Grci ne vjeruju bankama i sve manje štede

31 Mar 2015

Grci svoju ušteđevinu šalju u banke izvan države, ili ga, popularno rečeno, stavljaju pod madrac

Na grčkim izborima u januaru Syriza je izašla kao apsolutni pobjednik, obećavajući ekonomske reforme kao što je prekid rigoroznih mjera štednje, što bi trebalo povećati životni standard Grka.

No, koliko im građani zaista vjeruju? Sudeći prema njihovoj štednji – sve manje.

Naime, depoziti u komercijalnim bankama su u padu, što nagovještava da građani, ali i privatne kompanije, nisu uvjereni da je njihov novac siguran u grčkim bankama, tako da ga šalju u druge banke izvan države, ili ga, popularno rečeno, stavljaju pod madrac.

Ali komercijalne banke nisu jedine institucije koje se bore da ostanu solventne. Država je prezadužena.

Udio tog duga u bruto društvenom proizvodu (BDP) je enorman – 176 posto, što je daleko više od prosjeka eurozone ili bilo koje njene članice.

Da situacija bude još gora, BDP je opet u padu, dok se istovremeno stopa nezaposlenosti prestala smanjivati.

Ko plaća najveću cijenu?

Ekonomija se tokom prošle godine počela oporavljati, ali je dolazak Tsiprasove Syrize na vlast uzdrmao tržišta kapitala. Ta nestabilnost najbolje se ogleda u kamatama na desetogodišnje državne obveznice.

Krajem prošle godine kamate su počele rasti, da bi mjesec dana nakon izbora dostigle vrtoglavih 12 posto, što praktično znači da investitori nisu uvjereni da Grčka može redovno otplaćivati dugove.

A ukoliko Grci ostanu bez novca, što u suštini znači – bankrot, ko će platiti najveću cijenu?

Najveći udar pretrpjet će Vlade zemalja eurozone, koje posjeduju 62 posto grčkog duga – 17 posto je u vlasništvu privatnog sektora, dok MMF i Evropska centralna banka drže 10, odnosno osam posto.

Svaki od ovih postotaka znači milijarde eura gubitka ukoliko Grčka ne vrati dugove.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!