Govor mržnje u Hrvatskoj: „Hrvatice, Hrvati i pošteni Srbi”

19 Apr 2017

Voditelj pozdravlja „Hrvatice, Hrvate i poštene Srbe" ostavljajući neizgovoreno da su takvi (pošteni) malobrojni - a Srbi, izbegli zbog Oluje, vraćaju se u svoje rodne kuće i slikaju sa zapaljenim hrvatskim zastavama

Amnesti internešnal u svom izveštaju o ljudskim pravima za 2016/17. godinu upozorava na diskriminaciju nacionalnih manjina te zabrinjavaju?e stanje slobode medija u Hrvatskoj. Navodi da u vreme pred izbore eskalira nacionalizam i govor mržnje, skre?e pažnja da sudovi vrlo rado procesuiraju slu?ajeve kleveta i uvreda, ali i zatvaraju o?i pred nasiljem nad manjinama.

Da su inkubatori govora mržnje neki mediji pokazalo je istraživanje gra?anskog udruženja GONG koje je kroz 2015. i 2016. godinu pratilo niz portala, televizija i listova. Rezultati su o?ekivani pa se pokazalo da je portal Dnevno najviše raspirivao mržnju prema migrantima i homoseksualcima, dok se televizijska emisija Bujica trudila da modelira stav javnosti u smeru netrpeljivosti prema Srbima.

Upravo je Srpsko narodno vije?e u svojm biltenu upozorilo na erupciju govora mržnje kroz medijske napise, poruke politi?ara i sveštenika, ali i na sportskim terenima. Kako to ve? biva, s govorom mržnje raste i stvarno nasilje pa su zabeležili i 19 fizi?kih napada, najviše do sada. Diskriminacija je, kažu, za samo godinu dana porasla za ?ak 57 posto.

„Pozdrav svim poštenim Srbima”

Kako to izgleda u praksi? Televizijski voditelj pozdravlja „Hrvatice, Hrvate i poštene Srbe” ostavljaju?i neizgovoreno da su takvi (pošteni), za razliku od Hrvata, malobrojni. Huška?ki portal objavljuje informaciju da su migranti manje inteligentni, dolaze iz druga?ijih kultura koje silovanja smatraju poželjnim ponašanjem. Srbi, koji su pred operacijom Oluja izbegli iz onoga što su nazivali Krajinom, leti se vra?aju u svoje rodne domove pa se slikaju sa zapaljenim hrvatskim zastavama. Te fotografije objavljuju na svojim Fejsbuk profilima uz uvrede izre?ene na ra?un hrvatske nacije. Dokoni devetnaestogodišnjak naru?uje nalepnice koje prikazuju stablo na kojem se ljuljaju obešeni ljudi s tekstom „srpsko porodi?no stablo”. Pa ih lepi po autobuskim stanicama u Vukovaru, gradu u kojem Hrvati i Srbi žive jedni pored drugih, a ne jedni s drugima. Ili je to tek opšteprihva?eno mišljenje?

Socijalna pedagoškinja, književnica, kolumnistikinja i doseljenica u Vukovar, Julijana Adamovi? za DW kaže kako je javnost, što se Vukovara ti?e, vrlo senzibilizovana, pa ono što u drugim gradovima prolazi ispod radara, u Vukovaru je potencirano. Jer, i sam je autor ovog teksta morbidne nalepnice „srpskog porodi?nog stabla” vi?ao i u centru Zagreba, no burne reakcije su tada izostale.

„Takozvana progresivna Hrvatska burno reaguje na svaki govor mržnje prema manjinama, dok je govor mržnje upu?en prema ve?inskom narodu postao gotovo stvar prestiža i smatra se samokritikom. S druge strane, takozvana desna Hrvatska reaguje samo na govor mržnje upu?en ve?inskom narodu. I to, naj?eš?e istim takvim govorom, prema nacionalnoj manjini iz koje, uvereni su, dolazi autor anonimnog grafita ili osoba koja je uništila ili oštetila državne simbole.” Adamovi? tako tvrdi da su iza incidenata naj?eš?e adolescenti i da ponekad nisu one nacionalnosti koju bismo pretpostavili. U prilog tome ide i zagreba?ki slu?aj mladi?a koji je ispisivao velikosrpske grafite, a kako bi privukao pažnju ili podstakao mržnju prema Srbima, a sam je dete branitelja hrvatske nacionalnosti.

