Civilne žrtve od RS-a traže 50 miliona eura ratne odštete

23 Oct 2016

Sudske procese za naknadu štete proizašle iz ratnih zločina traži skoro 3.000 civilnih žrtava rata iz Sarajeva

Blizu 3.000 civilnih žrtava rata iz Sarajeva tuži bh. entitet Republiku Srpsku, tražeći naknadu nematerijalne štete proizašle iz ratnih zločina.

Do sada je samo jedan slučaj okončan u korist žrtve.

Zgrada u sarajevskom naselju Grbavica u ratu se nalazila na samoj liniji razdvajanja, a u njoj su, sve do jula 1992. živjeli roditelji Renada Šeremeta. Odvedeni su iz stana, koji i danas podsjeća na posljedice ratnih razaranja

“Nakon toga nikakvih nismo imali informacija, sve dok nije otac ekshumiran 2005. godine na Sokocu. U blizini vojne bolnice Vojske Repulike Srpske za vrijeme rata”, ističe Šeremet.

Zbog ubistva roditelja, Šeremet je 2008. godine tužio RS, tražeći naknadu nematerijalne štete.

Duga pravna bitka 2014. je okončana u njegovu korist a bh. entitet RS mu treba isplatiti blizu 45.000 eura.

Kantonalni sud poništio presude

To je ujedno jedini okončani slučaj u korist žrtve – u sudskim postupcima civilnih žrtve rata protiv RS-a, a vodi ih se hiljade.

“Nakon mog slučaja masovno su krenule tužbe logoraša i civilnih žrtava rata. Međutim, oni su dobijali negativni epilog. Prije svega mislim da se iza toga krije politički razlog a to je zaštita budžeta kako Republike Srpske, tako i Federacije BiH”, tvrdi.

Iako je u periodu od 2012. do 2014. Općinski sud u Sarajevu blizu 90 slučajeva riješio u korist žrtva, u drugostepenim postupcima 2015. i 2016. Kantonalni sud poništava te presude i sve vraća na početak.

Među takvim je i slučaj Senide Karović, koja je 1993. godine usljed granatiranja Sarajeva teško ranjena.

Tada je izgubila nogu, danas gubi nadu u pravosuđe.

“Kad žrtva dođe na sud, da na sudu dokazuje da je žrtva, to je jako i teško, i bolno. Možete misliti, ja sam invalid pa mi je teško, ali možete misliti kako je roditeljima koji su izgubili jedno ili dvoje djece?”, navodi.

Njen slučaj jedan je od blizu 3.000 postupaka koje u ime civilnih žrtava rata protiv RS-a vodi pravnik Esad Hrvačić.

“Mi imamo odredbu člana 377 Zakona o obligacionim odnosima koji kaže da se može, da je vrijeme zastare štete usljed činjenja krivičnog djela vezan za zastaru tog krivičnog djela. Poznato je da ratni zločin ne zastarijeva i mi smo se vodili činjenicom da u tom kontekstu ni šteta koja je nastupila iz djela ratnog zločina ne zastarijeva”, kaže.

Sud u Strazburu

Tako ne smatraju u Ustavnom sudu BiH koji je 2014. zauzeo stav prema kojem se član 377 Zakona o obligacionim odnosima ne može primijeniti u slučaju sličnih tužbi protiv RS-a.

Shodno tome, male su šanse da će ove tužbe završiti u korist žrtava, priznaje Hrvačić.

“Oni spašavaju budžet Republike Srpske. Jer vrijednost štete svih sporova u konačnici bi bila preko milijarde. Za budžet RS to bi bilo poražavajuće i ne bi trebalo nikakve druge konsekvence protiv Republike Srpske podnositi”, zaključuje.

“Vrijednost sudskih procesa koje samo civilne žrtve rata iz Sarajeva vode protiv Republike Srpske veća je od 50 miliona eura“ izvijestila je Al Jazeerina reporterka Arduana Pribinja.

Dodaje da, ukoliko domaće pravosuđe u konačnici ne presudi u njihovu korist, žrtve najavljuju da će se tim predmetima baviti sud u Strazburu.

(Al Jazeera)