da odlazeći predsjednik Mahmoud Ahmadinejad ima još oko mjesec i po dana mandata, a da će ga potom zamijeniti Rouhani.

Pobjeda umjerenog kandidata Hassana Rouhanija na iranskim predsjedničkim izborima bila je tokom subote izgledna, po preliminarnom prebrojavanju glasova.

Takav rezultat vjerovatno neće radikalno promijeniti odnose između Irana i svijeta, niti dovesti do promjene politike Teherana kad je riječ o iranskom nuklearnom programu i sigurnosnim pitanjima o kojima odlučuje vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, ocjenjuju analitičari.

No, iranski predsjednik ima važnu ulogu u donošenju odluka u toj šiitskoj zemlji sa 75 miliona stanovnika i mogao bi omogućiti promjene u odnosu na konkfliktan stil dosadašnjeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, koji po ustavu nema pravo na treći uzastopni mandat.

Potreba za reformama

Rouhanijevo veliko vodstvo ukazuje da u zemlji postoji potreba za reformama i da su mnogi Iranci iskoristili priliku da bi spustili vladajuću elitu na zemlju, potaknuti privrednim problemima, međunarodnom izolacijom i gušenjima osobnih sloboda unatoč tomu što su izbor kandidata i predizborna kampanja bili ograničeni.

Rouhani, umjereni klerik srednjeg ranga i bivši glavni pregovarač za iranski nuklearni program poznat po svom miroljubivom pristupu, rekao je da će se zauzimati za vanjsku politiku koja se temelji na “konstruktivnoj interakciji sa svijetom” i štititi građanska prava kod kuće.

Hamnei je u subotu ocijenio da će rezultat izbora, kakav god bio, biti glas povjerenja u 34-godišnju islamsku republiku.

Podrška suparnika

Rouhani je dobio podršku centrističkog bivšeg predsjednika Akbara Hashemija Rafsanjanija, dugogodišnjeg Hamneijevog suparnika, koji se nije smio kandidovati.

Velik poticaj bio mu je i kada su ga podržali reformisti predvođeni bivšim predsjednikom Mohammadom Khatamijem (1997. -2005.) nakon što se njihov kandidat Mohammad-Reza Aref povukao iz utrke.

S druge strane, nekoliko istaknutih konzervativaca bliskih vladajućoj eliti nije se uspjelo ujediniti iza jednog kandidata, što je kao posljedicu imalo podjelu u njihovoj biračkoj bazi.

Rouhani je postao poznat kao glavni iranski pregovarač u pregovorima s Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom o iranskom nuklearnom programu od 2003. do 2005., kada je Iran pristao suspendovati obogaćivanje urana, što je ublažilo zapadni pritisak.

Pragmatičniji pristup

S dužnosti je otišao s dolaskom Ahmadinejada na vlast 2005., kada je obogaćivanje urana nastavljeno i otad gotovo da nije bilo napretka u pregovorima. Međunarodne sankcije su postrožene, što je nanijelo veliku štetu iranskoj privredi.

Rouhani je važna poveznica između tvrdih struja oko Hamneija koje se protive popuštanju Zapadu i reformista koji su zadnje četiri godine bili marginalizirani, a koji smatraju da bi Iran trebao biti pragmatičniji u odnosima sa svijetom i promijeniti se iznutra kako bi preživio.

Rouhani ima besprijekornu revolucionarnu prošlost i bio je aktivan u opoziciji koja je svrgnula iranskog šaha 1979. Također je imao istaknute ulogu u iranskom ratu s Irakom od 1980. do 1988. kada je, među ostalim, bio zapovjednik nacionalne zračne obrane, po njegovoj službenoj biografiji.

Zadnje predsjedničke izbore 2009., na kojima je Ahmadinejad dobio 63 posto glasova, obilježili su nasilni protesti koji su trajali mjesecima i odnijeli na desetke ljudskih života, a stotine ljudi bile su uhapšene.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!