Hrvatska u EU – dobro za agrar Srbije

30 Jan 2012

Vojvodina bi mogla imati najviše vajde od ulaska komšija u EU jer će hrvatske kompanije više ulagati u ovaj region, između ostalog zbog nižih troškova radne snage, očekuju ekonomisti. Vreme je da izvozom hrane osvojimo region

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju dogodine može za našu poljoprivredu biti velika šansa, ako ne omašimo. U svakom slu?aju, slede ozbiljne promene u regionu kada je re? o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i vreme je da pripremimo valjanu strategiju za nove prilike na našem i komšijskim tržištima.

– Srbija ?e imati nula carine prilikom izvoza u Hrvatsku svih proizvoda osim „bebi-bifa” i ne?e imati nikakva kvantitativna ograni?enja osim izvoza „bebi-bifa”, še?era i vina. Srbija nije izvozila niti vino ni še?er, a ni „bebi-bif„ u Hrvatsku jer su postojale visoke carine na ove proizvode koje sada ne?e postojati – zna?i da se sitaucija za Srbiju popravlja – kaže za “Autonomiju” konsultant SEEDEV-a Goran Živkov.

On napominje da Srbija i Hrvatska nisu u okviru CEFTA-e liberalizovale svoju trgovinu poljoprivrednim proizvodima jer na gotovo sve osetljive proizvode postoji carina u oba pravca. Sada to ne?e biti slu?aj jer ?e Srbija imati nula carinu za izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, dok ?e Hrvatska imati carine koje Srbija ima prema EU, a koje idu u pravcu liberalizacije, ali ne potpune.

– To zna?i da za najve?i broj proizvoda na koje sada Srbija prilikom izvoza u Hrvatsku treba da pla?a carinu, više ne?e morati. Hrvatska ?e, me?utim, dobiti potpuno nova pravila, koja podrazumevaju da za neke proizvode za koje su do sada pla?ali carinu, a njih je malo, sada više ne?e morati, a za najve?i broj proizvoda za koje do sada nisu pla?ali carinu ?e morati ili ?e ona biti ve?a – objašnjava Živkov. – Bosna i Hercegovina ima potpunu nula carinu za proizvode iz Srbije i Hrvatske, dok ima visoku carinu za proizvode iz EU. To zna?i da Hrvatska i Srbija nemaju ozbiljnu konkurenciju na tom tržištu – kaže naš sagovornik, dodaju?i da obe zemlje to obilato koriste, naro?ito Hrvatska, kojoj izvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ?ini oko 30 odsto ukupnog izvoza, dok mi izvozimo nešto više od 18 odsto. – Sada ?e Hrvatska imati carine na izvoz proizvoda u BiH, dok ih Srbija ne?e imati. Samim tim ?e Hrvatska imati manje konkurentne proizvode, a Srbija bolju trgovinsku poziciju. Govore?i o lošim stranama za Srbiju, kada komšije postanu ?lanica evropske porodice, Živkov podse?a na to da je najve?e izvozno tržište za proizvode Bosne i Hercegovine Hrvatska. A ulaskom Hrvatske u EU BiH ne?e mo?i da izvozi na to tržište proizvode za koje nema izvozne dozvole, kao što su mleko i mle?ni proizvodi, žive životinje, meso i mesne prera?evine, med i krompir, što ukupno vredi oko 120 miliona dolara.

– Ti proizvodi ?e onda pritiskati naše tržište. Uzmimo primer mleka, kojeg sada BiH izvozi oko 60 miliona litara u Hrvatsku, od oko 250 miliona koje ukupno proizvede. Usled viška mleka, prvo ?e se sniziti cena prema proizvo?a?u, ?ime ?e se postati konkurentniji i samim tim ?e se otvoriti mogu?nost da se ovo mleko izveze jedino gde može – u Srbiju – navodi Živkov.

Ekonomista Miroslav Zdravkovi? ukazuje na dve strane medalje, i podse?a na to da ?e kompanije poput „Agrokora„, „Adrijatik grupe„ i još nekih koje su ulagale u Vojvodinu, lakše plasirati naše proizvode nego druga preduze?a koja nisu u hrvatskom vlasništvu.

– Svakako Srbija ima vajde od Hrvatske i bez ulaska u EU jer lane je, osim Turske i Rusije, najve?i rast našeg izvoza ostvaren upravo kod ovih komšija – objašnjava Zdravkovi?. – Izvoz u Tursku je više nego udvostru?en, u Rusiju je oko 55 odsto, a Hrvatska joj se primakla, stigla je na 47 odsto. Koristi ve? postoje, nezavisno od njenog ?lanstva u EU. Koristi od ulaska Hrvatske u EU ne?emo imati samo u poljoprivredi ve? i u drugim oblastima, recimo, celoj prera?iva?koj i metalskoj industriji.

Svakako ?e do?i do rasta hrvatskog ulaganja u Vojvodinu, i to zbog nižih troškova radne snage , kaže Zdravkovi?, navode?i podatak da je Vojvodina, ako ne ra?unamo Novi Sad, ispod razvijenosti Albanije. To ?e, veli, uticati na to da se podigne i ubrza razvoj prevashodno Srema i Ba?ke. Ako je prose?an nivo razvijenosti Slavonije u Hrvatskoj 60 odsto evropskog proseka, a Vojvodina je na 26 odsto, svakako ?e sada to stimulativno delovati na rast u Vojvodini.

(Autonomija)

Podelite ovu stranicu!