HRW: Zapadni Balkan daleko od evropskih standarda

01 Feb 2013

Human Rights Watch (HRW) u ovogodišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u više od 90 zemalja u svijetu je ustvrdio da su u mnogima od tih država ugroženi demokratski procesi

Human Rights Watch (HRW) u ovogodišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u više od 90 zemalja u svijetu je ustvrdio da su u mnogima od tih država ugroženi demokratski procesi.

Istraživa?ica HRW za Isto?nu Evropu i Balkan Lidija Gall u razgovoru za Radio Slobodna Evropa naglašava da zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu nije u skladu s nastojanjima vlada tih zemalja da se pridruže EU.

Razli?it je izvještaj napretka u su?enjima za ratne zlo?ine. Malo je napravljeno u smanjivanju diskriminacije i sprije?avanju zlostavljanja Roma ili u riješavanju izbjegli?kih pitanja. Zabrinuti smo i zbog odnosa prema novinarima, kao i pripadnicima LGBT populacije u Srbiji, dok u Hrvatskoj nije institucionalno riješeno pitanje osoba sa intelektualnim i mentalnim poteško?ama”, kaže Gall.

Ona dodaje da vlade država na Zapadnom Balkanu žele biti dio Evrope, ali i “zaštita ljudskih prava onda mora imati evropske standarde.

To se odnosi, kako na Hrvatsku, koja bi 1. jula trebala postati 28 ?lanica EU, tako i na zemlje kandidate, kao što je Srbija.

Po rije?ima Gall, HRW najviše brinu etni?ke tenzije u sjevernom dijelu Kosova, posebno Mitrovici.

Kada su u pitanju burna dešavanja u arapskim zemljama, direktor HRW-a Kenneth Roth, predstavljaju?i izvještaj u Londonu, je istaknuo kako je splasnula prethodna euforija oko dometa Arapskog prolje?a .

Mnogi su zabrinuti i razo?arani jer je situacija teža nego u trenutku kada su s vlasti zba?eni Mubarak ili tuniski predsjednik Ben Ali. Vidimo snaženje islamisti?kih politi?kih partija koje religijom žele smanjiti prava žena, disidenata ili manjina! Ipak, pogrešno je usporedjivati ovo s vremenom diktature“, istakao je Roth.

Human Rights Watch razo?aran je ponašanjem Rusije i Kine prema Siriji koje se suprostavljaju oštrim sankcijama prema režimu Bašara al Asada, posebno embargu na uvoz oružja. Ova nevladina organizacija tako?er smatra da je nužno da se Me?unarodni krivi?ni sud uklju?i u osudu zlo?ina koji se ?ine u Siriji, kako od strane režimskih, tako i opozicijskih naoružanih snaga.

U Rusiji, naglašava HRW, je najve?i pad demokratskih sloboda od raspada Sovjetskog saveza. Glavnu odgovornost snosi predsjednik Vladimir Putin koji se plaši mogu?eg narodnog ustanka.

Putin se plaši ruskog naroda. Odlu?an je suprostaviti se svemu što nije u skladu s njegovim vi?enjem stvari i želi sprije?iti izražavanje nezadovoljstva koje se lako dalo vidjeti u brojnim akcijama gra?ana.

Ruske vlasti su od juna prošle godine donjele više zakona kojima žele sprije?iti djelovanje civilnog društva.

Vjerujem da je ovo najteža godina za ljudska prava u nedavnoj povijesti Rusije. Mnogi zakoni koji su doneseni su izrazito represivni. Ti zakoni ugrožavaju ljudska prava i slobode u Rusiji“, kaže Anna Sevortian, direktorica HRW za Rusiju.

Ova nevladina organizacija tako?er upozorava na kršenje slobode govora i izražavanja širom Centralne Azije, kao i na hapšenja kriti?ara režima.

Iranske vlasti tako?er nastoje “zauzdati” civilno društvo, a predstavnicima opozicije je onemogu?eno sudjelovanje na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Neki od oporbenih lidera su u ku?nom pritvoru više od godinu dana.

Afganstanska vlada nije uspjela zaštititi žene koje su izložene najtežim oblicima zlostavljanja u obitelji i društvu, isti?e se u izvještaju Human Rights Watcha.

(Mirjana Rakela, Slobodna Evropa)

 

Podelite ovu stranicu!