‘Fašizam koji živimo u BiH’

03 Oct 2017

Europa je zahvaćena radikalnim populizmom desnog smjera, a zemlje Zapadnog Balkana nerijetko i profašističkim idejama koje podsjećaju na početak devedesetih godina, čulo se tokom obilježavanja Dana oslobođenja Tuzle

Europa je zahvaćena radikalnim populizmom desnog smjera, a zemlje Zapadnog Balkana nerijetko i profašističkim idejama koje podsjećaju na početak devedesetih godina, čulo se tokom obilježavanja Dana oslobođenja Tuzle.

Stoga, sugovornici Radija Slobodna Europa (RSE) upozoravaju da se vladajuće politike i njihovi čelnici većine zemalja regije sve više okreću nacionalnim retorikama štiteći, navodno, svatko svoj narod.

Tenzije se podižu, kako kažu, izmjenama imena trgova što političari ocjenjuju “povijesnim trenucima”. Antifašističke tekovine sve više se zanemaruju.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je ovih dana boravio u Tuzli, kaže da su revizije povijesti itekako opasne.

“Hitler (Adolf) je uvijek tobože štitio Nijemce, a uvijek je osvajao i ubijao. Milošević (Slobodan) je isto tako štitio Srbe i to mu je bilo opravdanje da ide u agresiju”, podsjeća Mesić.

U ideologijama i retorici čelnih ljudi Hrvatske i Srbije dominantan poredak je nacionalizam, kaže povjesničar u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Milivoj Bešlin.

Bešlin smatra da je društvo više nego ikada dužno pružiti otpor tome, mada stanje u Srbiji o ovom pitanju ocjenjuje veoma lošim.

“Stanje u Srbiji je loše i bez mnogo promena od pobede nacionalističke ideologije. Evo, sada je trideseta godina od dolaska Miloševića na vlast. Uz izvesne fluktuacije, stanje u Srbiji se, nažalost, ne menja na bolje”, ističe povjesničar Bešlin.

Srbija je baš jučer dala garancije za puštanje Ratka Mladića na slobodu koji je upravo u ime nacionalne i fašističke ideologije bio jedan od čelnih generala koji su, prema optužnici, naređivali najbrutalnija ubojstva i mučenja ljudi drugih nacionalnosti.

Stoga, Bešlin smatra da je na građanima zemalja regije obveza i odgovornost boriti se protiv toga kako se ne bi ponovile devedesete godine. Na pomoć velikih sila, smatra on, više se niti jedna zemlja ne može osloniti.

“Velike sile nam nimalo ne pomažu. Verujem da bi se velike sile na ovom prostoru – jedna naoružavajući Srbe, druga naoružavajući Hrvate, treća naoružavajući Bošnjake – vrlo rado pobile na našem prostoru do poslednjeg Srbina, Bošnjaka i Hrvata. Vidimo kako se to dešava u Siriji. Ali, eto, mi zato ne trebamo biti glupi”, ukazuje Milivoj Bešlin.

Bosna i Hercegovina je više nego ikada nacionalno podijeljena zemlja. Generacije djece su već iškolovane na principima podjela.

Jugoistok Evrope što prije uključiti u EU

Bivši član Predsjedništva Jugoslavije Bogić Bogićević ilustruje koliko je fašizam danas prisutan u podijeljenoj Bosni i Hercegovini.

“Imamo presuđen genocid u BiH. Imamo masovne progone. Imamo formulu za organizaciju države – jedan narod jednako je jedan vođa, odnosno jednako je jedna partija. Imamo dvije škole pod jednim krovom. Sve je to fašizam koji mi živimo. Evropa je propustila šansu da brani sebe od fašizma upravo ovdje u Bosni i Hercegovini”, kaže Bogićević.

Stjepan Mesić smatra da se cijela Europa suočava s ekspanzijom fašizma, a spas vidi u novom načinu organizacije Europe koji je predstavio u Tuzli u javnom obraćanju povodom rođendana ovog bosanskohercegovačkog grada.

“Na nama je da učinimo sve da se jugoistok Evrope, koji još nije u EU, udruži u Evropsku uniju, odnosno da na kraju Evropska unija surađuje s Rusijom, a ne protiv Rusije, jer i Rusija je evropska zemlja. Činjenica je da Rusija sada sa svojom strukturom ne može biti odmah članica EU, ali EU s Rusijom mora stvarati ugovore”, ističe Bogićević.

Dakle, moramo pomoći da se jugoistok Evrope što prije uključi u EU jer je to najbolja koncepcija za opstanak Evrope, a time i da Evropa bude jedan od najjačih faktora u svijetu. Zašto? Jer kada svi otvorimo granice, nema više motiva za rat. Sasvim svejedno će biti jednom Mađaru da li je s jedne ili druge strane granica ili Italijanu, Srbinu i Francuzu. Bit će svejedno i Srbinu, Hrvatu, Albancu ili Bošnjaku. Kod otvorenih granica nema motiva da neko, tobože, štiti svoju nacionalnu manjinu”, kaže nekadašnji član Predsjedništva Jugoslavije.

Svijet je suočen s nacionalizmom i fašizmom zbog čega se danas, više nego ikada, nosi sa razaranjima i brutalnim ubijanjima, kažu sugovornici RSE.

I dok svi, prema njihovom mišljenju, u novim generacijama vide odgovornost za pozitivne promjene, posebno u bivšim jugoslovenskim zemljama, nove generacije, čini se, biraju lakši put – biti što dalje od odgovornosti.

(Maja Nikolić, Slobodna Evropa / Foto: Midhat Poturović)

Podelite ovu stranicu!