Eurozona uskoro bez Grčke?

13 May 2012

Dok se u Ateni grozničavo pokušava formirati vlada, čini se da je opasnost od grčkog bankrota veća nego ikada ranije, a opcija da Grčka izađe iz eurozone sve izglednija. Ali što onda?

U ožujku je još sve izgledalo dobro. Europska unija je odobrila drugi paket pomoći za Grčku od 130 milijardi eura. Dogovoren je i povijesni otpis dugova. Rejtinške agencije koje su prije toga bile gurnule zemlju na rub propasti, ponovo su povisile rejting Grčke. No, skupo plaćeni mir nije dugo trajao. Grci su na parlamentarnim izborima prošle nedjelje (6.5.) stavili svoje političare pred naizgled nerješiv zadatak. Oni bi trebali formirati vladu koja će odbiti zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Europske unije o štednji, a istovremeno zadržati euro.

Hitac upozorenja

Daljnju pomoć Grčka će dobiti samo ako nastavi sa štednjom – jasna je pak poruka donatora kredita. “Blagajnici” fonda za spas EFSF već su ispalili hitac upozorenja u pravcu Atene, poslavši ratu od četiri milijarde eura, umjesto obećanih pet.

Sve ukazuje na to da će se u lipnju morati održati novi izbori. Ali prije kraja tog mjeseca, Grcima će trebati novih 30 milijardi eura, kako bi ostali solventni. Drugim riječima, Grcima ne preostaje ništa drugo doli dati ipak svoje glasove dvjema etabliranim strankama koje su zemlju i dovele do ruba ponora. Ako to ne učine, bankrot će se teško moći izbjeći. A što će se onda dogoditi? Bankrot bi zemlju gurnuo u gospodarski kaos. Vlada više ne bi mogla plaćati svoje službenike, opsrkba vodom i strujom bi se prekinula, poduzeća bi masovno padala u stečaj. Atena bi morala obustaviti i vraćanje dugova, što bi prije svega pogodilo grčke banke jer se u njihovim rukama nalazi najveći dio grčkih državnih obveznica. Osim toga, moglo bi doći do pravog juriša na te banke, kaže Christian Schulz iz Banke Berenberg, jer će grčki ulagači na sve načine pokušati izvući svoj novac i prebaciti ga u inozemstvo.

Što bi grčki bankrot značio za Europu?

Sve to bi dovelo do kraha bankarskog sektora, a on bi se loše odrazio i na druge banke u Europi. Stručnjaci ipak procjenjuju da posljedice po banke u inozemstvu ne bi bile tako teške. Poslije otpisa dugova, u njihovom posjedu bi trebalo biti još grčkih obveznica u vrijednosti od oko 40 milijardi eura. Sve je manje i političara koji strahuju od eventualnog širenja takvog scenarija na druge zemlje. Tako je stručnjak FDP-a za financije Otto Fricke rekao da “državni stečaj više ne plaši ljude jer zemlje eurozone poslednjih mjeseci i nisu radile ništa drugo nego se pripremale za takav slučaj.” Za očekivati je da bi se znatno smanjila i spremnost drugih zemalja na pomoć Grcima da se izvuku iz kaosa za koji su, kako većina misli, sami krivi. Doduše, zemlje eurozone ne namjeravaju ni sjediti prekriženih ruku. One bi vjerojatno pokušale zasladiti Grčkoj izlazak iz eurozone jakom novčanom injekcijom.

Sljedeći logičan korak Atene bi bio ponovno uvođenje stare valute – drahme. Nova drahma bi u odnosu na euro bila slabija za 50 posto. Grčki proizvodi bi doduše tako preko noći postali konkurentniji na tržištu, ali za Grke situacija time ne bi postala bolja, kaže ekonomski stručnjak Jürgen Matthes za DW jer bi financijske obveze država i dalje morala ispunjavati u eurima. Morao bi, osim toga, uslijediti još jedan otpis dugova. No, taj korak nije isključen ni u okviru sadašnjeg kursa štednje i spašavanja zemlje. Izlazak Grčke iz eurozone bi značio realan gubitak za Njemačku središnju banku jer bi se ona morala oprostiti od 40 milijardi eura, što nije malo, ali bi njemački budžet to preživio. Neki zbog svega toga čak smatraju da bi grčki bankrot “počistio” eurozonu.

(Deutsche Welle)

Podelite ovu stranicu!