Brammertz: Ostaju činjenice i dokazi protiv Miloševića

24 Aug 2016

Neki predstavnici vlasti u cijeloj regiji redovno krivo tumače i ignorišu pravne i historijske dokumente

Pažnja svijeta je uglavnom usredoto?ena na današnje humanitarne krize. To je razumljivo. Spre?avanje i zaustavljanje oružanih sukoba mora biti prvi prioritet, naro?ito u situaciji kada smo suo?eni s ogromnom patnjom civila.

Me?utim, važno je da se ne izgubi iz vida ono što se doga?a kada se sukobi okon?aju. Potrebne su godine teškog rada da se obezbijedi mir i ponovo stvori red.

Svijet je tokom devedesetih bio užasnut sukobima u bivšoj Jugoslaviji isto kao što je danas užasnut Sirijom. Kada su jugoslovenski ratovi napokon okon?ani, me?unarodna zajednica je uložila zna?ajne napore da pomogne da se ponovo uspostavi mir i bezbjednost na zapadnom Balkanu. Postignut je zna?ajan napredak u važnim oblastima kao što su demokratizacija, naro?ito putem evroatlanskih integracija i procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Me?utim, pravda i pomirenje – bitni stupovi za gradnju održivog mira – naišli su na daleko ja?i otpor. U po?etku je postignut odre?eni napredak koji su podržali dalekovidni lideri kao što su bili pokojni srpski premijer Zoran ?in?i? i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi?. Me?utim, tokom posljednjih nekoliko godina, stanje se u velikoj mjeri pogoršalo povratkom retorike i politika koje nisu vi?ene od po?etka sukoba.

Raspaljivanje napetosti

Neki predstavnici vlasti u cijeloj regiji redovno krivo tuma?e i ignorišu pravne i historijske dokumente. Negiranje genocida, zlo?ina protiv ?ovje?nosti i ratnih zlo?ina su danas skoro sasvim uobi?ajeni. Osu?eni ratni zlo?inci javno se slave kao heroji. Nedavne komemoracije tragi?nih doga?aja koriste se za raspaljivanje napetosti i cementiranje podjela. Ti trendovi predstavljaju zabrinjavaju?u sliku o tome kako ti doma?i politi?ari u cijeloj regiji oblikuju javno mnijenje.

Prošle sedmice došlo je do novog pogoršanja. Na iznena?enje mnogih, slabom izlikom pokušalo se Slobodana Miloševi?a, bivšeg predsjednika Srbije, javno osloboditi odgovornosti za zlo?ine po?injene u Bosni i Hercegovini. Neki, uklju?uju?i srpskog ministra vanjskih poslova, tvrde da je ranije tokom godine Me?unarodni krivi?ni sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) svojom osu?uju?om presudom bivšem vo?i bosanskih Srba Radovanu Karadži?u Miloševi?a oslobodio krivice.

Ovi argumenti ne samo da navode na krivi put, nego su i pogrešni. Jedina osoba kojoj se sudilo u predmetu Karadži? bio je sam Karadži?.

Me?utim, klju?na je stvar da ti argumenti zanemaruju historijske ?injenice utvr?ene dokazima. Revizionizam ne samo da vrije?a žrtve, ve? i unaza?uje društvo.

Tužilaštvo Me?unarodnog suda optužilo je Slobodana Miloševi?a za genocid, zlo?ine protiv ?ovje?nosti i ratne zlo?ine po?injene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Naši tužioci su predo?ili ogroman broj dokaza – više od 350 svjedoka i 5700 dokumenata na 150.000 stranica – ukazuju?i na njegovu navodnu krivi?nu odgovornost. Nažalost, on je preminuo 2006. godine prije nego što je su?enje završeno i donijeta presuda.

Historija ?e presuditi

Me?utim, iako se Miloševi? nije suo?io s kona?nom presudom u sudnici, ostaju ?injenice i dokazi. Danas svaka osoba – i svaki predstavnik vlasti – ima pristup dokumentima Me?unarodnog suda i može pro?itati dokaze. Informacije od vitalnog zna?aja mogu se na?i i u državnom arhivu Srbije. ?ak i bez presude u krivi?nom postupku, historija ?e presuditi da je Miloševi? imao centralnu ulogu u poticanju kampanje etni?kog ?iš?enja u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.

Me?unarodni sud se uvijek držao principa da se optuženi krivi?no gone za individualnu krivi?nu odgovornost i da ni jedan narod ne snosi kolektivnu odgovornost za zlo?ine svojih vo?a. Me?utim, isto tako, svi ljudi imaju pravo znati šta je u?injeno u njihovo ime. A s tim znanjem, napredak i pomirenje zahtijevaju prihva?anje jasnih historijskih ?injenica, bez obzira kako neugodne te ?injenice mogu biti. Revizionizam i negiranje vode samo u izolaciju i stagnaciju.

U cijeloj bivšoj Jugoslaviji hitno je potrebno više odgovornosti za strašne zlo?ine. Nažalost, za svaku zemlju u regiji postoje opravdane sumnje u vezi s posve?enoš?u nepristranoj i nezavisnoj pravdi. Suviše ?esto se koriste pogrešna izjedna?avanja i pozivanje na nacionalnu žrtvu da se opravda nerad i široko rasprostranjena nekažnjivost.

Još uvijek ima vremena da se krene pravim putem. U Bosni i Hercegovini, okrutno vrije?anje žrtava negiranjem zlo?ina koji su nad njima po?injeni mora prestati. U Hrvatskoj, svi koji su protjerani iz svojih domova bez obzira na nacionalnu pripadnost moraju biti priznati i zašti?eni. U Srbiji, nova Vlada mora pokazati da njena riješenost da provede krivi?no gonjenje u svim predmetima za ratne zlo?ine nije samo rije? nego plan za stvarni rad.

Odnosi na najnižoj ta?ki

Da li namjerno ili zbog nemara, odnosi me?u zemljama zapadnog Balkana su na najnižoj ta?ki tokom zadnjih godina. Nastojanja da se rehabilituju ljudi poput Slobodana Miloševi?a, ili da se negiraju nepobitni zlo?ini kao što je srebreni?ki genocid, više su nego izblijedjeli ostaci diskreditovanih režima.

Države i politi?ari u cijeloj bivšoj Jugoslaviji moraju izabrati da li ?e i dalje održavati plamen nacionalizma negiranjem istine i pretvaranjem komšija u predmete straha, ili ?e prihvatiti da su u prošlosti u?injene velike nepravde, privesti po?inioce pravdi i krenuti zajedno naprijed putem prema solidarnosti i trajnom miru.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!