Hrvati u Srbiji: Naš tjednik ne spaljuju, ali nas zovu ustašama i prijete smrću

22 Oct 2017

Premda ni po brojnosti ni po političkoj ili gospodarskoj snazi nikoga ne mogu ugrožavati, Hrvate u Srbiji neki i dalje promatraju kao remetilački faktor, kaže Slaven Bačić. Uz probleme koje dijele sa Srbima u Hrvatskoj, imaju i specifično svoje, poput neriješene političke reprezentacije

Gotovo sve nacionalne manjine u bilo kojoj državi regije imaju probleme, pa tako ni hrvatska manjina u Srbiji nije izuzetak. O njima uglavnom saznajemo kad se desi nešto iz domene crne kronike ili kad neke zakonske izmjene, po mišljenju ?elnih ljudi hrvatske manjine, derogiraju nesumnjiv napredak o ostvarenju njihovih manjinskih prava.
Zagarantirano parlamentarno zastupstvo odraz je zrelosti nekog društva. Praksa je u Srbiji pokazala da su pripadnici nacionalnih manjina u velikim strankama u prvom redu vojnici svoje partije – isti?e Slaven Ba?i?
– Nedvojbeno je da je u posljednjih petnaestak godina, globalno promatrano, ostvaren zna?ajan pomak u provedbi manjinskih prava Hrvata, od nepriznavanja postojanja 1990-ih, preko poleta za vlade Zorana ?in?i?a, do izvjesne stagnacije posljednjih desetak godina unato? formalnim ili pojedina?nim pozitivnim pomacima – kaže Slaven Ba?i?, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vije?a (HNV), najviše hrvatske manjinske institucije.
– Me?utim, i dalje je dominantno op?e nepovoljno okružje spram svega hrvatskog pa je hrvatska manjina me?u onima koje bilježe najve?i pad brojnosti. U odnosu na 1961. broj Hrvata smanjio se za više od dvije tre?ine: s oko 196.400 na 57.900 – isti?e Ba?i? koji u tu brojku ne ubraja oko 16.700 nacionalno izjašnjenih Bunjevaca.
S obzirom na malu brojnost Hrvata, HNV se bira putem elektora pa za jedan elektorski glas treba 60 glasova upisanih u poseban popis bira?a hrvatske nacionalne manjine.
– Takav sustav omogu?uje uklju?enost svih pripadnik naše zajednice u izborni proces, jer svatko može dati potpis potpore bilo kojem elektoru. Meni je, kao elektoru iz Subotice, potpis potpore dao i jedan Hrvat iz Zemuna – kaže Ba?i?.
Kao ni u Hrvatskoj, za izbore za manjinska vije?a ne vlada velik interes pa je na izborima 2014. godine HNV na elektorskoj skupštini izabralo 132 elektora, što zna?i da je tek oko 8.500 upisanih u popis sudjelovalo na izborima. Što se izbora ti?e, za hrvatsku manjinu je najve?i problem uklju?ivanje Hrvata iz Beograda i središnje Srbije, gdje živi oko 10.000 Hrvata, ali ih je upisano tek nekoliko stotina.
– Izvjesni pomaci vidljivi su unazad godinu dana, osnovane su nove hrvatske udruge u Beogradu i Nišu i nadamo se da ?e na sljede?im izborima biti znatno ve?a uklju?enost Hrvata iz tog dijela države – isti?e predsjednik HNV-a.
Ukazuje na to da se prijedlogom izmjena Zakona o nacionalnim vije?ima umjesto ja?anja njihovog institucionalnog položaja, kako je to predvi?eno Akcijskim planom za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, zapravo višestruko nagrizaju ionako skromna samoupravna prava nacionalnih vije?a.
Hajne je još 1821. napisao: ‘Kad gore knjige, na kraju ?e gorjeti i ljudi.’ Ho?u re?i da na slu?aj spaljivanja ‘Novosti’ nitko ne bi trebao slegnuti ramenima i re?i da je to samo nekolicina budaletina – kaže Zvonko Sari?
– Predloženo je da se suradnja s mati?nim državama mora odvijati u okviru državne vanjske politike, sve odluke vije?a bi se odmah morale dostavljati nadležnom ministarstvu, nacionalna vije?a bi se isklju?ila iz raspodjele sredstava iz Prora?unskog fonda za nacionalne manjine… Otežavaju?a okolnost za Hrvate je i dominiraju?i diskurs u ve?inskom narodu koji je negativan prema svemu hrvatskom: u odre?enim krugovima doista nas promatraju kao remetila?ki faktor, premda ni po brojnosti ni po politi?koj ili gospodarskoj snazi objektivno nikoga ne možemo ugrožavati – kaže Ba?i?.
