Godišnjica Dejtona: BiH podijeljena, Brisel predaleko

21 Nov 2016

Više se ne puca, ali neki dijelovi zemlje izgledaju kao da ratno stanje i dalje traje

Bosna i Hercegovina je druga zemlja po siromaštvu u Evropi, a ?etvrtina ukupno zaposlenih radi u javnom sektoru. Polovina stanovnika je nezaposlena, prosje?na plata je nešto ve?a od 400 eura, privredna aktivnost neznatna, a velika preduze?a su uništena kriminalnom privatizacijom.

Ovo su u kratkim crtama glavne karakteristike države u kojoj je prije 21 godinu Dejtonskim sporazumom okon?an rat. Istina, više se ne puca, ali neki dijelovi zemlje izgledaju kao da ratno stanje i dalje traje. Sve je to posljedica politike koja se vodila u proteklom vremenu i kojoj, o?igledno, nije bilo u interesu da Aneks sedam ovog sporazuma, a koji se odnosi na povratak izbjeglih i prognanih, zaživi.

„Imamo jednu sliku na terenu koja govori jednom re?enicom da je to bilo jedno etni?ko ?iš?enje. Hrvata nemamo u prostorima gdje su živjeli prije rata, Srba nema na prostorima gdje su živjeli, a nema ni Bošnjaka. Tako da možemo optuživati mnogobrojne politi?ke partije, koje su sada vrlo glasne u tome da ljudi nema, jer sada postavljaju pitanje zašto. Nema ih zbog njih“, kaže Mirhunisa Zuki?, predsjednica Unije za održiv povratak.

Dvadeset jednu godinu kasnije, 21. novembar jedni slave, a drugima je obi?an, radni dan, u zavisnosti u kom bosanskohercegova?kom entitetu žive. No, uprkos tome, i jedne i druge mu?e iste brige.

Loša ekonomska situacija, posljedica je one politi?ke u kojoj, naj?eš?e, preovladavaju sva?e oko nadležnosti. I to je posljedica Dejtonskog sporazuma prema kojem su entiteti dobili najve?a ovlaštenja, dok su ona osnovna ostala državi.

Sa tako malim nadležnostima teško ?e pregovarati u procesu evropskih integracija, u koje se, svi politi?ari, kunu. No, kada do?e do realizacije, uvijek nešto zapinje, a kako navodi analiti?ar Žarko Papi?, problemi tek predstoje.

„Bojim se da ?e pravi problemi nastupiti kod popunjavanja upitnika, a dramati?no veliki problemi ?e nastupiti, pod pretpostavkom da dobijemo kandidatski status, kada se po?nu otvarati poglavlja. Da ne govorim o presudi Sejdi?-Finci. To je poprimilo komi?ne razmjere. Prvo se pri integraciji sa Evropskom unijom uklju?i implementacija presude, a onda dvije sedmice iza toga, jedan od ?lanova Predsjedništva BiH, koji je potpisao to uklju?ivanje u master plan, govori – to nije uslov. Pa, što ste ga uklju?ivali u master plan ako nije uslov“, pita se Papi?.

Najve?i broj gra?ana ne može više ?ekati bolje sutra u svojoj zemlji, ve? na sve mogu?e na?ine pokušavaju iz BiH oti?i. U protekle dvije godine, 80 hiljada osoba napustilo je državu, odlaze?i „trbuhom za kruhom“.

Na to se u januaru sprema i Mario Gerussi, koji se nakon Dejtona iz Njema?ke vratio u Sarajevo, a u januaru 2017. sa porodicom ide živjeti u Ameriku.

„U Americi me ne ?eka ništa. Ja želim tamo gdje je bolje. Ja sam za Bosnu uradio mnogo, ali Bosna mi baš nije toliko vratila, a mogla je da vrati“, poru?uje Mario.

Ina?e, današnji dan obilježen je brojnim izjavama, što doma?ih politi?ara, što predstavnika me?unarodne zajednice. Poruke su razli?ite, mada je suština da promjene Dejtonskog sporazuma, barem za sada, ne?e biti.

Ivani?: Nema promjene Dejtona bez dogovora naroda BiH

Povodom godišnjice Dejtona, predsjedavaju?i Predsjedništva BiH Mladen Ivani? izjavio je da promjene Dejtonskog sporazuma ne?e biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore.

“Nemogu?e je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, u?esnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma zna?i afirmaciju tri potpuno razli?ite vizije BiH”, rekao je Ivani?.

Prema Ivani?evim rije?ima, jedna vizija je dominantno u Sarajevu i podrazumijeva Bosnu i Hercegovinu bez entiteta, druga u Banjaluci i podrazumijeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je mogu?e, dok je tre?a u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje tre?eg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda.

“Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali još od prije rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim politi?kim sredstvima. To je potpuno pogrešno”, rekao je Ivani?.

Inzko: Ne podcjenjivati važnost Dejtona

Saopštenjem za javnost oglasio se i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. On je poru?io da politi?ari u Bosni i Hercegovini trebaju imati dovoljno mudrosti da izaberu put naprijed, jer put nazad ne može donijeti ništa dobro za gra?ane BiH.

“Sporazumom je okon?an rat i održavan mir. Niko ne bi trebao podcjenjivati ili zaboraviti važnost toga. Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u ?lanu 1. potvr?en je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: ‘Republika Bosna i Hercegovina, ?ije je zvani?no ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po me?unarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postoje?im me?unarodno priznatim granicama’. Ovo isti?em jer u BiH još postoje politi?ke snage koje 21 godinu nakon Dejtona skoro svakodnevno šire svoju revizionisti?ku interpretaciju Dejtona koja je u o?iglednoj suprotnosti sa ovim ?lanom Ustava BiH”, istakao je Inzko.

Inzko je kazao i da se danas ?ini da u Bosni i Hercegovini postoje dvije politi?ke realnosti.

“Prva realnost je nastojanje da se zemlja kre?e na putu ka Evropskoj uniji, što je pozitivno i nešto što treba podržati. Druga realnost su negativni trendovi koji su po?eli u Republici Srpskoj prije deset godina, i sada se raširili i na FBiH”, naglasio je Inzko.

Kako ?e izgledati evropski put Bosne i Hercegovine i ho?e li to mo?i sa politi?arima koji je vode posljednje dvije decenije?

„Sa ovim politi?kim liderima i ovom strukturom politi?kog sistema, gdje su politi?ke partije de facto interesne organizacije koje se lažno predstavljaju kao politi?ke partije, dok su oni na vlasti i dok mogu proizvodnjom neprijatelja, konflikata, da manipulišu masama, sa posebnim akcentom na nacionalne tenzije, bojim se da mi napredovati ne možemo“, zaklju?uje Žarko Papi?.

(Dženana Karabegovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!