Hrvatska mijenja način udomljavanja djece

30 May 2016

Planirano je da djeca odrastaju u udomiteljskim porodicama, a domovi postaju centri za pomoć

Odrastanje u dječjim domovima nije lako, kažu svi koju su u njima živjeli. No u svijetu, pa i Hrvatskoj, mijenja se tradicionalni sustav udomljavanja djece – kako bi ih što više odrastalo u obiteljima, a ne domovima. Takozvana deinstitucionalizacija, u Hrvatskoj je, tvrde, u završnoj fazi.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Vesnu Stanić, koja je donesena u dječji dom u Nazorovoj ulici u Zagrebu kad je imala samo tri mjeseca. To je, kaže, obilježilo njezin život i natjeralo je da prije odraste.

“Odnos sustava što se tiče djece je nekako više kao da si broj, ne gledaju te kao čovjeka. Malo kada dobiješ riječ ohrabrenja da možeš uspjeti, biti danas nešto, veliko postignuti”, priča Vesna.

Srednju je školu završila odličnim uspjehom, zahvaljujući i ljudima koji su o njoj skrbili, iako je bilo i onih koji, kaže, ne bi trebali raditi u domovima.

Odrastanje u domovima ima posljedice

“Ne mogu opet generalizirati i reći da su opet svi ljudi kompletno u sustavu takvi, ali najčešće ljudi koji rade u sustavu. Iz svog iskustva govorim, pošto sam prošla i dječji i popravni i odgojni dom, svi u principu nekako gledaju to kroz posao, ne kroz to da su to djeca, da toj djeci treba ljubav, podrška. Tako da mislim da bi trebali gledati da počinju odgajati svoje dijete”, dodaje Vesna.

I znanstveno je dokazano, tvrdi profesorica Ivana Sekol s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanostu u Osijeku, da život u domovima ostavlja negativne tragove na djecu.

“Ta istraživanja nam govore da djeca i mladi koji su odrastali u domovima imaju nižu inteligenciju i da imaju sniženu razinu moždane aktivnosti, imaju brojne emocionalno ponašajne probleme, slabije prolaze na tržištu rada. Također, kasnije imaju, dakle, puno veću stopu smrtnosti i samoubojstava, češće su uključeni u različite kriminalne aktivnosti u odrasloj dobi”, navodi profesorica Sekol.

Zbog svega toga nekoliko se godina provodi deinstitucionalizacija sustava, kojoj je cilj da djeca odrastaju u udomiteljskim obiteljima, a domovi će postati centri za pomoć.

“Ako dijete nema iskustvo odrastanja u obitelji, kakav će mu model biti kasnije u životu kad zasnuje svoju obitelj? Neće znati praktički kako živjeti i u obitelji”, ukazuje Jasna Ćurković Kelava iz Dječjeg doma Zagreb.

U Hrvatskoj trenutačno 800 djece živi u domovima, dok ih je u udomiteljskim obiteljima 2.300.

“Većina udomitelja su dobri udomitelji i imaju, zapravo, sklonost brinuti o djetetu. Međutim, postoje i oni kojima je to nešto usputno i možda usputni način zarade, iako je zarada, za sada, zaista vrlo skromna i mala. Nažalost, postoje udomitelji koji nisu dovoljno kontrolirani”, dodaje Kelava.

Vlasti rade analizu potreba

“U principu bi upravo specijalizirano i/ili profesionalizirano udomiteljstvo bilo izuzetno dobro rješenje za populaciju djece i mladih koje je najteže smjestiti u udomiteljske obitelji, a to su, zapravo, djela i mladi koji imaju već izražene probleme u ponašanju”, kaže profesorica Sekol.

Ministarstvo socijalne politike i mladih radi analizu potreba.

“Ideja je da taj plan, realizacija tog plana, dovede i do izrade novog zakona o udomiteljstvu, koji će onda propisati modele udomiteljstva i što to znači za samu djecu, i što to znači za pojedini model udomitelja”, najavljuje Dubravka Marušić iz Ministarstva socijalne politike i mladih.

Donošenje zakona očekuje se krajem godine. Mnogi se nadaju da će tada deinstitucionalizacija dobiti svoju konačnu formu.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!