Zakonita segregacija

A što se dece ti?e, smatra ova socijalna pedagoškinja, društvo je, barem u Vukovaru, zakazalo. Naime, pravo na školovanje na svom jeziku i pismu koje koristi srpska manjina, dvosekli je ma?. „Deca nam odrastaju odvojeno i nisu dobila priliku da upoznaju ‘one druge’. Lako stvaraju predrasude, ali nemaju priliku da ih razbiju. Odrasli, oni koji su imali priliku da idu u razred sa kolegama druge nacionalnosti, lakše pre?u preko loših stvari i predrasuda koje su zbog njih sticali, jer imaju i neke druge uspomene, prijateljstva, ljubavi, izlaske, zabave. Današnje generacije su za to zakinute. Adolescenti su sami po sebi još neskloni kompromisima pa time i nastupaju iz pozicija isklju?ivosti. Direktni su, buntovniji i godi im pažnja koju izazivaju, pa i ovakvim ekscesima. Potrebno je kupiti sprej, doživeti malo uzbu?enja u kasnim ve?ernjim satima pišu?i po nekoj fasadi i nakon toga pobe?i da te slu?ajno neko ne otkrije ili da ne padneš u šake policiji.” Izgrednici, kaže Adamovi?, upravo o?ekuju burnu reakciju javnosti, postaju popularni u vršnja?kim krugovima i to je naj?eš?a pozadina grafita mržnje u Vukovaru – bez obzira na nacionalnost njihove mete i autora. A njihova je nacionalnost, dodaje, ponekad vrlo kompleksna stvar.

Društvene mreže kao ratište

Paralelno se na društvenim mrežama odvija jedan sasvim zaseban život – virtuelni rat u kojem se uvrede na ra?un grupa pa i celog naroda doživljava samo kao retori?ki manevar i malo ko je svestan da se preliva u stvarni život. „Od desnice ne o?ekujem da bude oli?enje tolerancije i poštovanja ljudskih prava. Da je druga?ije, ne bi bili desnica. Od levice to o?ekujem. I možda zato više osetim potrebu da reagujem kad se moja o?ekivanja ne ispune. Možda je to pomalo konformisti?ki, jer se u prvom slu?aju oslanjam na one koji redovno i s pravom reaguju pa bi moj glas bio samo još jedan u ogromnom zboru”, komentariše Adamovi? svoju borbenost na Fejsbuku.

Dodaje da levi misle kako svi moraju biti na istoj nacionalnoj i socijalisti?koj frekvenciji pa protivnike dehumaniziraju i sugerišu da bi trebalo da budu isklju?eni iz javnog života. „Tu je i totalna neselektivnost kad su u pitanju zlo?ini i traume iz zadnjeg rata. Usmerenost na zlo?ine nad Hrvatima se smatra nepotrebnim podizanjem nacionalnih tenzija. Dobrim delom i jest, jer se radi o selektivnom pristupu. Iste takve zlo?ine po?injene prema pripadnicima srpske nacionalne manjine potenciraju do neslu?enih razmera, opet ne vode?i ra?una o vlastitoj sklonosti selektivnosti.” Poput desni?ara, objašnjava Adamovi?, i levi?ari uzimaju ulogu tužitelja, suca i krvnika.

Naša sagovornica kao posebnu iritaciju izdvaja govor mržnje prema imigrantima, pa ?ak i ljudima koji generacijama žive u Hrvatskoj, a poreklom su iz Bosne i Hercegovine. „Ne vidim kako neko može biti užasnut govorom mržnje prema Srbima, a širiti isti takav govor prema Bosancima, Hercegovcima ili bilo kojoj grupi ljudi koju odre?uje teritorijalna, nacionalna, strukovna ili bilo koja druga identitetska povezanost. Da, toga me?u ljudima koji sebe smatraju levi?arima itekako ima.”

Sloboda govora nije sloboda govora mržnje

„Levi?ari i liberali su skloniji zabranama”, zaklju?ili su pobedonosno neki desni kreatori javnog mišljenja koriste?i prihva?enu zabludu da je zabrana govora mržnje isto što i narušavanje slobode govora, a nakon što je na Fakultetu politi?kih nauka predstavljeno istraživanje stavova gra?ana sprovedeno unutar projekta „Govor mržnje u Hrvatskoj”. Utvr?eno je tako da bi ustaški pozdrav „za dom spremni” zabranilo svega 45 posto gra?ana, dok bi isticanje komunisti?kih simbola kažnjavalo 70 posto njih. U oba slu?aja, poru?uju nau?nici, re? je o obra?unu sa sopstvenom prošloš?u. „Najmanje bi zabranjivali oni koji sebe identifikuju sa nacionalizmom, a oni koji bi najviše zabranjavali su liberali”, kaže dr. Nebojša Blanuša, profesor politi?ke i socijalne psihologije.

No više od stavova gra?ana, nau?nike zabrinjava tako ?esto pominjana nedosledna sudska praksa u kojoj neki sudovi osloba?aju, a drugi kažnjavaju one koji promovišu fašisti?ke režime i govor mržnje. Pa zaklju?uju da je bolje ne imati zakon koji sankcioniše govor mržnje, nego imati ga i ne primenjivati, jer se time šalje suprotna poruka.

Baš kao što bi i rezultati ovog istraživanja mogli poslužiti kao potvrda ispravnosti onima koji promovišu dekriminalizaciju ustaškog režima i ‘orbanizaciju’ Hrvatske. Znanstvenici su, kažu, zadovoljni što su barem otvorili raspravu, jednako kao što i novinari vole da upru prstom u problem i podstaknu istu. Pa makar oni koji se prepoznavali u njemu i dalje ispisivali grafite – „smrt novinarima”!

(Siniša Bogdani?, Deutsche Welle)

Podelite ovu stranicu!