Hrvati u Srbiji još nemaju pravo na svog zagarantiranog zastupnika, a ne veseli ih ni pokušaj desnice u Hrvatskoj da se manjinski zastupnici ubudu?e biraju iz redova nemanjinskih stranaka.
– Nažalost, Srbija tu svoju obvezu iz bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina još nije ispunila, niti pokazuje volju da to u?ini. Zagarantirano parlamentarno zastupstvo odraz je zrelosti nekog društva u primjeni na?ela da nacionalne manjine budu uklju?ene u proces donošenja politi?kih odluka i tako budu integralni dio društva. Praksa je u Srbiji pokazala da su pripadnici nacionalnih manjina u velikim strankama u prvom redu vojnici svoje partije i da im manjinska prava nisu previše važna stvar, ve? se na tom planu kre?u isklju?ivo oko politike koju unaprijed odredi stranka – isti?e predsjednik HNV-a.
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sari? Lukendi? informirao nas je o obrazovanju mladih Hrvata.
– Model A, kompletnu nastavu na hrvatskom jeziku, poha?a 400 u?enika, 229 osnovnu i 171 srednju školu, u Subotici i Monoštoru, dok model C, izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, poha?a 454 u?enika u deset naselja i 15 škola u Vojvodini. Visokoobrazovne ustanove trenutno ne nude mogu?nost izu?avanja kolegija na hrvatskom jeziku, a za razliku od drugih nacionalnih manjina, nije osnovana ni katedra za hrvatski jezik – govori Sari? Lukendi?.
Nakon 15 godina od po?etka obrazovanja na hrvatskom jeziku, tek je ove školske godine riješeno pitanje osnovnoškolskih udžbenika, a od naredne kre?e se u proces izrade onih srednjoškolskih. U procesu izrade su i nacionalni dodaci za predmete od zna?aja za hrvatsku zajednicu.
– Autorski udžbenici su izra?eni za hrvatski jezik i glazbenu kulturu, a sve ostalo su puki prijevodi srbijanskih udžbenika. Udžbenici se moraju poklapati s nastavnim planom i programom Srbije, ali ?e se nacionalnim dodacima nadomjestiti pojedine lekcije koje su važne za njegovanje identiteta i kulture Hrvata u Vojvodini – isti?e Sari? Lukendi?.
O prisustvu Hrvata u elektronskim medijima, od lokala do državnog nivoa, govori Zvonko Sari?, književnik i zamjenik glavnog urednika ‘Hrvatske rije?i’.
– To je zasebna pri?a. Primjerice, Radio Suboticu je otkupio privatnik. Donedavno je bilo svaki dan tri sata programa na hrvatskom jeziku, sada ga ima dva puta tjedno po pola sata. TV program Hrvatska panorama ?ine kra?a dnevna emisija ‘Kro-info vijesti’, polusatna društveno-politi?ka emisija ‘Motrišta’ i polusatna emisija posve?ena kulturnoj baštini i obi?ajima Hrvata u Vojvodini ‘Zlatna škatulja’, koja se emitira na privatnoj postaji TV Subotica, ali se ti termini emitiranja pla?aju – isti?e Zvonko Sari?.
Radio Sombor je ugašen, Radio Ba?ka u Ba?u je tako?er privatiziran i teži biti komercijalni medij, ali još se emitira tjedna emisija na hrvatskom jeziku. Na Radio-televiziji Vojvodine (RTV) postoji informativna emisija na hrvatskom jeziku ‘Dnevnik’ koja se emitira od ponedjeljka do subote na drugom programu, kao i emisije ‘Izravno nedjeljom’ i ‘Svjetionik’. Na programu Radija Novi Sad 3 dvaput tjedno idu emisije na hrvatskom jeziku.
– Neke medijske proizvode financira izravno AP Vojvodina, a neki se realiziraju sredstvima putem razli?itih natje?aja u zemlji i Hrvatskoj. Nažalost, emisija na hrvatskom jeziku nema u programu Radio-televizije Srbije, koja bi kao zna?ajna ustanova srpske kulture valjda trebala pružiti uvid i u život ovdašnjih Hrvata – govori Sari?.
Izdavaštvo je u Novinsko-izdava?koj ustanovi Hrvatska rije? pokrenuto 2005. godine. Objavljuju se djela pisana na standardnom hrvatskom književnom jeziku i ikavskom dijalektu. Do sada je objavljeno više od 80 naslova razli?itih književnih rodova i znanstvene publicistike.
