Ðukanović optužio Rusiju za pokušaj terorizma

10 Feb 2017

Milo Ðukanović tvrdi da se u crnogorskim političkim redovima dio struktura stavio u funkciju rušenja zemlje

Vođa Demokratske partije socijalista Milo Ðukanović otvoreno je optužio Moskvu da je na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 16. oktobra prošle godine, pokušala da izazove krvoproliće “kako bi ostvarila pojačani uticaj na Balkanu”.

“To je bio pokušaj koji je generisan od aktuelne moskovske politike koja, želeći da ostvari pojačan uticaj na Balkanu, želi da, zapravo, namiruje svoje račune sa zapadnim partnerima ili protivnicima, zavisno od vremena u kojem to gledamo, prije svega sa Evropom i Amerikom. Taj pokušaj se nije mogao izvršiti bez pomoći domaćih izviđača”, rekao je Ðukanović, a prenijele su Večernje novosti.

Rušenje Crne Gore

Ðukanović je kazao da se u crnogorskim političkim redovima dio političkih struktura, prevashodno okupljen oko politike Demokratskog fronta, iznajmljen od stranih političkih centara, stavio u funkciju rušenja Crne Gore i njene budućnosti.

“Ono što je još gore jeste da to rade bez imalo stida, ističući s ponosom ta svoja putovanja, sve svoje komunikacije, svu prošnju para u kojoj su bili prije nekoliko dana u Moskvi, sa namjerom da obezbijede dodatne fondove kako bi završili posao koji nisu završili 16. oktobra”, kazao je Ðukanović.

Osuda Ðukanovića došla je nakon izjave sekretara predsjednika Rusije Dmitrija Peskova koji je rekao da je odnos Ruske Federacije prema daljoj ekspanziji NATO-a na istok dobro poznat, te da je Rusija protiv.

Specijalni sud u Beogradu odbio je kao neosnovanu molbu za izručenje državljanina Srbije Nemanje Ristića Crnoj Gori, koja ga traži zbog sumnje da je učestvovao u planiranju terorističkih akata pred održavanje parlamentarnih izbora prošle godine u toj državi.

Dio grupe od 14 srbijanskih državljana, uhapšenih 16. oktobra prošle godine zbog sumnje za kriminalno udruživanje i pripremanje terorističkog napada u izbornoj noći u Crnoj Gori, potpisao je ranije s tužiocima sporazum o priznanju krivice, dok dio o tome pregovara, potvrđeno je ranije Al Jazeeri.

Kazne na koje su potpisnici sporazuma pristali kreću se od tri do pet mjeseci zatvora.

Bivši šef srbijanske Žandarmerije Bratislav Dikić, koji je među osumnjičenima, ranije je negirao krivicu.

Konačnu riječ o sporazumima dat će vijeće Višeg suda.

(Al Jazeera)