Hrvatska po stopi zaposlenosti najgora u EU

12 Jun 2013

Kada Hrvatska za 20 dana uđe u Europsku uniju, sa stopom zaposlenosti od 50,7 posto zauzet će neslavno posljednje mjesto, čak i nakon Grčke

Stopa zaposlenosti odnos je broja zaposlenih prema ukupnom broju radno sposobnih stanovnika neke zemlje, i u Europskoj uniji ona iznosi 64,2 posto. Kada Hrvatska za 20 dana u?e u Europsku uniju, sa stopom zaposlenosti od 50,7 posto zauzet ?e neslavno posljednje mjesto, ?ak i nakon Gr?ke. Kako se Vlada nosi s tim problemom, što traže sindikati, a što ekonomska struka?

Najnoviji podatak Eurostata da Hrvatska ima stopu zaposlenosti od svega 50,7 posto, što je 1,7 posto manje nego godinu ranije  ne iznena?uje, ali nije baš  neka dobra vijest. U Vladi najavljuju da je cilj da se  do 2020. godine ova stopa podigne na 60 posto, a preokret trendova i u proizvodnji i u zapošljavanju o?ekuje se ve? koncem ove godine.  ?eka se strane investicije, u pripremi je europski program „Garancije za mlade“, fleksibilizirat ?e se radno zakonodavstvo, odnosno – rije?ima ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsi?a – smanjit ?e se birokratske prepreke. I što još?

Idemo i sa izmjenama Zakona o mirovinskom sustavu da se može ?ovjek zaposliti dva sata u jednoj tvrtki, dva sata u drugoj i tako skupljati radno vrijeme do onih punih osam sati. Ja se nadam da ?emo na završetku ove godine imati dovršen sustav koji ?e omogu?iti da ljudi brzo idu iz jednog zanimanja u drugo i da – ono što ?e biti karakteristika novih generacija – ne?ete završiti svoj radni vijek sa poslom kojeg ste u?ili u školi nego ?ete vi i?i za poslom, a ne da posao ide za vama.

Dakle, nekih bitnih pomaka ni zaokreta nema niti ?e ih biti. Sindikati su na velikim prosvjedima za Praznik rada od Vlade zatražili da promijeni smjer, a premijer Milanovi? odvratio je da mu to ne pada na pamet. Predsjednik Hrvatske unije sindikata (HUS) Ozren Matijaševi? kaže za naš radio kako nije sretan što najnovije brojke daju za pravo sindikatima, a ne premijeru.

Ovaj podatak o padu zaposlenosti je najbolji pokazatelj pogrešne ekonomske politike. Da ne budemo proglašavani za populiste i destruktivce koji ne predlažu rješenja, mi odavno zazivamo promjenu porezne politike. Porezna politika je ta koja onemogu?uje nužne poduzetni?ke aktivnosti i koja je razlog što nismo interesantni kao destinacija za ulaganja.

Sindikat predlaže ukidanje parafiskalnih nameta poduzetnicima koji hrane administraciju, smanjenje poreznog optere?enja gra?ana što bi pove?alo njihovu potrošnju i zaustavlilo otpuštanja u proizvodnom sektoru, i porezno optere?ivanje financijskih institucija, za što je Europska unija smogla snage, ali Hrvatska još nije.

Tako?er, oni predlažu ograni?enje uvoza loše hrane i ograni?enje izvoza sirovina i repromaterijala.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jur?i? za RSE upozorava da vladaju?a politika ne razumije gdje je izvor problema sa nezaposlenoš?u, pa  – logi?no  – ne zna ni njegovo rješenje. Po njemu klju? za nova radna mjesta nisu beneficije i pogodnosti investitorima,  ve? –  proizvodnja, a klju? za proizvodnju je definiranje proizvoda za koji postoji tržište, a koji hrvatska ekonomija  može i zna proizvesti.

Hrvatska politika ne zna što Hrvati trebaju raditi, odnosno za koje proizvodnje treba stvoriti uvjete i  koji su to uvjeti koji trebaju za neku proizvodnju. Tek nakon toga dolaze potrebne investicije, ako su uop?e potrebne, a nakon toga eventualno dolazi potreba za novcem.“

Ne treba izmišljati toplu vodu, ve? se treba posvetiti proizvodima za koje postoje tehnološki, prirodni ili iskustveni resursi. Tipi?an primjer je brod iz hrvatskih brodogradilišta, ali problem je što cjenovno više nije konkurentan. Jur?i? je uvjeren da bi se na takvim temeljima prilago?avanjem fiskalnog, monetarnog i te?ajnog sustava za  dvije godine Hrvatsku moglo pretvoriti u konkurentnu i brzorastu?u zemlju.

(Enis Zebi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!