INES ŠAŠKOR: Trump dolazi, Balkan se ne snalazi

19 Jan 2017

Najkrupnija svjetska pitanja našla su se na dnevnom redu sva odjednom: rat i mir, globalna sigurnost, ekonomija, bogatstvo i siromaštvo, klima, demokratski poredak, ljudska prava

Pustolov pred vratima, glasi naslov drame Milana Begovi?a, napisane prije gotovo sto godina.

Inauguracija novog ameri?kog predsjednika Donalda Trumpa izaziva globalnu pomutnju. Milijuni redaka tekstova dnevno se ispisuju, analizira se, predvi?a, naga?a. Nepoznanica je mnogo, cijeli svijet je u iš?ekivanju.

Pomjeranja su tektonska, od Evropske unije, do Bliskog i Dalekog istoka, Srednje i Latinske Amerike. Rusija i Kina, svaka iz svojih razloga, osobito su zainteresirane za budu?a doga?anja. NATO reagira na rije?i budu?eg, fakti?ki prvog ?ovjeka Saveza. Ne sje?am se sli?nog primjera.

Najkrupnija svjetska pitanja našla su se na dnevnom redu sva odjednom: rat i mir, globalna sigurnost, ekonomija, bogatstvo i siromaštvo, klima, demokratski poredak, ljudska prava.

Donald Trump je u predizbornoj kampanji, ali i nakon nje, doveo u pitanje mnoga, ?inilo se, ?vrsta mjesta funkcioniranja svjetskog poretka. I dok je osobni profil ovog kontroverznog biznismena stvar ameri?kih bira?a, budu?e djelovanje Trumpove administracije na me?unarodnom planu ti?e se svih.

Euroatlansko partnerstvo nalazi se na prekretnici. Evropska unija je ve? dulje u krizi, daleko prije pojave Donalda Trumpa. NATO vjerojatno treba reformirati, ali kako? Trumpove najnovije izjave britanskim i njema?kim medijima, neposredno uo?i preuzimanja dužnosti, tu krizu produbljuju.

Pokazuju da ranije Trumpove izjave nisu bile tek predizborno razbarušeno pretjerivanje. Brexit i proces disolucije EU dobio je fakti?ku potporu i novi poticaj. Politika Unije u izbjegli?koj krizi, doduše traljava i nejedinstvena, oštro je napadnuta.

Vjerojatno nehotice, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i aktualni predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kova?, pogodio je dilemu pred kojom bi se mogle na?i ?lanice EU.

“Trump u prvom redu želi posti?i deal s Rusijom, a u EU kao jedinog ozbiljnog partnera vidi Njema?ku… Moglo bi se dogoditi da biramo izme?u doju?erašnjih saveznika”, kazao je.

I kao pravi dužnosnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rješenje vidi u ja?anju hrvatske obrambene mo?i. Prema njemu, Hrvatska se treba ”pripremati za mogu?e promjene politi?ke konfiguracije u Europi, posebno u našem jugoisto?nom susjedstvu. Pitanje Bosne i Hercegovine postaje krucijalno.” Slijedi obavezni dodatak o brizi za Hrvate u BiH.

Regiju koju svijet prepoznaje kao Balkan karakterizira permanentna nestabilnost, s brojnim otvorenim pitanjima ili potencijalno kriznim žarištima. Ona nije jednako rasprostranjena. Hrvatska kao ?lanica EU i NATO-a svakako je stabilnija, ali je uvezana u regionalnu politiku. Nije imuna na radikalizaciju. Regionalni lideri, k tome potkapacitirani kada je rije? o strateškim vizijama, olako posežu za nacionalisti?kim diskursom i populizmom – sve u svemu zabrinjavaju?a smjesa.

Niti jedna ozbiljna analiza ne predvi?a veliki angažman budu?e ameri?ke administracije u regiji. Neki su zbog toga zabrinuti, drugi likuju.

Ugledni Foreign Affairs nedavno je objavio analizu Timothyja Lessa u kojoj zagovara nove nacionalne države na Balkanu, pojednostavljeno “Veliku Srbiju”, “Veliku Hrvatsku” i “Veliku Albaniju”. Samo su nacionalno homogene države prosperitetne u toj regiji, iluzija je bilo o?ekivati da ?e manjinama društveni razvoj biti važniji od države. Vrijeme je da se pragmatizam stavi ispred idealizma i po?ne planirati postepeni prijelaz prema nacijama-državama, zaklju?io je taj iskusni analiti?ar i predložio SAD-u da bude predvodnik toga procesa.

I dok nitko ne zna kuda ?e stvarno krenuti nova administracija, malo po malo, govor o oružju vratio se u javni prostor regije.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli? izjavljuje da je, ako treba, spreman opet i?i u rat, zajedno sa sinovima. Premijer Albanije Edi Rama poru?uje Srbima da ?e na Kosovo mo?i u?i samo kao turisti (kao da je rije? o njegovoj zemlji). Premijer Srbije Aleksandar Vu?i? ne?e, kaže, dopustiti, da se Srbe ubija. Na Kosovo šalje vlak, a ne tenkove. I Slobodan Miloševi? je najprije slao emisare i mitingaše. Vu?i?ev izaslanik u Zagrebu obe?ava Srbima u Hrvatskoj zaštitu “svim sredstvima”. Citiranje izjava Milorada Dodika zauzelo bi previše prostora. Njegova destrukcija ve? je postala notorna.

Ponekad sve te izjave djeluju bizarno i nestvarno, a ponekad se ?ini kao da živimo onu ?uvenu – puška koja visi na zidu u prvom ?inu neke drame, u tre?em ?e opaliti.

Razumije se da su problemi koji opetere?uju regiju stariji od pojave Donalda Trumpa i da se povremena zaoštravanja doga?aju stalno, ponekad povezana s vanjskim zbivanjima, ponekad autonomno. Glavinjanje prema sukobu samo je postalo ogoljenije.

(Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!