Četvrtina korisnika interneta prati neprofitne medije

24 Sep 2017

Medije trećeg sektora zovu različito: neprofitni, mediji zajednice, grassroots mediji, alternativni, mediji civilnog društva, građanski mediji, pa i radikalni i guerilla mediji

?ak ?etvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj prati neprofitne medije, ?iji je je broj u Hrvatskoj u stalnom porastu, ali rasprave o njihovim sadržajima, kvaliteti i demokratskoj ulozi padaju u drugi plan pred onima o nesigurnom institucionalnom i financijskom položaju, rezultati su istraživanja objavljenih u novom broju ?asopisa Politi?ka misao koji u cijelosti možete pro?itati ovdje
istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti ja?ala demokratski potencijal gra?ana, zaklju?ak je autorica teksta Dine Vozab, Zrinjke Peruško i Antonije ?uvalo s Fakulteta politi?kih znanosti.

Što je tre?i sektor?

Medije tre?eg sektora zovu razli?ito: neprofitni, mediji zajednice, grassroots mediji, alternativni, mediji civilnog društva, gra?anski mediji, pa i radikalni i guerilla mediji.

Medijski tre?i sektor obuhva?a medije koji ne pripadaju ni javnom medijskom sektoru, npr. Hrvatska radiotelevizija, ni komercijalnom sektoru u koji spadaju primjerice Nova TV i RTL TV, nego sektoru civilnoga društva, isti?e se.

UNESCO se za njih koristi pojmom “mediji zajednice” te ih definira kao one koji “ne djeluju za profit, ve? za društvenu korist i korist zajednice, trebali bi biti u vlasništvu, služiti i biti odgovorni zajednici u ime koje djeluju, te bi trebali omogu?iti participaciju zajednice u stvaranju programa”, podsje?aju autorice.

Broj neprofitnih medija u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Prema najnovijim podacima u Upisniku Agencije za elektroni?ke medije evidentirano je 30 programa neprofitnih audiovizualnih i 14 audio produkcija – dok je broj prijavljenih udruga koje ih proizvode nešto manji – te 106 neprofitnih pružatelja usluga elektroni?kih publikacija najrazli?itijeg karaktera.

U odnosu na podatke koje su koristile autorice ?lanka iz 2016. godine, broj neprofitnih audiovizualnih produkcija smanjen je za ?etiri, a broj neprofitnih pružatelja usluga elektroni?kih publikacija porastao za 16.

No još je važnije napomenuti da su istraživanja obavljena po?etkom 2013., te da je snažan razvoj tre?eg medijskog sektora uslijedio nakon toga.

Tako?er, u opisu društvenog konteksta neprofitnih medija ne spominje se potres u kojem su se ti mediji našli dolaskom ministra kulture Zlatka Hasanbegovi?a, koji je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije i ukinuo sredstva Ministarstva kulture koja su se dodjeljivala iz prihoda od lutrije, a koji su bili najve?a stavka za podršku neprofitnih medija.

Iako je tre?i medijski sektor u Hrvatskoj sve osvješteniji i organiziraniji, ideja o njemu je još uvijek nedovoljno prihva?ena i postoji zna?ajno nerazumijevanje ciljeva ili svrhe takvih medija, a malobrojni su i empirijski radovi o tome, isti?u autorice razloge istraživanja i dodaju: “?ini se da taj sektor u Hrvatskoj još treba pro?i fazu definiranja svog identiteta i društvene uloge te priop?avanja svoje pozicije javnosti i posebno svojim publikama”.

74 posto ih ne zna za neprofitne medije

Anketa je provedena online me?u 1208 sudionika u sklopu projekta Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta politi?kih znanosti u prvoj polovici velja?e 2013. Napominje se da je udio korisnika interneta u Hrvatskoj 2012. bio 70 posto, da su korisnici interneta u prosjeku mla?i, urbaniji i obrazovaniji od ostalog dijela populacije, zbog ?ega su stariji slabije zastupljeni u istraživanju.

Rezultati su pokazali da neprofitne medije koristi oko 26 posto ispitanika. Me?u 74 posto ispitanika koji ne koristi neprofitne medije, kao naj?eš?e razloge isti?u da nisu ?uli za njih (45 posto), da ih ne zanimaju (31 posto) ili da imaju naviku informiranja iz drugih medija (23 posto).

Publike neprofitnih medija ne razlikuju se od prosje?nog korisnika interneta po dobi, osobnim primanjima, stupnju obrazovanja, vrsti profesije i veli?ini naselja u kojem žive, kaže se u rezultatima istraživanja.

Korisnici neprofitnih medija statisti?ki zna?ajno više slušaju politi?ke intervjue (15 posto) i obrazovni radijski program od prosje?nog korisnika interneta, pa se i po toj karakteristici mogu ubrojiti u skupinu informativno zainteresirane publike, kaže se.

I u tiskanim medijima nastavlja se izdvajanje navika publika neprofitnih medija kao više zainteresiranih za informativne sadržaje od ostale populacije.

Publike neprofitnih medija zna?ajno više prate informativne i dokumentarne programe na televiziji te umjetni?ku fikciju na televiziji, kaže se u istraživanju.

Ja?aju demokratski potencijal gra?ana

Rezultati istraživanja idu u prilog pozitivnom normativnom doprinosu neprofitnih medija u Hrvatskoj za demokraciju u vidu informiranja gra?ana i poticanja gra?ana na sudjelovanje u politici. Publike neprofitnih medija u Hrvatskoj imaju ja?i politi?ki interes, ja?i osje?aj unutarnje djelotvornosti, više prate informativne i dokumentarne programe od ostalih publika, sudjeluju u konvencionalnim i nekonvencionalnim oblicima politi?ke participacije, te vjerojatnije pripadaju idealnom tipu gra?ana “politi?ki aktivnih vo?a mnijenja”, kaže se.

Me?utim, publike neprofitnih medija ipak u tolikoj mjeri ne smatraju neprofitne medije “alternativom matici”, odnosno ne koriste ih zbog nedostatka povjerenja u medijski sustav u odnosu na druge publike, ve? da vjerojatnije neprofitni mediji djeluju kao dodatni informativni izvor drugim medijima.

Drugim rije?ima, korisnici interneta u Hrvatskoj se polariziraju na politi?ki aktivnije koji ?e se ujedno informirati i iz neprofitnih medija te na manje politi?ki aktivne koji ?e zadovoljavati svoje informacijske potrebe prate?i mati?ne medije, kaže se u i istraživanju i zaklju?uje da rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti ja?ala demokratski potencijal gra?ana.

(Forum)

Podelite ovu stranicu!