Hrvatska mijenja način udomljavanja djece

30 May 2016

Planirano je da djeca odrastaju u udomiteljskim porodicama, a domovi postaju centri za pomoć

Odrastanje u dje?jim domovima nije lako, kažu svi koju su u njima živjeli. No u svijetu, pa i Hrvatskoj, mijenja se tradicionalni sustav udomljavanja djece – kako bi ih što više odrastalo u obiteljima, a ne domovima. Takozvana deinstitucionalizacija, u Hrvatskoj je, tvrde, u završnoj fazi.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Vesnu Stani?, koja je donesena u dje?ji dom u Nazorovoj ulici u Zagrebu kad je imala samo tri mjeseca. To je, kaže, obilježilo njezin život i natjeralo je da prije odraste.

“Odnos sustava što se ti?e djece je nekako više kao da si broj, ne gledaju te kao ?ovjeka. Malo kada dobiješ rije? ohrabrenja da možeš uspjeti, biti danas nešto, veliko postignuti”, pri?a Vesna.

Srednju je školu završila odli?nim uspjehom, zahvaljuju?i i ljudima koji su o njoj skrbili, iako je bilo i onih koji, kaže, ne bi trebali raditi u domovima.

Odrastanje u domovima ima posljedice

“Ne mogu opet generalizirati i re?i da su opet svi ljudi kompletno u sustavu takvi, ali naj?eš?e ljudi koji rade u sustavu. Iz svog iskustva govorim, pošto sam prošla i dje?ji i popravni i odgojni dom, svi u principu nekako gledaju to kroz posao, ne kroz to da su to djeca, da toj djeci treba ljubav, podrška. Tako da mislim da bi trebali gledati da po?inju odgajati svoje dijete”, dodaje Vesna.

I znanstveno je dokazano, tvrdi profesorica Ivana Sekol s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanostu u Osijeku, da život u domovima ostavlja negativne tragove na djecu.

“Ta istraživanja nam govore da djeca i mladi koji su odrastali u domovima imaju nižu inteligenciju i da imaju sniženu razinu moždane aktivnosti, imaju brojne emocionalno ponašajne probleme, slabije prolaze na tržištu rada. Tako?er, kasnije imaju, dakle, puno ve?u stopu smrtnosti i samoubojstava, ?eš?e su uklju?eni u razli?ite kriminalne aktivnosti u odrasloj dobi”, navodi profesorica Sekol.

Zbog svega toga nekoliko se godina provodi deinstitucionalizacija sustava, kojoj je cilj da djeca odrastaju u udomiteljskim obiteljima, a domovi ?e postati centri za pomo?.

“Ako dijete nema iskustvo odrastanja u obitelji, kakav ?e mu model biti kasnije u životu kad zasnuje svoju obitelj? Ne?e znati prakti?ki kako živjeti i u obitelji”, ukazuje Jasna ?urkovi? Kelava iz Dje?jeg doma Zagreb.

U Hrvatskoj trenuta?no 800 djece živi u domovima, dok ih je u udomiteljskim obiteljima 2.300.

“Ve?ina udomitelja su dobri udomitelji i imaju, zapravo, sklonost brinuti o djetetu. Me?utim, postoje i oni kojima je to nešto usputno i možda usputni na?in zarade, iako je zarada, za sada, zaista vrlo skromna i mala. Nažalost, postoje udomitelji koji nisu dovoljno kontrolirani”, dodaje Kelava.

Vlasti rade analizu potreba

“U principu bi upravo specijalizirano i/ili profesionalizirano udomiteljstvo bilo izuzetno dobro rješenje za populaciju djece i mladih koje je najteže smjestiti u udomiteljske obitelji, a to su, zapravo, djela i mladi koji imaju ve? izražene probleme u ponašanju”, kaže profesorica Sekol.

Ministarstvo socijalne politike i mladih radi analizu potreba.

“Ideja je da taj plan, realizacija tog plana, dovede i do izrade novog zakona o udomiteljstvu, koji ?e onda propisati modele udomiteljstva i što to zna?i za samu djecu, i što to zna?i za pojedini model udomitelja”, najavljuje Dubravka Maruši? iz Ministarstva socijalne politike i mladih.

Donošenje zakona o?ekuje se krajem godine. Mnogi se nadaju da ?e tada deinstitucionalizacija dobiti svoju kona?nu formu.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!