Cerar pobjednik izbora u Sloveniji

13 Jul 2014

Stranka Mire Cerara uvjerljiva pobjednica prijevremenih parlamentarnih izbora održanih u Sloveniji

Stranka Mire Cerara (SMC) koju vodi 51-godišnji univerzitetski profesor i pravnik Miro Cerar uvjerljiva je pobjednica prijevremenih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju u Sloveniji.

Prema objavljenim izlaznim anketama, Cerarova stranka dobila je 36,9 posto glasova, a na drugom mjestu je Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše sa 19,2 posto glasova. Slijedi Stranka penzionera sa 9,7 i Združena ljevica sa 7,1 posto glasova.

Ceraru će pripasti blizu 38 mandata u 90-članom parlamentu, a Janšinoj stranci, koja nema izgleda za sastavljanje vlade, blizu 19 mandata.
U Sloveniji su jutros otvorena birališta na kojima više od 1,7 miliona građana s pravom glasa na drugim prijevremenim parlamentarnim izborima u posljednje tri godine odlučuje o sastavu parlamenta, a prema anketama najveće šanse ima Stranka Mire Cerara sastavljena od intelektualaca i profesora koji insistiraju na etičkim vrijednostima i suzbijanju korupcije.

Nakon što je danas obavio glasanje, Cerar, univerzitetski profesor i pravnik, sin gimnastičkog prvaka Mire Cerara starijeg, rekao je da su narodu potrebne nove stranke i nova lica.

“Narod je u velikoj mjeri izgubio povjerenje u partije koje smo imali do sada. Oni znaju da je kriza još velika i neprijatna i da je jedina mogućnost da se iz nje izađe da imamo nove ljude u politici, ljude koji znaju kako da ujedine, a ne da izvrše podjelu”, rekao je Cerar.

On se nada kako su glasači prepoznali da je njegova partija nosilac takvih ideja i da predstavlja šansu za izlazak iz krize kako bi postali normalna, stabilna zemlja, prenio je Tanjug slovensku agenciju STA.

Šansa za izlazak iz krize

Predsjednik Borut Pahor danas, nakon što je glasao, rekao je kako osjeća da nova vlada ima šansu da izvede Sloveniju iz krize.

Pahor je ranije ove sedmice rekao da bi današnji izbori mogli predstavljati prekretnicu i da nova vlada, ukoliko je ambiciozna i otvorena ka reformama, može izvesti Sloveniju iz krize i biti upamćena po tome.

Izbori su raspisani nakon što je premijerka Alenka Bratušek podnijela ostavku u maju, poslije poraza na partijskim izborima gdje je izgubila u borbi za predsjednika vladajuće Pozitivne Slovenije.

Više od 1,7 miliona slovenskih birača na prijevremenim izborima odlučuje o novom sazivu parlamenta. Biraju 90 zastupnika – 88 na općim listama te dva u izbornim jedinicama za pripadnike mađarske i italijanske manjine.

Iza Cerarove stranke slijedi Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Zbog korupcijske afere, Janša je u zatvoru, ali je stranka čvrsto stala iza dugogodišnjeg lidera.

Slijede ih Socijaldemokrati, nasljednici nekadašnjeg Saveza komunista Slovenije te Demokratska stranka umirovljenika Karla Erjavca – Desus.

Na izbornim listama od poznatijih našao se i Savez Alenke Bratušek te Pozitivna Slovenija Zorana Jankovića.

Otvorena pitanja sa Hrvatskom

Glavno pitanje slovenske vanjske politike, a ponekad i unutrašnje, jeste Hrvatska. Najbliži susjedi uvijek imaju najviše problema, slažu se ministri vanjskih poslova dviju zemalja.

Otvorenih pitanja, poput isplate štednje Ljubljanske banke, Slovenija ima i s Bosnom i Hercegovinom.

U odnosu na zemlje regije Slovenija ostaje most za približavanje Evropskoj uniji, izvještava Jasmina Kos, reporterka Al Jazeere.

Slovensko društvo na otoku Krku kaže da je odmor na hrvatskoj obali uobičajen izbor.

“Kod nas, kod naših prijatelja nema toga, nema politike. Mi smo svi prijatelji – Hrvat, Slovenac, Bosanac, Srbin, svi smo isti. Dobri ljudi, dobri ljudi, svi smo zajedno”, kaže slovenski turista.

“No, kad se pita političare – svaka zemlja gleda svoje interese. Osobito u neriješenim pitanjima poput isplate novca štedišama Ljubljanske banke. Hrvatska i Slovenija – kaže hrvatska ministrica vanjskih poslova – imaju potpuno različita viđenja.”

“Mi smatramo da smo sve što smo potpisali u memorandumu o razumijevanju na tu temu, odnosno premijeri su to potpisali, da je naša strana ispunila, slovenska strana nije zato što smatra da bi na taj način na neki način priznala presude. To je jedna tema o kojoj ćemo morati još razgovarati”, ističe Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih poslova.

I dalje otvoreno 20 godina neriješeno pitanje morske granice s Hrvatskom, u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, napokon bi do kraja godine trebao riješiti arbitražni sud u Hagu.

Slovenija je tokom 2009. upravo zbog pitanja granice Hrvatskoj, tada državi kandidatkinji, deset mjeseci blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja.

Naučiti lekciju

Stručnjak za međunarodne odnose, ujedno i jedan od kandidata na predstojećim prijevremenim parlamentarnim izborima, kaže – upravo iz takvih odnosa treba naučiti lekciju za dalje. No, Slovenija prvo mora odrediti prioritete.

“Problem slovenske vanjske politike je što nema jasno definirane nacionalne interese. Treba donijeti novu strategiju i deklaraciju o vanjskoj politici. Obje su zastarjele još iz vremena pristupanja euroatlantskim integracijama. Sad nam je potrebno nešto više. I tada će vanjska politika moći biti jedan od servisa za cjelokupno funkcioniranje države”, kaže Milan Brglez.

Lakše će se onda rješavati i niz manjih pitanja, poput radnih i mirovinskih prava sa svim zemljama regije.

Aktuelni slovenski ministar vanjskih poslova kaže – izvor svih problema su neriješene posljedice raspada Jugoslavije. No, Slovenija je, tvrdi, uvijek bila za evropsku perspektivu zapadnog Balkana.

“Slovenija će i dalje podržavati evropski put Bosne i Hercegovine. Uspjeli smo uvjeriti druge članice Evropske unije da podrže Srbiju kao kandidata. Kada je riječ o Crnoj Gori, uskoro je samit NATO-a u Walesu, i Slovenija će tamo biti velik zagovornik ulaska Crne Gore u taj savez”, kazao je Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova.

Ko god pobijedi na izborima, smjer Slovenije u politici prema državama regije je jasan. Okrenuta je Evropi, s rukom ispruženom, kažu, zapadnom Balkanu.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!