Finska ekonomija među najslabijima u EU

16 Feb 2016

Nekada uspješna država trenutno je jedna od najslabijih u Evropskoj uniji, a gora od nje je jedino Grčka

Finska je nekada bila jedna od najprosperitetnijih zemalja Evropske unije, u vrijeme kad je Nokia vladala tržištem mobilnih telefona i prije globalne ekonomske krize. Sada je jedna od najslabijih ekonomija, a gora od nje je jedino Grčka.

Finska praktično nema ništa zajedničko sa zemljama sunčanog juga Evrope. Ipak, u četvrtoj godini recesije, nekada napredna i bogata najsjevernija članica EU-a pridružila se Grčkoj na samom dnu ekonomske tabele.

“Naša ekonomija zaostaje za prosjekom Evrope, odnosno eurozone. Nismo uspjeli nastaviti proces razvoja, nismo proveli neophodne reforme i stanje u Finskoj postaje sve gore, dok se u drugim evropskim zemljama, koje su prošle kroz krizu, poboljšava”, navodi ekonomista Aki Kangasharju iz Nordea Bank.

Hari Vaarala proizvodi pivo. Dio je generacije preduzetnika koji su osnovali startup kompanije, a nekada su radili za propalog giganta Nokiju.

“Rekao bih da smo nekada bili previše fokusirani na Nokiju. Sada imamo nekoliko manjih kompanija, cijenjenih firmi koje su otvorile urede ovdje, u Ouluu”, rekao je Vaarala.

Mračno doba nakon Nokije

Proizvodi vlastiti brend piva u gradu Ouluu, nekadašnjem sjedištu Nokije. Godine razvoja donijele su visoke plate, ali dobro plaćena radna snaga Finske sada je preskupa.

“Priča o propasti Nokije prilično je jednostavna. Nekada je bila najveći svjetski proizvođač mobitela. Zapošljavala je 24.000 radnika u Finskoj, vrijedila više od 320 milijardi dolara i činila značajan dio državne ekonomije. A onda je došao Apple iPhone. Nokia nije uspjela pratiti trendove i polako je propadala. Ostali su samo dijelovi, koji se bave infrastrukturom mrežnih sistema”, javlja reporter Al Jazeere Jonah Hull.

Došli su mračni dani i za još jedan bitan sektor, industriju papira. Između ostalog, propada zbog jeftine radne snage u drugim zemljama, a domaće javne kuhinje u gradu imaju sve više korisnika. Bolje nije ni u glavnom gradu Helsinkiju. Prije deset godina banka hrane pomagala je 200 ljudi dnevno. Sada hiljade dolaze dva puta sedmično, pothlađeni i gladni.

Vlada je kao rješenje uvela mjere štednje. A tu je i pritisak da se zemlja vrati nekadašnjoj valuti, kako bi se devalvacijom izvukla iz ekonomskih problema. Znači, na pomolu je možda nova kriza u eurozoni, bez paketa pomoći kao u slučaju Grčke.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!