FILIP ŠVARM: Arkanova zaostavština

17 May 2016

Kao što su devedesetih za račun vlasti premlaćivale demonstrante i zlostavljale izbjeglice, ekipe u fantomkama danas protupravno privode i maltretiraju građane. Da li su i opet iz policijskih ili parapolicijskih struktura

„Zato što su te Bate Trlaje i Arkani bili na nekim drugim stranama, niste se se?ali tada kada su bili najja?i da postavljate pitanja, a ne danas kada su davno preminuli i kada nešto sli?no u Srbiji ne postoji”.

Ovako je Aleksandar Vu?i? reagirao kad ga je novinar Foneta Davor Luka? pitao kako je mogu?e da, dvadeset i više godina nakon Arkana i Bate Trlaje, tridesetak ljudi u fantomkama i automobilima bez registracija u Hercegova?koj maltretira i protupravno privodi gra?ane. Na stranu što je kolega Luka? i te kako pisao i ispitivao o ovoj dvojici „kada su bili najja?i”, na stranu i što je bivši i budu?i premijer na konferenciji za štampu umjesto odgovora posegao za invektivom sa pozicije mo?i – mnogo je važnije nešto drugo. Konkretno: što je radio sam Aleksandar Vu?i? u vrijeme kada su Bata Tralaja i Arkan bili živi i kako se danas odnosi prema ovoj zaostavštini iz devedesetih.

Pa da podsjetimo.

Po?etak oktobra 1999, jedan od protesta tadašnje opozicija predvo?ene Demokratskom strankom. Nedaleko od hotela Hajat zaustavljaju se dva kombija bez tablica, iz njih iska?u ?lanovi kriminalnog klana Radoslava Trlaji?a zvanog Bata Trlaja i sa palicama i letvama, pod fantomkama, kre?u da mlate demonstrante. Policija tada kao i sada u Hercegova?koj ne intervenira niti se pokre?e bilo kakav postupak. Batinaši ostaju „nepoznati”. A i kako ne bi kada ih je angažirao vrh režima za koga su isprebijeni gra?ani samo obi?ni izdajnici, NATO pla?enici, odrodi… Vu?i? je tada ministar informiranja i kao što nije imao ništa protiv siledžija kad su mlatili narod koji je 1996/97 demonstrirao protiv kra?e izbora, nema ni protiv Bate Trlaje 1999. Bili su na istoj strani.

Ljeto 1995. MUP Srbije privodi izbjeglice i izru?uje ih Srpskoj dobrovolja?koj gardi Željka Ražnatovi?a Arkana u Erdut. Tamo ih svirepo zlostavljaju, tuku i ponižavaju ljudi najpoznatijeg srpskog paravojnog komandanta i najve?eg mafijaškog dona u regionu. Vu?i? je kao fanati?ni navija? Zvezde i generalni sekretar Srpske radikalne stranke dobro upoznat sa Arkanovim likom i djelom; poput cijele zemlje zna da iza njega stoji Državna bezbjednost; poznato mu je i što sve za nju obavlja i od ?ega živi. Ipak, ?itavu deceniju marširaju istom stazom. Spaja ih i najvulgarniji šovinizam i slikanja po ratištima i paravojni ortaci i pretnje Zapadu… Ukoliko je tu i tamo izme?u Šešelja i Vu?i?a na jednoj i Arkana na drugoj strani izbijala netrpeljivost, rije? je bila o rivalitetu u okviru iste misije, nipošto o nekim suštinskim razlikama…

Posljednjih godina, devedesete su tabu tema. No, to što ih nema u javnom govoru, ne zna?i da su zaboravljene. Da je slu?aj Hercegova?eke duboko povezan sa zaostavštinom Arkana i Bate Trlaje, svima je potpuno jasno: onda su za ra?un formalnih i neformalnih grupa na vlasti ekipe u fantomkama premla?ivale demonstrante i mu?ile izbjeglice, a danas protupravno privode i maltretiraju gra?ane… Pitanje koje dodatno traumira javnost jeste i da li su i ovi sadašnji – poput onih ondašnjih – opet iz policijskih ili parapolicijskih struktura i kao takvi potpuno nedodirljivi, iznad zakona?

Kako stvari stoje, na pravi odgovor ?e se ?ekati. Jer kad govori o ljudima u fantomkama iz Hercegova?ke i naslije?u devedesetih, Vu?i?u su o?ito najdraže štivo Šešeljeve knjige sa naslovima poput „Ubistvo mafijaškog premijera Zorana ?in?i?a” ili „Mafija ubila svog lidera”; dobro ih pozna – nije mali broj onih ?iji je bio recezent. Ukratko: u najboljoj radikalskoj tradiciji, Vu?i? izigrava samozvanog tužioca i obr?e uloge pa svakog tko je bio protiv Miloševi?a, nasilja i bezakonja, a na strani Zorana ?in?i?a, DOS-a i Petog oktobra, prikazuje kao mafijaškog slugu.

I sve to kao da se njegov tadašnji šef Vojislav Šešelj nije sastajao sa Dušanom Spasojevi?em, vo?om Zemunskog klana; kao da u februaru 2003. on li?no nije stajao na bini s koje se Srbiji prijetilo krvavim prolje?e i smr?u prvom demokratski izabranom premijeru; kao da ne zna da je ?in?i? platio životom borbu protiv Crvenih beretki, Zemunskog klana i svega onog što su predstavljali.

Sve ovo zahtjeva da javnost do kraja istraje u naporima da se rasvijetli slu?aj u Hercegova?koj. Ako ni zbog ?ega drugog, onda makar zato da se mra?na zaostavština devedesetih kona?no prestane ponavljati.

(Vreme)

Podelite ovu stranicu!