– Urednik naklade do polovice 2012. bio je književnik Milovan Mikovi?, a onda sam ja imenovan za v.d. urednika nakladni?ke djelatnosti. Knjige su tiskane potporom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informiranje, a pojedine i uz potporu Grada Subotice, dakle putem natje?aja. Unazad više godina bilo je sredstava da se godišnje objavi više knjiga, ali u posljednje dvije godine to se, prema iznosu sredstava po raspisanom pokrajinskom natje?aju, svelo na objavljivanje jednog književnog djela godišnje – kaže Sari?.
– U Srbiji na književnoj sceni ne cvjeta nikome, pa ni onim autorima koji iza sebe ve? imaju zna?ajan i kvalitetan opus, književnici su odavno u škripcu, na kojem god jeziku pisali, a nema više ni Tita da i za književnike izvadi iz državne kase. Promišljaju?i o ukupnosti hrvatske manjinske književnosti u Srbiji, ovdje i sada, zastupam stav da trebamo biti samokriti?ni i uspostavljati visoke književne standarde, a ne objavljivati po inerciji svašta, sve što se napiše na hrvatskom jeziku. Objavljivati diletante, koji hobisti?ki prikra?uju vrijeme rije?ima koje pokušavaju složiti u formu poezije ili proze, ne vodi nikamo, pogotovo u slu?aju kad oni zbog tiskanja svojih književnih aktivnosti dizanjem ruku u okviru svojih KUD-ova podržavaju odre?enu opciju u manjinskom politi?kom životu – isti?e Zvonko Sari?.
Premda ‘Hrvatsku rije?’, za razliku od ‘Novosti’, u Srbiji nitko ne spaljuje i ne traži ukidanje njezinog financiranja, ni taj tjednik nije lišen problema.
– Vidite, pale ljudi razne stvari, pa tako i knjige i novine. U ZF romanu ‘Farenhajt 451’ ameri?kog pisca Reja Bredberija vlasti proglašavaju ?itanje knjiga teškim zlo?inom pa država osniva ekipe koje zapljenjuju knjige i javno ih spaljuju. Spaljivali su knjige i novine i nacisti 1933., na berlinskom Trgu opere, mada u toj drami nije bilo glazbe i pjevanja. Ali jest bilo govorancija: tadašnji studentski vo?a Herbert Gutjar rekao je: ‘Sve ono što nije njema?ko predajem vatri!’ Te no?i spaljene su i knjige Hajnriha Hajnea koji je još 1821. napisao: ‘Kad gore knjige, na kraju ?e gorjeti i ljudi.’ Ho?u re?i da na slu?aj spaljivanja ‘Novosti’ nitko ne bi trebao slegnuti ramenima i re?i da je to samo nekolicina budaletina – upozorava Sari?.
– Jeste da naš tjednik nisu spaljivali, ali su u više prilika uposleni doživjeli atrakciju – ‘nazovi Hrvatsku rije? radi ubojstva’. Nije bilo u pitanju ponovno snimanje Hi?kokovog filma, nego prijetnje smr?u pa su nas ?uvali policajci u civilu – dodaje.
‘Hrvatska rije?’ nema problema s tiskanjem: sredstva pokrajinske vlasti stižu uredno i na vrijeme te su na istoj razini kao i lani.
– Kako sve ne bi bilo idealno, postoji za?koljica: trenutno u zakonodavstvu ne postoji obveza financiranja manjinskih medija u Srbiji. U izradi je Zakon o manjinskim nacionalnim vije?ima, koji ?e precizirati kako ?e se odvijati financiranje manjinskih medija ubudu?e. Okreni-obrni, ali ne treba puno pameti pa zaklju?iti da manjinski mediji u Srbiji ne mogu funkcionirati komercijalno i zato je tu država Srbija koja treba podržavati manjinski vid informiranja, jer poreze državi pla?aju i ovdašnji Hrvati – isti?e Sari?.
Novinsko-izdava?ka ustanova Hrvatska rije? ima dobru komunikaciju s pokrajinskim tajnikom za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Miroslavom Štatki?em koji je ?lan Srpske napredne stranke.
– Iako zastupam dijametralno suprotne politi?ke stavove, ?injenice ne treba izvrtati. Bez financiranja pokrajinske vlade naš tjednik ne bi mogao opstati. Kao i svi uposleni u ustanovi Hrvatska rije?, volio bih da je prodaja tjednika ve?a, no danas se olako lijepe razne etikete, poput one ‘ustaša’. Ho?u re?i da naš tjednik u veoma malom broju kupuju pripadnici ve?inskog naroda, a kad se nalijepi bedasta etiketa za Hrvate op?enito da su ‘ustaše’, onda mi ne možemo, a niti ho?emo, na svakoj naslovnici napisati: De?kice i de?ki, drugovi i drugarice, gospo?e i gospodo, mi, eto, nismo ustaše – kaže Zvonko Sari?.

