Civilne žrtve od RS-a traže 50 miliona eura ratne odštete

23 Oct 2016

Sudske procese za naknadu štete proizašle iz ratnih zločina traži skoro 3.000 civilnih žrtava rata iz Sarajeva

Blizu 3.000 civilnih žrtava rata iz Sarajeva tuži bh. entitet Republiku Srpsku, traže?i naknadu nematerijalne štete proizašle iz ratnih zlo?ina.

Do sada je samo jedan slu?aj okon?an u korist žrtve.

Zgrada u sarajevskom naselju Grbavica u ratu se nalazila na samoj liniji razdvajanja, a u njoj su, sve do jula 1992. živjeli roditelji Renada Šeremeta. Odvedeni su iz stana, koji i danas podsje?a na posljedice ratnih razaranja

“Nakon toga nikakvih nismo imali informacija, sve dok nije otac ekshumiran 2005. godine na Sokocu. U blizini vojne bolnice Vojske Repulike Srpske za vrijeme rata”, isti?e Šeremet.

Zbog ubistva roditelja, Šeremet je 2008. godine tužio RS, traže?i naknadu nematerijalne štete.

Duga pravna bitka 2014. je okon?ana u njegovu korist a bh. entitet RS mu treba isplatiti blizu 45.000 eura.

Kantonalni sud poništio presude

To je ujedno jedini okon?ani slu?aj u korist žrtve – u sudskim postupcima civilnih žrtve rata protiv RS-a, a vodi ih se hiljade.

“Nakon mog slu?aja masovno su krenule tužbe logoraša i civilnih žrtava rata. Me?utim, oni su dobijali negativni epilog. Prije svega mislim da se iza toga krije politi?ki razlog a to je zaštita budžeta kako Republike Srpske, tako i Federacije BiH”, tvrdi.

Iako je u periodu od 2012. do 2014. Op?inski sud u Sarajevu blizu 90 slu?ajeva riješio u korist žrtva, u drugostepenim postupcima 2015. i 2016. Kantonalni sud poništava te presude i sve vra?a na po?etak.

Me?u takvim je i slu?aj Senide Karovi?, koja je 1993. godine usljed granatiranja Sarajeva teško ranjena.

Tada je izgubila nogu, danas gubi nadu u pravosu?e.

“Kad žrtva do?e na sud, da na sudu dokazuje da je žrtva, to je jako i teško, i bolno. Možete misliti, ja sam invalid pa mi je teško, ali možete misliti kako je roditeljima koji su izgubili jedno ili dvoje djece?”, navodi.

Njen slu?aj jedan je od blizu 3.000 postupaka koje u ime civilnih žrtava rata protiv RS-a vodi pravnik Esad Hrva?i?.

“Mi imamo odredbu ?lana 377 Zakona o obligacionim odnosima koji kaže da se može, da je vrijeme zastare štete usljed ?injenja krivi?nog djela vezan za zastaru tog krivi?nog djela. Poznato je da ratni zlo?in ne zastarijeva i mi smo se vodili ?injenicom da u tom kontekstu ni šteta koja je nastupila iz djela ratnog zlo?ina ne zastarijeva”, kaže.

Sud u Strazburu

Tako ne smatraju u Ustavnom sudu BiH koji je 2014. zauzeo stav prema kojem se ?lan 377 Zakona o obligacionim odnosima ne može primijeniti u slu?aju sli?nih tužbi protiv RS-a.

Shodno tome, male su šanse da ?e ove tužbe završiti u korist žrtava, priznaje Hrva?i?.

“Oni spašavaju budžet Republike Srpske. Jer vrijednost štete svih sporova u kona?nici bi bila preko milijarde. Za budžet RS to bi bilo poražavaju?e i ne bi trebalo nikakve druge konsekvence protiv Republike Srpske podnositi”, zaklju?uje.

“Vrijednost sudskih procesa koje samo civilne žrtve rata iz Sarajeva vode protiv Republike Srpske ve?a je od 50 miliona eura“ izvijestila je Al Jazeerina reporterka Arduana Pribinja.

Dodaje da, ukoliko doma?e pravosu?e u kona?nici ne presudi u njihovu korist, žrtve najavljuju da ?e se tim predmetima baviti sud u Strazburu.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!