Hrvatska: Josipović i Grabar Kitarović u drugom krugu

28 Dec 2014

Analitičari već upozoravaju da će se oboje u kampanji do drugog kruga izbora za 14 dana morati jako potruditi da pridobiju glasove dvojice kandidata koji su ispali i onih koji su u prvom krugu apstinirali

Nakon prebrojanih glasova sa 6.090 od 6.350 biračkih mjesta, na kojima je glasalo 1.729.986 birača, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin je nešto iza 22 sata izvijestio da je Ivo Josipović dobio 38,56 posto glasova, Kolinda Grabar Kitarović 37,08 posto glasova, Ivan Sinčić 16,47 posto i Milan Kujundžić 6,29 posto glasova. U drugi krug predsjedničkih izbora, koji će se održati 11. siječnja sljedeće godine, idu kandidat lijevog centra Ivo Josipović i kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović.

Kako je razlika između njih dvoje vrlo mala, analitičari već upozoravaju da će se oboje u kampanji do drugog kruga izbora za 14 dana morati jako potruditi da pridobiju glasove dvojice kandidata koji su ispali i onih koji su u prvom krugu apstinirali. Kujundžić je već poručio svojim biračima da glasaju za Kolindu Grabar Kitarović, dok je Sinčićeva zaručnica i bliska suradnica Vladimira Palfi najavila da će onima koji su u prvom krugu glasali za Sinčića preporučiti da – apstiniraju.

Današnje izbore karakteriziralo je jako loše vrijeme – snijeg, a ponegdje i prave mećave, pa su na nekoliko lokacija izborna mjesta otvorena s zakašnjenjem. Odaziv je do 16 sati bio 36,36 posto, što je više nego na prethodnim predsjedničkim izborima pred 5 godina, kada je do 16 sati izišlo 33,87 posto upisanih birača. U Državnom izbornom povjerenstvu kažu kako nisu zaprimili nijednu ozbiljniju dojavu o nepravilnostima u izbornom procesu, osim što im građani dojavljuju da neki portali krše izbornu šutnju, a da nekim građanima stižu sms-ovi i mailovi sa izbornom propagandom. Jedan građanin starije dobi preminuo je na biračkom mjestu u Požegi.

Hrvatski građani birali suizmeđu dosadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, kojeg podupire aktualna vladajuća koalicija lijevog centra. Kolinde Grabar Kitarović koja je kandidatkinja stranaka desnog centra predvođenih HDZ-om, Milana Kujundžića kojeg podupiru manje stranke desno od HDZ-a, među kojima je najznačajnija Hrvatska demokratska stranka Slavonije i Baranje, koju je osnovao Branimir Glavaš, i kandidat nevladine udruge Živi zid Ivan Sinčić.

Ivo Josipović je nakon glasanja kazao kako ima dobar osjećaj. „Očekujem pobjedu, što bih drugo”, kazao je.

HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović jer nakon glasanja na novinarsko pitanje ponovila kako je važno da sve države na području jugoistočne Europe uđu u Europsku uniju. „I dalje ćemo razvijati dobrosusjedstvo, ali na temelju politike čistih računa“, kazala je.

Milan Kujundžić je nakon glasanja izrazio uvjerenje da su Hrvati shvatili da sami moraju odlučiti, i da nitko drugi neće u njihovo ime mijenjati Hrvatsku nabolje. On je na novinarski upit ponovio ocjenu da je samo stabilno susjedstvo garancija stabilnosti Hrvatske.

Ivan Sinčić je nakon glasanja kazao novinarima kako se nada dobroj izlaznosti i da očekuje da cijeli jedan novi sloj ljudi povrati povjerenje u politiku.

Predsjednik Sabora Josip Leko novinarsko pitanje o očekivanja od novog predsjednika/predsjednice kazao kako „očekuje da razumije i prošlost i da ima i viziju budućnosti Hrvatske. To je naravno teško ostvariti ali je moguće,“ zaključio je predsjednik Sabora.

Predsjednika se bira na petogodišnji mandat, a nakon ustavnih promjena iz 2000. godine, ovlasti su mu razmjerno male – sukreiranje vanjske, obrambene i sigurnosne politike. Međutim, kako ga se bira na izravnim izborima, hrvatski predsjednik ima priličan moralni autoritet i mediji su za njega uvijek otvoreni.

Svi kandidati kao glavni problem hrvatskog društva i hrvatskih građana prepoznaju nepovoljnu gospodarsku situaciju, nezaposlenost i pad standarda. Josipović bi unutar svojih skromnih ovlasti inicirao ustavne promjene koje bi dinamizirale hrvatski politički sustav, kako bi on brže i efikasnije reagirao na potrebe građana. Analitičari ga opisuju kao kandidata kontinuiteta.

Kolinda Grabar Kitarović hvali se time da je njezin program utemeljen na stvarnosti i na potrebama građana, a najavljuje da će – ako bude izabrana – oštrije prozivati Vladu lijevog i premijera Zorana Milanovića zbog slabog rada.

Ivan Sinčić je najbombastičniji među kandidatima, a podržava ga udrugakoja građanskim otporom sprječava deložacije ljudi iz stanova i kuća koje su izgubili zbog lihvarskih kamata ili nepovoljnih kredita, i analitičari najavljuju da će za njega glasati oni koji su razočarani političkom klasom u cjelini i oni koji sebe razumiju kao najveće gubitnike tranzicije. Predlaže radikalna rješenja o povratu novca opljačkanog u privatizaciji, ali se ne snalazi u ovlastima pojedinog tijela i poznavanju funkcioniranja sustava. Onizu važnih pitanja se ne izjašnjava (npr.o pobačaju, o proširenju prava istospolnih parova), a ustanovilo da ne zna i da je Osama bin Laden mrtav već tri i po godine.

Kujundžić naglasak stavlja na tradicionalne vrijednosti (obitelj, Katolička crkva), na aktivniju vanjsku politiku (npr. prema Srbiji, dok oko BiH oštro odbija ideju trećeg entiteta kao Dodikovo podmetanje), a što se cjeline hrvatskog društva tiče, zagovara svojevrsni povratak u devedesete.

Biračko pravo na ovim izborima ima 3.770.281 hrvatski građanin i građanka. Za predsjednika, odnosno predsjednicu glasalo se na 6.350 biračkih mjesta, od toga u Hrvatskoj na 6.260 i 90 u drugim državama svijeta. Glasalo se u 50 država osim Hrvatske, što je za pet država manje prema prošlim predsjedničkim izborima 2009. godine, a sa 250 na 90 smanjen je i broj birališta u inozemstvu.

Hrvatski građani u inozemstvu mogu glasati samo temeljem prethodne registracije, a glasa se isključivo u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Najviše je biračkih mjesta bilo u Bosni i Hercegovini – njih 15 i u Njemačkoj – ukupno 13. U Sloveniji, Makedoniji i i na Kosovu je bilopo 1 biračko mjesto, a u Crnoj Gori i Srbiji po 2.

Izbore je pratilo 22.000 domaćih promatrača, više nego ikada ranije. To su u ogromnoj većini stranački promatrači, dok je promatrača iz nevladinih udruga tek oko 800, od toga najviše iz klerikalne udruge U ime obitelji.

(Enis Zebić, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!