Važnost susreta na vrhu

Prošli sastanak hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi? i Aleksandra Vu?i?a, tadašnjeg premijera a sada predsjednika Srbije, polu?io je rezultate, barem za hrvatsku manjinu. I Slaven Ba?i? i Darko Sari? Lukendi? smatraju da bi se manjinske teme trebale na?i i na novom sastanku, kad i ako do njega do?e.
– Tema je, barem s naše strane, dosta. Najvažnije je svako zagarantirano politi?ko zastupstvo, zatim zastupljenost Hrvata u javnom sektoru jer je u Uredu za manjinska prava tek devet osoba u sektoru za manjine, a ve?ina njih su pripadnici ve?inskog naroda. Niz je otvorenih pitanja vezano uz obrazovanje na hrvatskom i provedbu propisa o službenoj uporabi hrvatskog jezika – kaže Ba?i? i podsje?a da je posljednji sastanak me?uvladinog Mješovitog odbora koji prati provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina održan u Zagrebu i Vrhovinama još 2014.
– Sljede?i bi se trebao održati u Srbiji, ali još nema nagovještaja da ?e do njega uskoro do?i, premda bi se ovi sastanci trebali održavati najmanje jednom godišnje – isti?e Ba?i?.
– Zadovoljni smo što se u razgovorima na tim susretima spominju i problemi s kojima se mi suo?avamo. Sretni smo kad se govori i o rješavanju konkretnih problema koji ne iziskuju velik napor i dugo vrijeme, kao što su udžbenici ili proširenje mreže škola, ali istodobno ukazujemo i na složenije i teže rješive probleme, kao što su neriješena politi?ka reprezentacija i isklju?enost iz donošenja odluka, miješanje države u identitetski spor bunjeva?kih Hrvata ili velika podzastupljenost u tijelima uprave – nabraja Sari? Lukendi?.

(Nenad Jovanovi?, Novosti / Foto: HNV)

Podelite ovu stranicu!